21 VJEBE PREGLED MAKROEKONOMIKE dr Svetislav Polovina VIESTRUKI

21. VJEŽBE: PREGLED MAKROEKONOMIKE dr. Svetislav Polovina

VIŠESTRUKI IZBOR (1) n n n Što je od navedenog ključno pitanje makroekonomike? a. Zašto output i zaposlenost se katkada smanjuju i kako se nezaposlenost može smanjiti ? b. Koji su izvori cjenovne inflacije i kako se ona može kontrolirati? c. Kako zemlja može povećati svoju stopu rasta ? d. Sve navedeno

ODGOVOR (1) n D. Sva navedena pitanja su ključna pitanja kojima se bavi makroekonomika.

VIŠESTRUKI IZBOR (2) Mjera tržišne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom godine dana naziva se : n a. ukupni proizvod n b. bruto domaći proizvod n c. ukupni domaći proizvod n d. ništa od navedenog n

ODGOVOR (2) n B. Bruto domaći proizvod je mjera tržišne vrijednosti svih proizvedenih finalnih dobara i usluga tijekom jedne godine.

VIŠESTRUKI IZBOR (3) Koji od navedenih GDP-a se mjeri u tekućim tržišnim cijenama? n a. postojeći GDP n b. potencijalni GDP n c. nominalni GDP n d. realni GDP n

ODGOVOR (3) n C. Nominalni GDP se izražava u tekućim tržišnim cijenama.

VIŠESTRUKI IZBOR (4) Koji se od navedenih GDP izražava u konstantnim cijenama? n a. postojeći GDP n b. potencijalni GDP n c. nominalni GDP n d. realni GDP n

ODGOVOR (4) n D. Realni GDP se izražava u konstantnim cijenama

VIŠESTRUKI IZBOR (5) Koji od navedenih GDP pokazuje maksimum što ga privreda može proizvesti pri stabilnim cijenama? n a. postojeći GDP n b. potencijalni GDP n c. nominalni GDP n d. realni GDP n

ODGOVOR (5) n B. To pokazuje potencijalni GDP.

VIŠESTRUKI IZBOR (6) Stopa nezaposlenosti je n a. ukupan broj nezaposlenih u nekoj zemlji. n b. postotak stanovništva koji je neuposlen n c. postotak radne snage koja je bez posla n ništa od navedenog n

ODGOVOR (6) n C. Stopa nezaposlenosti je odnos između nezaposlenih i radne snage.

VIŠESTRUKI IZBOR (7) Radna snaga je n a. jednaka veličini stanovništva n b. jednaka veličini mlade populacije n c. zbroj zaposlenih i nezaposleni n d. ništa od navedenog n

ODGOVOR (7) n C. Radna snaga obuhvaća sve zaposlene i nezaposlene koji aktivno traže posao

VIŠESTRUKI IZBOR (8) ____ mjeri troškove košarice dobara koju kupuje prosječni gradski potrošač n a. PPF n b. PPI n c. CPI n d. GDP n

ODGOVOR (8) n C. CPI

VIŠESTRUKI IZBOR (9) ____ pokazuje stopu promjene cijena u odnosu na prethodnu godinu n a. PPF n b. PPI n c. CPI n d. stopa inflacije n

ODGOVOR (9) n D. To pokazuje stopa inflacije.

VIŠESTRUKI IZBOR (10) Kada cijene padaju događa se n a. inflacija n b. hiperinflacija n c. deflacija n d. privredni rast n

ODGOVOR (10) n C. Deflacija se događa prilikom pada cijena. Ona je suprotna pojava od inflacije.

VIŠESTRUKI IZBOR (11) Ako cijene tijekom godine porastu za više od 1000 % ta se pojava naziva n a. porast cijena n b. hiperinflacija n c. deflacija n d. recesija n

ODGOVOR (11) n B. Hiperinflacija se događa kada se stopa inflacije izražava četvero i više znamenkastim brojevima.

VIŠESTRUKI IZBOR (12) Što od navedenog nije cilj makroekonomske politike? n a. umjereni porast cijena n b. visoka stopa rasta GDP-a n c. inflacija viša od 1000 % n d. visoka zaposlenost i mala nezaposlenost n

ODGOVOR (12) n C. Sve navedeno samo ne hiperinflacija.

VIŠESTRUKI IZBOR (13) _____ politika pokazuje korištenje poreza i javnih rashoda u svrhu postizanja makroekonomskih ciljeva. n a. fiskalna n b. porezna n c. javna dobra n d. monetarna n

ODGOVOR (13) n A. Fiskalna politika obuhvaća kako poreznu politiku tako i politiku javne potrošnje.

