Prometni poloaj Hrvatske prometna infrastruktura i vrste prometa

Prometni položaj Hrvatske, prometna infrastruktura i vrste prometa

v promet - djelatnost prijevoza ljudi, dobara, energije i informacija v Hrvatska ima izrazito povoljan prometno geografski položaj , za razliku od npr…? v Koliko smo iskoristili povoljan pr. položaj? v tranzitna država-kroz RH odvija se promet između npr… v Imamo sva 3 područja prometa: kopneni-cest, želj. vodeni-pomorski, riječni

treba izgraditi i održavati mrežu= prometnice, čvorišta, stanice, gorivo, servis…i međusobno povezati mreže u sustave RH te u EU prom. sustav

Teritorijem Hrvatske prolazi nekoliko važnih međunarodnih prometnih pravaca.

hrvatski prag – prostor gorske Hrvatske koji je najkraća i najlakša veza između srednje Europe i Jadranskog mora

Prometni pravci: 1. Uzdužni prometni pravci: a) Posavski - povezuje zapadnu i srednju Europu s JI Europom i JZ Azijom (autocesta, željeznička pruga, plovna Sava, cjevovodi) b) Podravski – lokalno značenje (magistralna cesta, željeznička pruga, djelomično plovna Drava) c) Jadransko - jonski – povezuje preko RH Italiju i Sloveniju s Bi. H, Crnom Gorom i Albanijom (cestovni promet, brodski i trajektni promet)

2. Poprečni prometni pravci: a) b) c) Budimpešta-Zagreb-Karlovac-Rijeka - (autocesta, željeznička pruga, luka) pyhrnski prometni pravac - povezuje srednju Europu preko Graza i Zagreba sa Sredozemljem odnosno našom najvećom putničkom lukom – Splitom (autocesta, željeznička pruga) slavonsko-bosansko-neretvanski pravac - preko istočne Hrvatske dolinama rijeka Bosne i Neretve u Bi. H povezuje srednju Europu s jugom Hrvatske

PYHRN AUTOBAHN (Nürnberg – Graz- Maribor - Zagreb), povezuje mrežu hrv. AC s eur. AC mrežom. Unutar mreže eur. cesta autocesta nosi oznaku E 59, a u mreži hrv. autocesta Zagreb-Macelj ima oznaku A 2.

Ceste: 27 000 km - autoceste: oko 1500 km - državne ceste: 6800 km - županijske ceste 9700 km - lokalne ceste 9000 km

• Cijena od oko 2 mil eura – ravne dionice do oko 12 mil ( tuneli, viadukti, podloga…) • gradnja i opremanje jedne cijevi tunela Sv. Rok i iskop druge cijevi stajali su 24 milijuna eura po kilometru. • Bušenje druge tunela Učka trebalo bi početi iduće, 2020. godine.

• Sv. Rok: duljina lijeve tunelske cijevi iznosi 5679 m, a desne 5670 m • Mala Kapela: desna cijev 5780 m, a lijeva 5821 m

Prevladava cestovni promet i u prijevozu putnika i u prijevozu roba.

Željeznička mreža i infrastruktura

2. 722 km ukupne duljine kolosijeka • dvostrukih kolosijeka ukupno 254 km jednostrukih kolosijeka ukupno 2. 468 • elektrificiranih kolosijeka ukupno 980 km • Vlakovi su stari, pruge su stare, puno stanica, jedan kolosjeksporost prometa • 2013. HŽ je ukupno prevezeno 24 milijuna putnika (uračunat prigradski promet Zagreba, npr. Dugo Selo-Sesvete-Zagreb) a tokijske željeznice 3 milijuna dnevno

Sve pruge u Hrvatskoj.

• Zračne luke: Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Rijeka, Osijek, te dva zračna pristaništa Mali Lošinj i Brač

Nova zagrebačka zračna luka „Franjo Tuđman”.

2012. -sve hrv. luke oko 6, 5 mil, Zagreb 2, 7

Najveća riječna luka – Vukovar. Nakon razaranja u Domovinskom ratu, polako raste promet u luci. Preko Dunava Hrvatska je povezana sa Rajnom, Sjevernim i Crnim morem mrežom plovnih putova (rijeke i kanali).

Slavonski Brod-trenutni izgled i radovi na izgradnji luke

Promet u luci Vukovar Plovne rijeke Hrvatske i najveće riječne luke. - Dunav - plovni put u duljini od 137, 5 km, - Sava - plovni put u duljini od 447, 7 km, - Drava - plovni put u duljini od 198, 6 km, - Kupa - plovni put u duljini od 5, 9 km Za značajniji promet bi trebalo puno uložiti u izgradnju luka, brodova i održavanje plovnosti rijeke.

od državnog interesa: 3 pretežno teretne : Rijeka, Ploče ( Bi. H) i Šibenik 3 pretežno putničke: Split, Zadar i Dubrovnik

Emma Mærsk, nosivost 11 000 kontejnera, 397 m dug, 56 m širok, motor 109 000 KS kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta- tvorničkih proizvoda, dok se rasuti tereti, kao željezna ruda, ugljen ili pšenica, prevoze brodovima za rasuti teret, a tekući kao nafta i kemikalije tankerima

2014. 1. Singapore, 531 mil BRT (2011. ) Kopar ( Slovenija ) 18 mil Rijeka 5 mil

Singapore

Nova luka Singapore

Luka Rijeka, sastoji se od nekoliko terminala na 4 lokacije, za različite vrste tereta ( str. 109. )

Jedina naftna luka Omišalj na Krku, godišnje se prekrca oko 60 tankera.