Tjelesne tenosti kod beskimenjaka i kimenjaka DEFINICIJA Tenost
Tjelesne tečnosti kod beskičmenjaka i kičmenjaka
DEFINICIJA • Tečnost koja okružuje i obliva ćelije višećelijskih organizama i obavlja funkciju razmjene naziva se TJELESNA TEČNOST.
Tjelesne tečnosti - pojam • Kod višećelijskih organizama postoji: unutarstanična (intracelularna) i izvanstanična (ekstracelularna) tečnost. • Izvanstanična tečnost kod velikog broja organizama cirkulira posebnim sudovima, a pokreće je pulsativni organ.
Količina tjelesne tečnosti kod čovjeka mase od 70 kg Izvanstanična 15 l Tjelesna tečnost 40 l Unutarstanična 25 l Međućelijska 12 l Krvna plazma 3 l Krv 5 l Krvne ćelije 2 l • U staničnoj tečnosti preovladavaju kationi K; Mg, te anioni HPO 4 i SO 4 • U zvanstaničnoj tečnosti preovladavaju kationi Na, te anioni Cl i HCO 3
Uporedni pregled tjelesnih tečnosti beskičmenjaka i kičmenjaka • U životinjskom svijetu, s obzirom na složenost sastava tjelesne tečnosti i način njenog cirkuliranja razlikujemo sljedeće tipove tjelesnih tečnost: – hidrolimfa – hemolimfa – krv i – limfa
Količina tjelesnih tečnosti • Količina tjelesnih tečnosti zavisi od tipa cirkulatornog sistema. • Uzeto općenito više imaju tjelesne tečnosti životinje koje imaju otvoren cirkulatorni sistem. • Od ovog pravila ima i odstupanja. Npr. – Člankovite gliste – zatvoren sistem a količina tjelesne tečnosti iznosi 30 – 50 % mase tijela. – Rakovi imaju otvoren cirkulatorni sistem a količina hemolimfe je od 8 – 37 % mase tijela. (Pogledaj tabelu u udžbeniku str. 129).
Funkcije tjelesnih tečnosti • I pored različitosti u sastavu i cirkulatornom sistemu sve tjelesne tečnosti imaju neke zajedničke funkcije: – Prijenos resorbovanih hranjivih sastojaka iz crijeva do ćelija. – Prijenos metaboličkih produkata (mliječna kiselina) – Prijenos ekskretornih produkata. – Prijenos respiratornih plinova – Prijenos hormona od žlijezda do organa. – Odbrambene funkcije stanica (imunološki sustav). – Koagulacija tj. zgrušavanje tjelesnih tečnosti. – Prijenos toplote u tijelu. – Osiguravanje homeostaze (joni, p. H, hranjive materije itd. ). – Prenošenje pritiska npr. hidrostatski skelet školjke.
TJELESNE TEČNOSTI BESKIČMENJACI HIDROLIMFA HEMOLIMFA KIČMENJACI KRV LIMFA
Hidrolimfa • Najprimitivnija t. t. • Tečnost spoljašnje sredine u kojoj organizam živi • Sunđeri, dupljari
Hemolimfa • Složenijeg sastava (leukociti, pigmente za disanje i bjelančevine) • Ne dolazi u dodir sa spoljašnjom sredinom • Ona ima ulogu krvi i limfe po čemu je dobila i naziv. • Gliste, zglavkari, mekušci, glavonošci, bodljokošci
Krv i limfa • Kičmenjaci imaju krv i limfu. • Iako su različite one čine jedinstven sistem. • Na nivou kapilara limfa nastaje cijeđenjem krvi tj. od tkivne tečnosti koja nije prešla u venske kapilare.
Limfa • Nastaje cijeđenjem krvi kroz zidove krvnih sudova • bezbojna; sadrži samo limfocite • Cirkulise kroz limfotok
Sastav tjelesnih tečnosti • Tjelesne tečnosti osim hidrolimfe imaju: – neorganske soli – hranjive organske materije – aktivne organske materije – otpadne produkte metabolizma. – uobličene stanice koje su nosioci pigmenata za disanje.
KRV Krvna plazma Krvne ćelije • Hemijski sastav krvi: • 77 -82% vode • 17 -22% organske materije • 1% anorganske materije Čovjek ima oko 5 litara krvi (3 l u cirkulaciji, 2 l u depoima). Depoi krvi su: jetra, slezena i koža.
Stanice tjelesnih tečnosti • Krv sadrži: – eritrocite – Leukocite – trombocite – krvnu plazmu • Odnos između krvne plazme i krvnih stanica zove se hematokrit.
Krvna plazma Normalna plazma je transparentna i svetložute boje. Ø Njen p. H se kreće u uskim granicama od 7. 35 do 7. 45. Ø Plazma je vodeni rastvor organskih i neorganskih sastojaka. U njoj su rastvoreni: elektroliti (9 g/l; Na+, Cl-. ) proteini (60 -80 g/l; albumini, globulini, enzimi) , lipidi, ugljeni hidrati (glukoza od 2. 5 do 4. 7 mmol/l krvi ili 80 -120 mg/100 ml) aminokiseline, vitamini, produkti metabolizma koji sadrže azot (urea, mokraćna kiselina, kreatin, bilirubin) i gasovi kiseonik, ugljendioksid i azot. Najveći procenat (90 -92%) plazme čini voda.
