Proizvodnja papira Tiskanje I umnoavanje snimljenih zapisa Maja

Proizvodnja papira, Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa • Maja Filipović • Hrvoje Cerjan • Ana Kundid 1

PROIZVODNJA PAPIRA 2

Kinezi pronalaze papir • Pojavio se u KINI oko 105. godine nove ere • Kinezi su papir izrađivali ručno od bambusove trske, rižine slame, lika, konoplje, starih ribarskih mreža, uopće, od sirovina koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu • Kinezi su ljubomorno čuvali tajnu pravljenja papira 3

ZA TAJNU SAZNAJU ARAPI • U gradu Samarkandu 751. godine pojavljuje se radionica za proizvodnju papira. To je bio početak pohoda papira u Europu a zatim i u cijeli svijet • Arapi su uveli proizvodnju papira u različitim bojama(za obične potrebe koristio se bijeli papir, za žalobne svrhe-modri papir, za sretne događaje-crveni) • Najstariji papiri iz Maurskog carstva potječu iz 873. godine 4

ARAPI PRENOSE PROIZVODNJU PAPIRA U EUROPU • Proizvodnja papira se tek u 13. stoljeću počinje širiti po Europi i Americi 5

6

7

• Danas, oko polovice EU-proizvodnje papira temelji se na recikliranom papiru, sa rastom 25% od 1998. • Papiri za recikliranje omogućili su znatno povećanje proizvodnje, bez potrebe za korištenjem novih drva. • Ukupni troškovi za izradu papira: • • • Vlakna 32% Kapital 18% Osoblje 14% Energija 13% Kemikalije 12% 8

Najveće hrvatske grafičkoprerađivačke tvrtke 2007. 9

Naziv tvrtke Ukupni prihod (2007. ) Br. (u 1. 000 kn) Zap. Belišće d. d. , Belišće 781. 144 1. 504 Europa Press Holding d. o. o. , Zagreb 702. 278 231 Aluflexpack d. o. o. , Umag 661. 598 458 Radin-grafika d. o. o. , Zagreb 557. 763 74 Narodne novine d. d. , Zagreb 426. 186 589 Pan - Papirna industrija d. o. o. , Zagreb 369. 567 1. 029 Večernji list d. d. , Zagreb 347. 524 220 Radin-repro i roto d. o. o. , Zagreb 282. 168 195 Tetra Pak d. o. o. , Zagreb 272. 404 32 Školska knjiga d. d. , Zagreb 264. 285 292 Vjesnik d. d. , Zagreb 255. 533 536 Slobodna Dalmacija d. d. , Split 234. 556 629 Mozaik knjiga d. o. o. , Zagreb 190. 434 265 Novi list d. d. , Rijeka 186. 110 325 Tiskara Zagreb d. o. o. , Zagreb 186. 085 103 10

Naziv tvrtke Ukupni prihod (2007. ) Br. (u 1. 000 kn) Zap. Glas Istre d. o. o. , Pula 186. 054 372 Agencija za komercijalnu djelatnost d. o. o. Zagreb 175. 403 306 Profil international d. o. o. , Zagreb 170. 945 207 Bilokalnik IPA d. o. o. , Koprivnica 169. 165 453 Istragrafika d. d. , Rovinj 154. 111 172 Valoviti papir - Dunapack d. o. o. , Zabok 141. 389 143 Drvenjača d. d. , Fužine 138. 749 211 Algoritam d. o. o. , Zagreb 131. 755 155 Adria media Zagreb d. o. o. , Zagreb 119. 974 136 Grafički zavod hrvatske d. o. o. , Zagreb 117. 824 181 Model pakiranja d. d. , Zagreb 97. 741 144 Unija papir d. d. , Zagreb 93. 889 279 Hartmann d. o. o. , Koprivnica 91. 566 192 Grafičar d. d. , Ludbreg 83. 864 270 Lana-karlovačka tiskara d. d. , Karlovac 83. 626 248 Zrinski d. d. , Čakovec 78. 324 253 Oglasnik d. o. o. , Zagreb 69. 044 129 11

STRUKOVNO UDRUŽIVANJE GRAFIČKOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U HGK • Unutar Odjela za papir, tisak i medije Sektora za industriju HGK Udruženje grafičko-prerađivačke industrije objedinjava tvrtke registrirane u djelatnostima (NKD) DE 21 - Proizvodnja i prerada papira te DE 22 - Izdavačka i tiskarska djelatnost. • Navedene tvrtke objedinjavaju svoje interese i kroz tri zajednice HGK: • Zajednica ambalažera HGK • Zajednica nakladnika i knjižara HGK • Zajednica za audiovizualnu djelatnost HGK • Od 1. lipnja 2004. godine temeljem čl. 12. Zakona o medijima (NN 59/04. ) u okviru Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore vodi se Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska HGK. Do srpnja 2008. godine u Upisniku HGK evidentirano je sukladno čl. 2. i 12. Zakona o medijima (NN 59/04. ) izdavanje 830 novina i časopisa te 9 distributera tiska (http: //www. hgk. hr). 12

