PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA dr Svetislav Polovina DEFINICIJA

PROIZVODNJA I ORGANIZACIJA POSLOVANJA dr Svetislav Polovina

DEFINICIJA PROIZVODNJE I FUNKCIJE PROIZVODNJE • Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora s ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba. • Funkcija proizvodnje pokazuje odnos između rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih inputa. U njoj su proizvodni inputi neovisna varijabla a output zavisna. • Funkcija proizvodnje glasi – Q = f(L, K, N) gdje je Q veličina outputa, L količina rada, K količina kapitala i N količina prirodnih resursa.

UKUPNI PROIZVOD (TP) • Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna količina dobara i usluga izražena u fizičkim jedinicama. • Grafički se ukupni proizvod prikazuje krivuljom koja polazi od ishodišta i raste po opadajućoj stopi u odnosu na povećanje inputa • Na apscisi se prikazuje količina inputa a na ordinati količina TP. • Ukupni proizvod se dobiva zbrajanjem graničnih proizvoda inputa.

PROSJEČNI PROIZVOD (AP) • Prosječni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa. • Dobiva se dijeljenjem ukupnog proizvoda s brojem jedinica inputa prema formuli AP = TP/L, odnosno AP = TP/K odnosno AP = TP/N Krivulja prosječnog proizvoda uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa ima negativan nagib iako na početku ima tendenciju rasta.

GRANIČNI PROIZVOD (MP) • Granični proizvod je dodatni proizvod nastao povećanjem inputa za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. • Razlikujemo tri granična proizvoda jer se u funkciji proizvodnje nalaze tri varijable – rad, kapital i zemlja. To su granični proizvod rada (MPL), granični proizvod kapitala (MPK) i granični proizvod prirodnih resursa (MPN).

DEFINICIJE GRANIČNIH PROIZVODA • Granični proizvod rada pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina rada promjeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. • Granični proizvod kapitala pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina kapitala promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus. • Granični proizvod zemlje pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se količina prirodnih resursa promijeni za jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.

ZAKON OPADAJUĆIH GRANIČNIH PRINOSA • Prema tom zakonu svaka dodatna jedinica daje sve manji granični proizvod. • Krivulja graničnog proizvoda je negativnog nagiba. • Zakon opadajućih graničnih prinosa je empirijski utvrđeno pravilo. On nije univerzalan jer postoje odstupanja od njega.

TABLICA UKUPNOG, GRANIČNOG I PROSJEČNOG PROIZVODA Jedinice rada Ukupni proizvo d 0 0 1 2000 2 3000 1500 3 3500 1167 4 3800 300 960 5 3900 100 780 Granični proizvod Prosječni proizvod

EKONOMIJA RAZMJERA • Ekonomija razmjera pokazuje promjenu ukupnog proizvoda ako se istovremeno povećavaju sva t r i proizvodna inputa. • Ona se razlikuje od zakona graničnih prinosa jer ovaj posljednji pokazuje promjene ukupnog proizvoda pod utjecajem samo j e d n e varijable. • Kod ekonomije razmjera se ne koristi pretpostavka ceteris paribus što je slučaj kod zakona graničnih prinosa.

VRSTE EKONOMIJE RAZMJERA • Konstantna ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod mijenja razmjerno promjenama svih inputa. • Opadajuća ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povećava po stopi manjoj od stope porasta korištenih inputa. • Rastuća ekonomija razmjera nastaje ako se ukupni proizvod povećava po stopi većoj od stope porasta korištenih inputa.

PRODUKTIVNOST • Produktivnost je u najužoj korelaciji s ekonomijom razmjera. • Produktivnost je odnos između ukupnog proizvoda i ponderiranog prosjeka inputa. • Produktivnost može biti ukupna i faktorska. Prva izražava efikasnost svih proizvodnih inputa dok druga pokazuje efikasnost samo jednog inputa.

UTJECAJ VREMENA NA UKUPNI PROIZVOD • Dužina vremena također utječe na ukupni proizvod. Obzirom na njegovu dužinu razlikujemo kratki i dugi rok. • Kratki rok je onaj u kojem je moguće promijeniti varijabilne faktore (rad, sirovine) ali ne i fiksne faktore proizvodnje. • Dugi rok je onaj u kojem je moguće promijeniti sve faktore proizvodnje tako da u njemu nema fiksnih faktora.

UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA • Tehnološke promjene omogućavaju veću proizvodnju starih proizvoda uz istu ili manju količinu inputa primjenom nove tehnologije. Tehnološke promjene se javljaju ili kao inovacije procesa proizvodnje ili inovacije proizvoda. • Tehnološke promjene se grafički prikazuju pomakom krivulje ukupnog proizvoda prema gore.

PODUZEĆE • Poduzeće je temeljna proizvodna jedinica. • Proizvodnja se organizira u poduzećima zbog djelovanja ekonomije razmjera, lakšeg pribavljanja proizvodnih inputa i financijskih sredstava te menadžmenta.

PODJELA PODUZEĆA • Prema kriteriju veličine poduzeća se dijele na mala, srednja i velika. • Prema kriteriju vlasništva poduzeća se dijele na ona u osobnom vlasništvu, partnerska i korporacije.

PREDNOSTI i NEDOSTACI MALIH ODNOSNO VELIKIH PODUZEĆA • Prednost malih i srednjih poduzeća je u njihovoj fleksibilnosti a nedostatak u nemogućnosti pribavljanja značajnih financijskih sredstava. • Prednost velikih poduzeća je u laganom pristupu financijskim sredstvima dok im je nedostatak inertnost i sporo prilagođavanje naglim tržišnim promjenama

PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZEĆA U OSOBNOM VLASNIŠTVU • Prednosti su: lako formiranje, jednostavno odlučivanje i jednostruko oporezivanje. • Nedostaci su: nedostatak kontrole odlučivanja, visoki rizik te skupi rad i kapital

PREDNOSTI I NEDOSTACI PARTNERSKIH PODUZEĆA • Prednosti su: lako formiranje, diverzificirano odlučivanje, jednostruko oporezivanje te opstojnost u slučaju povlačenja partnera iz biznisa. • Nedostaci su: mogućnost nesporazuma među partnerima, visoki rizik te skupi rad i kapital

PREDNOSTI I NEDOSTACI KORPORACIJA • Prednosti: ograničena odgovornost, profesionalni menadžment, lako dostupan kapital te niži troškovi proizvodnje. • Nedostaci : složena menadžerska struktura može upravljanje učiniti neefikasnim, sukob između dioničara i menadžera te dvostruko oporezivanje.

GRAFOVI UKUPNOG I GRANIČNOG PROIZVODA

GRAF TEHNOLOŠKE PROMJENE