Sedimentacija = brzina taloženja krvnih tjelešaca u prvome satu Normalne vrednosti su 2 -12 mm/h. • važan dijagnostički parametar • povećana sedimentacija pokazatelj upalnih procesa u organizmu uobičajena u trudnoći
Krvni serum = krvna plazma bez fibrinogena sadrži obrambene bjelančevine (imunoglobuline), a ne zgrušava se neka cjepiva
• izgled im je diska, veličina 6, 7 – 7, 7 µm. • Eritrociti svih kičmenjaka sadrže jezgro osim kod sisara. • Najbrojniji su: (žene) 4 – 4, 8 × 1012/ 1 l; (muškarci) 4, 5 – 5, 2× 1012/1 l; • Broj eritrocita zavisi od: rada, klime, nadmorske visine, starosti i sl. • Eritrociti nastaju u koštanoj srži (eritropoeza), a žive svega 120 dana. Eritrociti
Sastoje se od: • vode 62 -64% • hemoglobina 31 -33% • masti i bjelančevina 3 -7%
Hemoglobin: funkcionalno najvažniji sastojak eritrocita Prosječna količina hemoglobina u krvi zdravih ljudi iznosi 145 g/l Ø Protein globulin+hem grupa
MOLEKULA HEMOGLOBINA HEM Crvene krvne ćelije sadrže stotine hiljada molekula hemoglobina koje transportuju oksigen Molekula kisika se veže za hem na molekoli hemoglobina
Anemije • slabokrvnost • niska razina hemoglobina u krvi slabija opskrbljenost stanica kisikom SRPASTA ANEMIJA
LEUKOCITI • • bijela krvna zrnca okruglog oblika imaju jedro vijek trajanja: od 2 do 3 dana ili više godina • Normalan broj im se kreće od 4 – 8× 109/1 l
VRSTE LEUKOCITA: polimorfonuklearni granulociti neutrofilni 4 · 8 x 109 / 1 L mononuklearni agranulociti 45 - 75 % fagociti 3 -7% monociti eozinofilni bazofilni 1, 6 % 0, 5 - 1 % antitijela limfociti 25 - 30 %
Granulociti Neutrofili Eozinofili Bazofili
Granulociti (polimorfonukleari) • Neutrofili - NEU (40 -70%) - prva linija odbrane; fagocitiraju mikroorganizme. ; granule su lizozomi i peroksizomi. • Eozinofili - EOS (0 -6%) - najviše ih ima u vezivnom tkivu; odbrana od parazitskih infekcija, alergijskih agenasa; • Bazofili - BASO (do 1%) - imaju granule sa heparinom i histaminom; nemaju lizozome; učestvuju u alergijskom odgovoru
Agranulociti Monociti Limfociti
Agranulociti Monociti – • MONO (2 -10%) • tkivni makrofagi (RES). Druga linija odbrane; zajedno sa neutrofilnim granulocitima čine osnovu fagocitnog odbrambenog sistema; u organizmu mogu fagocitirati i do 100 bakterija. odstranjuju fibrin u koagulaciji; sintetišu interleukin i interferone • Limfociti - LYM (20 -50%) T – limfociti – ućelijskom imunitetu; sazrevaju u timusu B – limfociti – proizvode antitela; učestvuju u humoralnom imunitetu
• Nastaju u hematopoetskom tkivu. • Sve vrste leukocita učestvuju u odbrani organizma od uzročnika bolesti. Leukociti to rade na dva načina: fagocitozom i lučenjem aktivnih materija (antitijela). Fagocitoza je uzimanje mikroorganizama nakon čega dolazi do njegovog razlaganja.
Fagocitoza • Proces gutanja čvrstih čestica od strane nekih vrsta ćelija • Tri specijalizirane funkcije: 1. Mehanizam ishrane (amebe) 2. Bijele krvne ćelije razaraju bakterije 3. Uklanjanje starih, oštećenih ćelija
LEUKOCITI ZDRAVOG ČOVJEKA I OBOLJELOG OD LEUKEMIJE
• • • TROMBOCITI krvne pločice najsitnije krvne ćelije okrugli, ovalni, ponekad štapićasti Vijek trajanja od 4 do 8 dana Normalan broj ovih stanica se kreće od 250 – 300 × 109/1 l. • Broj im zavisi od uzrasta, fizičkih napora, menstruacije, patoloških stanja i sl.
TROMBOCITI • Nastaju u koštanoj srži • Osnovna uloga trombocita je u koagulaciji (zaustavljanju krvarenja) kod povreda.
Hematopoeza matična krvotvorna stanica = stvaranje krvnih stanica • leukocitoza • leukemija eritrobla megakario st cit jezgr a tromboc iti eritroci monoci ti granuloc limfoci ti
Ponovimo 1. Šta je tjelesna tečnost? 2. Kakav je sastav hidrolimfe? 3. Kakva je razlika između hidrolimfe i hemolimfe? 4. U kakvoj su vezi krv i limfa? 5. Kakav je sastav krvi? 6. Koje su osnovne funkcije tjelesnih tečnosti? 7. Koje vrste uobličenih elemenata postoje u tjelesnim tečnostima? 8. Kakve funkcije imaju krvne stanice?
- Slides: 38