• U proizvodnji i preradi papira te nakladničkoj i izdavačkoj djelatnosti zaposleno je 7, 21 posto ukupno zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji (2007. ). 13

PROIZVODNOST 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Republika Hrvatska 103, 9 111, 3 109, 6 107, 7 105, 7 Prerađivačka Industrija 103, 1 105, 8 110, 6 109, 6 108, 2 106, 4 107, 2 105, 7 105, 8 21 - Proiz. celul. i pap. i proiz. od papira 123, 7 100, 7 131, 5 108, 7 103, 7 105, 9 114, 2 112, 4 109, 6 22 - Izdavačka i tiskarska djelatnost 99, 9 106, 2 115, 8 107 105, 6 105, 2 119 120, 8 105, 1 105, 3 104, 3 110, 2 14

• Proizvodnja i prerada papira te izdavačka i tiskarska djelatnost, dio prerađivačke industrije, obuhvaća proizvodnju celuloze, papira i preradu papira te izdavačku i tiskarsku djelatnost. • U strukturi industrijske proizvodnja i prerada papira te izdavačka i tiskarska djelatnost 2007. sudjeluju sa 11, 52 posto. 15

Tablica 1. 1. - Proizvodnja i prerada papira (21) - u tonama - DZS (NKD ) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Drvenjača i celuloza 115, 71 122. 304 105. 450 108. 770 Grafički papir i karton 1. 562 2. 309 1. 823 2. 672 2. 675 Ostali nepremazni papir i karton 87. 945 84, 782 90. 573 27. 935 30. 164 Valoviti papir i karton Kutije i slična ambalaža od valovitoga kartona 74. 328 81. 331 69. 377 Vreće i vrećice od papira Složiva ambalaža od papira i kartona 2006. 08. /07. I. -V. % 2007. 98. 609 106. 989 96. 823 12 959 434 0 26. 913 37. 345 110. 3 79. 262 90. 210 102. 141 123. 430 138. 865 106 78. 075 76. 944 78. 758 90. 343 101. 476 109. 764 102 15. 046 12. 354 12. 534 14. 836 14. 264 15. 101 15. 409 98 11. 912 12. 185 12. 740 12. 033 10. 912 11. 312 13. 059 86. 8 Ostala papirna i kartonska ambalaža Papir za kućanske, higijenske i toaletne potrebe 3. 304 3. 383 4. 005 3. 888 3. 635 4. 405 5. 320 100. 7 1. 045 198 0 603 1. 238 876 1. 322 137 Omotnice (kuverte) od papira 1. 180 1. 027 1. 616 1. 937 2. 341 2. 522 3. 160 110. 4 Tiskani, ispupčeni ili perforirani papir 1. 536 1. 793 1. 677 1. 508 1. 295 1. 211 1. 137 106. 1 Etikete 1. 259 1. 162 1. 119 1. 891 2. 494 2. 851 2. 756 73. 4 Ostali proizvodi od papira 8. 966 9. 665 10. 813 11. 484 11. 630 11. 226 11. 767 115. 9 “Stari papir” 49. 417 59. 205 70. 920 75. 746 82. 916 115. 157 129. 216 114. 1 Filtri za cigarete (u mil. kom. ) 2. 968 3. 109 3. 377 2. 864 2. 641 2. 572 2. 636 94. 3 16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa 34

INDUSTRIJA C 18 EUROPE • C 18: Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa • C 18. 1: Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem – novine, knjige, periodične publikacije, zemljopisnie karte, atlasi, plakati, reklamni katalozi, prospekata i drugih tiskanih oglasa, poštanskih marki, upravnih biljega, dokumenata, čekova i drugih vrijednosnih papira, pametnih kartica, albuma, dnevnika, kalendara, poslovnih obrazaca – Usluge pripreme za tisak i objavljivanje, knjigoveške usluge • C 18. 2: Umonožavanje snimljenih zapisa – skupina uključuje umnožavanje s master-kopija gramofonskih ploča, CD-a, DVD -a i vrpca s glazbenim i drugim zvučnim zapisima; umnožavanje s master-kopija zapisa, CD-a, DVD-a i vrpca s filmovima i drugim videozapisima; umnožavanje s master-kopija softvera i podataka na diskovima i vrpcama. – isključuje: umnožavanje tiskanog materijala, izdavanje softvera (NACE rev 2, 58. 2) izdavanje i distribuciju filmova, videovrpci i filmova na DVD-u i sličnim medijima (NACE rev 2, 59. 11, 59. 12, 59. 13), umnožavanje filmova za javnu distribuciju (NACE rev 2, 59. 12), proizvodnju master-kopija za snimljeni ili audiomaterijal (59. 20). 35

