23 POTRONJA I INVESTICIJE dr Svetislav Polovina DEFINICIJA
- Slides: 30
23. POTROŠNJA I INVESTICIJE dr Svetislav Polovina
DEFINICIJA POTROŠNJE • Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. • Potrošnja se može podijeliti na potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i potrošnju usluga.
POTROŠNJA I DOHODAK (1) • Struktura i visina potrošnje su tijesno korelirane s visinom dohotka. • Ovu korelaciju je još u 19. stoljeću uočio pruski statističar Engel formulirao ju u obliku tzv. Engelovih zakona. • Na nižim razinama dohotka on se sav ili pretežito troši na osnovne životne potrepštine kao što su hrana i stanovanje.
POTROŠNJA I DOHODAK (2) • Povećanjem dohotka izdaci na hranu rastu jer se kvalitetnije jede ali se u relativnom izrazu oni smanjuju. • Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaci na odjeću, luksuz i rekreaciju.
STRUKTURA PORODIČNOG BUDŽETA U USA
FUNKCIJA POTROŠNJE • Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI - Disposable Income) • C = f (DI)
GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (1) • Funkcija potrošnje se prikazuje grafički pomoću • krivulje potrošnje. Krivulja potrošnje s pravcem od 45 stupnjeva siječe se u točki pokrića. U njoj je potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od raspoloživog dohotka i financira se iz minule štednje ili iz kredita. Desno od točke pokrića potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.
GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (2)
FUNKCIJA ŠTEDNJE • Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI) • S = f (DI) • Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje.
GRAF FUNKCIJE ŠTEDNJE
GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (1) • Granična sklonost potrošnji (MPC) je odnos između promjene potrošnje i promjene raspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako će se • • promijeniti potrošnja ako se raspoloživi dohodak promijeni za jednu jedinicu. Što je dohodak viši MPC je manji i obrnuto. MPC određuje nagib krivulje potrošnje.
GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (2)
GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI • Granična sklonost štednji (MPS) pokazuje odnos • • između promjene štednje i promjene raspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako će se mijenjati štednja ako se raspoloživi dohodak poveća za jednu jedinicu. MPS određuje nagib krivulje štednje Što je dohodak viši povećavat će se i MPS kao i obrnuto.
V A Ž N O! • MPC • MPS • MPC = 1 - MPS = 1 - MPC + MPS = 1
TABLICA MPC, MPS, APC, APS DI C S MPC MPS -110 APC = C/DI APS = S/DI 24000 24110 1. 004 25000 0 0. 89 0. 11 26000 25850 150 0. 83 0. 17 0. 994 0. 006 27000 26600 400 0. 75 0. 25 0. 985 0. 015 28000 27240 760 0. 64 0. 36 0. 972 0. 028 29000 27830 1170 0. 59 0. 41 0. 959 0. 041 30000 28360 1640 0. 53 0. 47 0. 945 0. 055 1. 000 0
ODREDNICE POTROŠNJE • 1. • 2. • 3. TEKUĆI RASPOLOŽIVI DOHODAK VELIČINA PERMANENTNOG DOHOTKA VELIČINA BOGATSTVA
POTROŠNJA I RASPOLOŽIVI DOHODAK • Potrošači se rukovode u svojim odlukama prvenstveno veličinom tekućeg raspoloživog dohotka, tj. dohotka tekuće godine. Što je on veći bit će veća potrošnja i obrnuto.
POTROŠNJA I PERMANENTNI DOHODAK • Potrošači svoje odluke donose i na temelju permanentnog dohotka, tj. dohotka u dugom roku lišenog kratkoročnih i sezonskih utjecaja. • Prema teoriji permanentnog dohotka samo porast veličine permanentnog dohotka utječe na veličinu i strukturu potrošnje za razliku od tekućeg, kratkoročnog raspoloživog dohotka čiji porast utječe na povećanje štednje ali ne i potrošnje.
HIPOTEZA ŽIVOTNOG CIKLUSA • Porast potrošnje ne slijedi razmjerno porast • permanentnog dohotka jer prema hipotezi životnog ciklusa jedan dio stanovništva štedi u svom radnom vijeku kako bi imao prikladan dohodak i potrošnju u mirovini. Prema spomenutoj hipotezi štednja koju stanovništvo vrši tijekom svog radnog vijeka izravnava krivulju potrošnje.