VIŠESTRUKI IZBOR (14) _______ politika je ona koju provodi središnja banka upravljajući novčanom ponudom n a. fiskalna n b. porezna n c. javnih rashoda n d. monetarna n

ODGOVOR (14) n D. Monetarna politika je politika upravljanja novčanom ponudom.

VIŠESTRUKI IZBOR (15) Novac je n a. iznos plaćen vlasnicima proizvodnih resursa n b. sredstvo razmjene n c. način plaćanja n d. b i c n

ODGOVOR (15) n D. Novac je ne samo sredstvo već i način plaćanja

VIŠESTRUKI IZBOR (16) Izvoz minus uvoz je n a. GDP n b. CPI n c. X n d. inflacija n

ODGOVOR (16) n C. neto izvoz = X

VIŠESTRUKI IZBOR (17) Što od navedenog se odnosi na spremnost privrednih subjekata da proizvedu određenu količinu dobara i usluga tijekom godine? n a. GDP n b. Neto izvoz n c. Agregatna ponuda n d. Agregatna potražnja n

ODGOVOR (17) n C. Agregatna ponuda

VIŠESTRUKI IZBOR (18) Što od navedenog pokazuje spremnost potrošnje društva tijekom godine ? n a. GDP n b. Neto izvoz n c. Agregatna ponuda n d. Agregatna potražnja n

ODGOVOR (18) n D. Agregatna potražnja

VIŠESTRUKI IZBOR (19) Razina cijena i obim proizvodnje koji zadovoljava i kupce i potrošače naziva se n a. CPI n b. potencijalni GDP n c. makroekonomska ravnoteža n d. ništa od navedenog n

ODGOVOR (19) n C. Makroekonomska ravnoteža

VIŠESTRUKI IZBOR (20) Šok ponude je n a. pomak krivulje ponude u desno n b. nagli skok troškova proizvodnje n c. a i b n d. ni a ni b. n

ODGOVOR (20) n B. Šok ponude se izaziva naglim povećanjem troškova uslijed čega se krivulja ponude pomiče u lijevo.

1. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____Ako su tekuće cijene više od stalnih cijena , realni GDP je manji od nominalnog.

O D G O V O R (1) n T.

2. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____Nominalni GDP korigiran za iznos inflacije je potencijalni GDP.

O D G O V O R (2) n N. To je realni GDP.

3. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n ______Povećanje cijena uz porast zaposlenosti naziva se stagflacijom.

O D G O V O R (3) n N. Stagflaciju obilježava porast cijena i nezaposlenosti.

4. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n ______Indeks potrošačkih cijena analizira troškove fiksne košare dobara koju kupuje tipični urbani potrošač.

O D G O V O R (4) n T.

5. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____ Stopa nezaposlenosti pokazuje koliki je udio nezaposlenih u radnosposobnom stanovništvu.

O D G O V O R (5) n N. Ne u radno-sposobnom stanovništvu već u radnoj snazi.

6. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____Kada je neto izvoz pozitivan, tada je vrijednost izvoza veća od vrijednosti uvoza.

O D G O V O R (6) n T.

7. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _______Fiskalna i poreska politika su identični pojmovi.

O D G O V O R (7) n N. Poreska politika je dio fiskalne politike. Fiskalna politika je širi dok je poreska politika uži pojam.

8. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____ Politika dohotka se primjenjuje jer je jeftinija od fiskalne i monetarne politike.

O D G O V O R (8) n T.

9. TOČNO (T) _ NETOČNO (N) n _______ Između privrednog rasta i visine zaposlenosti postoji trade – off.

O D G O V O R (9) n N. Porast proizvodnje i zaposlenosti su međusobno kompatibilni ciljevi pa među njima nema trade-offa.

10. TOČNO (T) – NETOČNO (N) n _____Makroekonomska ravnoteža formira se u presjecištu krivulja AS i AD.

O D G O V O R (10) n T.

Z A D A T A K (1) n Tablica pokazuje kretanje GDP Republike Hrvatske u tržišnim cijenama u mil. USD. Na temelju broja stanovništva u tablici izračunajte GDP per capita i stopu rasta GDP 4 5 7 2 4

ZADATAK 1 a Godina GDP tekuće cijene stanovništvo 1993 10 902. 7 4641 1994 14 585. 0 4649 1995 18 811. 1 4669 1996 19 872. 0 4494 1997 20 108. 6 4572 1998 21 628. 0 4501 1999 19 906. 0 4554 2000 18 427. 3 4437 2001 19 863. 1 4437 2002 22 812. 4 4443 GDP/capita

ZADATAK n (2) U tablici su prikazani podaci o vanjskotrgovinskoj bilanci Republike Hrvatske za period od 1999 – 2003. Izračunajte saldo vanjskotrgovinske bilance (neto izvoz) kao i koeficijent pokrića uvoza izvozom.