Čega se najviše tiska? 36

Stanje u industriji 2009. godini • 130 539 poduzeća • 90 mlrd eura ukupnih prihoda • Tiskarstvo i djelatnosti povezane s njome čine 120 832 poduzeća (95% sektora C 18), dok broj poduzeća u umnožavanju snimljenih zapisa iznosi svega 6 066 poduzeća (ili 5% sektora C 18) 37

Ukupni prihodi za industriju 2009. godine (u mil) , EU 27 DE - Germany UK - United Kingdom IT - Italy FR - France ES - Spain NL - Netherlands BE - Belgium AT - Austria SE - Sweden PL - Poland CZ - Czech Republic IE - Ireland DK - Denmark FI - Finland NO - Norway PT - Portugal GR - Greece HU - Hungary RO - Romania HR - Croatia SI - Slovenia SK - Slovakia BG - Bulgaria EE - Estonia LV - Latvia LT - Lithuania CY - Cyprus 0. 0 5, 000. 0 10, 000. 0 15, 000. 0 20, 000. 0 25, 000. 0 38

Ukupan broj poduzeca prema zemlji Europe 2009. godine u C 18 IT - Italy ES - Spain UK - United Kingdom FR - France DE - Germany CZ - Czech Republic PL - Poland BE - Belgium NL - Netherlands HU - Hungary GR - Greece SE - Sweden PT - Portugal RO - Romania HR - Croatia NO - Norway FI - Finland SI - Slovenia BG - Bulgaria DK - Denmark AT - Austria LV - Latvia LT - Lithuania IE - Ireland SK - Slovakia CY - Cyprus EE - Estonia LU - Luxembourg 0 5, 000 10, 000 15, 000 20, 000 39

Ukupan prihod u zemljama Europe za sektor umnozavanje snimeljnih zapisa 2009. godine (u mil. eura) Ireland Germany Austria Italy United Kingdom France Spain Czech Republic Netherlands Poland Denmark Belgium Greece Hungary Sweden Romania Portugal Finland Bulgaria Croatia Norway Slovakia Estonia Slovenia Latvia Lithuania 0. 0 200. 0 400. 0 600. 0 800. 0 1, 000. 0 1, 200. 0 1, 400. 0 40

120000 Struktura poduzeca prema broju zaposlenih za EU-27 u C 18 (2009) 100000 broj poduzeca 80000 60000 40000 20000 0 Broj poduzeca 0 and 9 110, 377 10 and 19 8, 943 20 and 49 5, 079 50 and 249 2, 291 250 more 238 41

Trendovi u industriji Trend prema ukupnim prihodima za C 18. 1 u mil. eura (EU-27) 120, 000. 0 100, 000. 0 80, 000. 0 60, 000. 0 European Union 40, 000. 0 20, 000. 0 2007 2008 2009 42

Trend broja poduzeca EU 27 za Tiskarstvo i usluzne djelatnosti povezane s tiskarstvom 140, 000 135, 000 130, 000 125, 000 120, 000 115, 000 110, 000 EU 27 2007 134, 671 2008 126, 698 2009 120, 832 43

Trend prema ukupnim prihodima C 18. 2 za EU-27 u mil. eura 25, 000 20, 000 15, 000 European Union 10, 000 5, 000 0 2007 2008 2009 44

Trend broja poduzeca u industriji Umozavanje snimljenih zapisa za EU 27 6, 700 6, 600 6, 500 6, 400 6, 300 6, 200 6, 100 6, 000 5, 900 5, 800 5, 700 EU 27 2007 6, 637 2008 6, 414 2009 6, 066 45

Intelektualno vlasništvo i industrija Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa • Intelektualno vlasništvo obuhvaća autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva. • Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva 46

• • Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima kada to zakon izričito dopušta: 1. privremene radnje reproduciranja autorskog djela 2. reproduciranje autorskog djela - fizička osoba može reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Nije dopušteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, notnih zapisa, elektroničkih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta. 3. javni arhivi, javne knjižnice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku 4. korištenje autorskog djela u nastavi ili znanstvenom istraživanju, sudskim i upravnim odlukama, u svrhu informiranja javnosti 5. citati 6. dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih reprodukcija. 7. dopuštena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora 47

• Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora. 48

• Google i digitalna univerzalna knjižnica • Napster, Amazon, Internet piratstvo i industrija Umnožavanje snimljenih zapisa 49