BOGATSTVO I POTROŠNJA • Što je bogatstvo veće tim je veća i potrošnja kao i obrnuto. • Učinak bogatstva na potrošnju zaostaje za utjecajem tekućeg raspoloživog i permanentnog dohotka
AMERIČKO ISKUSTVO • Američko iskustvo pokazuje trend smanjenja štednje i pored porasta dohotka. • Razlozi toj pojavi leže u širenju sustava socijalnog osiguranja koji u velikoj mjeri destimulira ljude da štede za starost i u širenju tržišta kapitala koje stimulira uzimanje kredita umjesto štednje.
I N V E S T I C I J E • Investicija su druga sastavnica agregatne potražnje. • Njihovo obilježje je da u kratkom roku utječu na proizvodnju preko agregatne potražnje a u dugom roku na agregatnu ponudu preko učinka na povećanje kapitala i potencijalnog proizvoda.
ODREDNICE INVESTICIJA • 1. veličina prihoda od investicija (e) • 2. veličina troškova investiranja od kojih su najznačajniji kamate (i) i porezi (T) • 3. očekivanja i predviđanja budućih događaja (E)
FUNKCIJA INVESTICIJA • I = f ( e’, i’ , T, E) Y = prinos od investicija(e), kamatna stopa (i’) x = Investicije
PONAŠANJE INVESTICIJA • Pri danom prihodu od investicija potražnja za • • investicijama bit će tim veća što je kamatna stopa niža i obrnuto. Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za investicijama bit će tim veća što je prihod od investicija veći i obrnuto. Troškovi investiranja porast će ne samo povećanjem kamatne stope već i povećanjem poreza što će negativno djelovati na investicije
INVESTICIJA I OČEKIVANJA • Pesimistična predviđanja djeluju nepovoljno na investicijsku aktivnost. • Optimistična predviđanja djeluju povoljno na investicijsku aktivnost • Investicije se općenito ponašaju nepredvidivo jer ovise o cijelom nizu neizvjesnih objektivnih i subjektivnih faktora.
AKCELERATORSKI PRINCIP • Prema ovom načelu potražnja za investicijama • • ovisi također i o promjenama realnog GDP. Nagli porast GDP-a izazvat će porast investicijske potražnje dok će lagani porast realnog GDP-a izazvati smanjenje potražnje za investicijama. Prema Keynesovom mišljenju investicijska potražnja ne ovisi o visini tekućeg raspoloživog dohotka. To vrijedi prvenstveno za potražnju potrošnih dobara.
POMACI INVESTICIJSKE POTRAŽNJE • Promjene li se kamatne stope dolazi do pomaka po krivulji investicijske potražnje. • U slučaju optimističkih predviđanja ili porasta realnog GDP –a krivulja investicijske potražnje pomaknut će se u desno, dok će u slučaju smanjenja realnog GDP-a i pesimističkih predviđanja doći do pomaka u lijevo.
GRAFOVI POMAKA KRIVULJE INVESTICIJSKE POTRAŽNJE
INVESTICIJE OVISE O KAMATNOJ STOPI
- Svetislav polovina
- Svetislav polovina
- Svetislav polovina
- Savrseno elasticna ponuda
- Realne investicije
- Jedna polovina razlomak
- Socijalno pravo definicija
- Alkoholizam definicija
- Efekt staklenika definicija
- Princip likvidnosti
- Finansijski derivati
- Ergonomija definicija
- Momordi
- Monetarni multiplikator definicija
- Sta je inflacija i deflacija
- Indikatori kvalitete zdravstvene njege
- Kaj je literatura
- Sociālā rehabilitētāja profesijas standarts
- Kineziologija definicija
- Priroda jezičnog znaka
- Tjeskoba definicija
- Otpremnica je
- Sta je pravni akt
- Rotaciono kretanje formule
- Komunikacija definicija
- Proaktivna interferencija
- Vrste prometa
- Instrukcijski rok definicija
- Ugovor o djelu definicija
- Zakon stalnih odnosa masa
- Zdravstvena njega definicija