Z A D A T A K Godina Izvoz Uvoz 1999 4 302 498 7 798 641 2000 4 431 597 7 886 512 2001 4 665 908 9 147 130 2002 4 903 584 10 722 045 2003 6 186 630 14 209 035 (2 a) Saldo (X) Stopa pokrića

Z A D A T A K (3) n U tablici su dani podaci o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti u 000 ljudi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 1994 – 2003. Na temelju danih podataka izračunajte veličinu radne snage , stopu nezaposlenosti i dinamiku zapošljavanja i nezaposlenosti na bazi 1994 = 100.

Z A D A T A K (3 a) Godina zaposlenost Nezaposlenost 1994 1211 243 1995 1996 240 1996 1195 261 1997 1187 277 1998 1272 287 1999 1263 321 2000 1258 357 2001 1272 380 2002 1289 389 2003 1330 Radna snaga Stopa nezap.

ZADATAK n Prikažite 4 linijskim grafom stope nezaposlenosti u razdoblju od 1998 -2002 u zemljama koje su navedene u tablici 4 (a)

ZADATAK 4(A) Godina Hrvatska Njemačka Francuska Švicarska Slovenija USA 1998 11, 6 9, 7 11, 8 3, 6 7, 7 4, 5 1999 14, 5 8, 8 11, 7 3, 1 7, 4 4, 2 2000 17, 0 7, 9 10, 0 2, 7 7, 2 4, 0 2001 16, 3 7, 9 8, 8 2, 5 5, 9 4, 8 2002 14, 4 8, 7 8, 9 2, 9 5, 8

ZADATAK 5 n Prikažite grafički strukturu nezaposlenosti osoba prema stručnoj spremi u Republici Hrvatskoj 1994, 2001 i 2003 i dajte svoj komentar.

Z A D A T A K 5(A) Stručna sprema ukupno 1994 2001 2003 243 324 380 195 329 799 NKV 52 026 71 120 60 707 PKV, NSS 37 083 59 310 59 551 KV, VKV 72 249 130 484 108 735 SSS 56 091 92 211 78 683 VŠS 84 828 12 063 10 315 VSS 10 447 15 007 11 808

ZADATAK 6 n Prikažite grafički strukturu i dinamiku nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj prema starosti u razdoblju od 1994 -2003. Bazna godina je 1994 (indeks 100). Izvedite zaključke!

Z A D A T A K 6 (A) Godina 15 -19 20 -24 25 -29 30 -39 40 -49 50 - ukupno 1994 18 963 63 995 44 209 62 955 39 342 18 091 247 555 1995 19 645 65 321 42 611 62 907 41 272 17 314 249 070 1996 20 67 043 44 981 69 269 47 407 19 893 269 263 1997 21 273 69 923 45 176 73 172 53 948 23 628 287 120 1998 35 433 58 706 45 868 76 195 58 972 27 557 302 731 1999 36 883 67 165 51 171 83 911 68 766 33 834 341 730 2000 35 594 73 355 55 183 90 642 80 619 43 151 378 544 2001 34 092 74 284 55 989 92 942 86 592 51 242 395 141 2002 25 617 61 802 49 661 86 440 85 322 57 320 366 162 2003 19 947 48 883 40 679 72 479 77 038 56 658 318 684

ZADATAK n 7 Prikažite grafički strukturu i dinamiku nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj prema dužini radnog staža u razdoblju od 1999 -2003. Dajte svoj komentar!

ZADATAK Radni staž bez staža do 1 god. 1 -2 2 -3 3 -5 5 -10 10 -20 20 -30 30 i više ukupno 7 (A) 1999 2000 2001 99 323 105 126 106 847 42 693 46 094 47 990 29 080 31 509 32 269 17 677 19 449 20 257 23 899 26 900 28 512 35 304 38 837 40 926 53 896 59 442 60 454 33 617 42 053 46 085 6 241 9 134 11 801 341 730 378 544 395 141 2002 91 963 43 181 29 318 2003 76 791 35 446 24 609 18 299 15 520 26 036 22 042 39 308 34 075 56 779 48 455 47 433 45 952 13 845 15 794 266 162 318 684