TISKARSTVO U HRVATSKOJ 50

Počeci tiskarstva u Hrvatskoj strojno tiskanje u Hrvatskoj je počelo prije više od 500 godina q q prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju- osnovali knezovi Frankopani § tiskali na latinskom jeziku § 1483. Misal po zakonu rimskog dvora- prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši q 51

- ta duga tradicija tiskarstva i danas je prepoznatljiva u vrlo razvijenoj grafičko-prerađivačkoj industriji koja danas može proizvesti sve vrste papirnih i grafičkih proizvoda, a od svih industrijskih grana prerađivačke industrije izdavačko-tiskarska industrija ima najveći indeks porasta proizvodnje - 325 % - u odnosu na 1990. godinu (travanj 2008. godine) 52

U sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore -tiskarska djelatnost , kao dio prerađivačke industrije (skupina DE 22) obuhvaća: § novina i časopisa koje izlaze najmanje četiri puta tjedno § poslovnih (komercijalnih) materijala § ostalih tiskanih materijala, d. n. § obrazaca, bilježnica i trgovačkih knjiga § knjiga i brošura § novina i časopisa koje izlaze manje od četiri puta tjedno § ostalih tiskanih proizvoda § tiskanih proizvoda izravno na drugim materijalima osim na papiru i tekstilu 53

Izdavačka i tiskarska djelatnost (22) – (u tonama - DZS (NKD ) 54

Volumen proizvodnje sektora tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa prema ukupnom volumenu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj 2010. godine (u postotku, %) Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (3, 43%) Ukupno industrija 55

Zaposleni u sektoru tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa prema ukupnom broju zaposlenih u industriji 2010. god u Hrvatskoj, (u postocima, %) Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa(2, 66%) Ukupno industrija 56

Robna razmjena sa inozemstvom – IZVOZ (- u mil. $ - DZS) IZVOZ - u mil $ - DZS 57

Robna razmjena sa inozemstvom - UVOZ ( u mil. $ - DZS) 58

Akteri u Hrvatskoj Najznačajnije tvrtke : MABA-COM, d. o. o. , KRATIS, d. o. o. , A. G. MATOŠ, d. d. , TISKARA ZELINA, GRAFIKA- GRAFOPRINT, d. o. o. , TIPOMAT, d. o. o. , BAUER GRUPA, d. o. o. Najznačajniji izvoznici : GRAFIKA- GRAFOPRINT, d. o. o. , KRATIS, d. o. o. i MABA-COM, d. o. o. , a najznačajniji uvoznici su MABA-COM, d. o. o. , INTERGRAF-BI, d. o. o. , TISKARA ZELINA i GRAFIKA- GRAFOPRINT, d. o. o Najveća tiskara: Vijesnik –pokriva 65 % tržista 59

Privatizacija i restrukturiranje - sve tvrtke skupine DE prošle su proces privatizacije - strojna opremljenost u mnogim je tvrtkama na zavidnoj razini - digitalni skeneri i digitalne kamere - instalirane sve vrste digitalnih tiskarskih kapaciteta - digitalni tisak u sve većoj primjeni 60

Problemi - najveći problem hrvatske grafičko-prerađivačke industrije danas je razmjerno niska iskorištenost proizvodnih kapaciteta, što pred menadžment i zaposlene stavlja brojne zadatke 61

Budućnost tiskarstva u Hrvatskoj - izdavačka i tiskarska djelatnost unatrag nekoliko godina ostvarile su značajne razvojne rezultate - tehničko-tehnološka opremljenost u mnogim je tvrtkama na visokoj razini, jer se dosta ulagalo u opremu - veliki broj tvrtki u tiskarskoj djelatnosti govori i o zaintersiranosti privatnog kapitala za ulazak u ovaj dio prerađivačke industrije 62

Osnovna pitanja daljnjeg razvitka – na razini Hrvatske gospodarske komore kroz Udruženje grafičke industrije i Hrvatsku zajednicu nakladnika i knjižara. Udruženje djeluje na izgradnji gospodarskog sustava kako bi se stvorile pretpostavke za: • izmjene odnosno donošenje novih zakonskih okvira za kvalitetnije integriranje naše industrije u europke gospodarske tokove tijekom idućih godina • suradnju sa Zajednicom nakladnika i knjižara te novinskim nakladnicima u cilju pozicioniranja knjige, novina te ostalih tiskovina na hrvatskom jeziku u gospodarskom i kulturnom sustavu zemlje • poticanje i povezivanje članica glede zajedničkih nastupa na inozemnim sajmovima • poticanje povezivanja naših tvrtki s tvrtkama iz inozemstva (europskim te zemljama CEFTA-e). 63

- brojne nove tvrtke pooštravaju konkurenciju - povećanje kvalitete - pojačano okretanje izvozu - pojačano zanimanje stranih ulagača 64

KRAJ 65