PROIZVODNJA VONOG SADNOG MATERIJALA Repromaterijal u poljoprivredi 3

PROIZVODNJA VOĆNOG SADNOG MATERIJALA Repromaterijal u poljoprivredi, 3. godina (samo za internu upotrebu)

PROIZVODNJA PODLOGA • VOĆNA SADNICA • PODLOGA-GENERATIVNA -VEGETATIVNA • PLEMKA • VOĆNI RASADNIK • MATIČNJACI

Generativne podloge • Matičnjak generativnih podloga • Proizvodimo ih sjetvom sjemena-sjemenjaci -sjemenište • Morfološki i fiziološki vrlo varijabilne, čak i ako je sjeme iz istog ploda • Bujne, vitalne, otporne, dugovječne • Negativan utjecaj na početak rodnosti i kvalitetu plodova

Generativne podloge • Sjeme uzimati s umatičenih kontroliranih stabala-Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Zavod za zaštitu bilja • Srednje krupni i zreli plodovi divljih, šumskih voćnih vrsta • Sjeme mora biti ujednačeno i neoštećeno • Sjeme se izdvaja ručno i strojno

Generativne podloge • Sjeme izdvajati samo iz plodova poznatog podrijetla • Ne držati ga dulje u vodi • Odstraniti mesnati dio • Isprati i odmah posušiti prirodnim putem ili u sušarama

Generativne podloge • Temperatura sušenja: jezgričavo voće-33 -35 stupnjeva Cvlaga sjemena 14 -16% koštičavo voće-20 -25 stupnjeva Cvlaga sjemena 18 -20% • Slijedi klasiranje: krupno, srednje krupno i sitno sjeme

Generativne podloge • Sjeme se čuva u platnenim vrećicama ili u sanducima do vremena sjetve ili stratifikacije • Određivanje kvalitete prije uporabe: -čistoća -klijavost -energija klijanja

Ispitivanje klijavosti sjemena

Ispitivanje klijavosti

Generativne podloge • Rokovi sjetve: JESENSKI-NESTRATIFICIRANO SJEME PROLJETNI-STRATIFICIRANO SJEME • Stratifikacija-postupak čuvanja sjemena do sjetve -supstrat-vlažni pijesak -dovoljno kisika -temp. -0 -5 stupnjeva C • čuvamo klijavost i osiguravamo ujednačen razvoj sjemenjaka

Generativne podloge • Stratifikacijim se postiže kvalitetna JAROVIZACIJA-sigurnije klijanje • Trajanje: 30 -120 dana • Kontinentalni uvijeti-započeti sa stratifikacijom 12. /1. mjesec

Generativne podloge • • Sjetva: ručna ili strojna Razmak u redu: 5 -10 cm Razmak redova: 90 -120 cm Dubina: 2 -3 cm za jabuku i krušku, pa do 7 -10 cm za pitomi kesten i orah

Generativne podloge • Pikiranje sjemenjaka: -na zeleno -na zrelo • Na zeleno-presađivanje u fazi 2 -4 lista uz skraćivanje glavne žile-bolji razvoj i razgranatost korijena-ujednačene sadnice • Na zrelo-nakon vađenja iz sjemeništa-kod slabije razvijenih sjemenjaka-povećavanje bujnosti (kruška)

Generativne podloge • Njega sjemenjaka: -razbijanje pokorice -plijevljenje - prorjeđivanje -gnojidba s obradom tla -prihrana - zalijevanje -fito-zaštita

Generativne podloge • Vađenje: 9. -11. mj. • Skraćivanje glavnog korijena na 15 -20 cm, i bočnog na 23 cm • Klasiranje: prema razgranatosti korijena i razvijenosti nadzemnog dijela • Kriterij je promjer korijenovog vrata: • jezgričavo koštičavo -ekstra klasa >8 mm >7 mm -prva klasa 6 -8 mm 5 -7 mm • Vezanje u snopove • Čuvanje: hladnjača ili trapovi • Sadnja: u cjepiljnjak, odmah u jesen ili u proljeće

Vegetativne podloge • Matičnjak vegetativnih podloga: -duboko obrađeno i plodno tlo -kemijska analiza tla-gnojidba -ravne parcele-navodnjavanje -razmaci sadnje: 1, 5 x 0, 4 -0, 5 m -u prvoj i drugoj godini se matične biljke slobodno razvijaju-jači korijen -skraćivanje podloga na 1 -2 pupa tj. 5 -8 cm od tlapotiče se formiranje izboja, prekriti ih sitnom i plodnom zemljom -početak eksploatacije-u 2. ili 3. god.

Vegetativne podloge • • Klonovi Ista nasljedna osnova Manje bujne, vitalne i otporne Pozitivan utjecaj na početak rodnosti i kvalitetu plodova

Vegetativne podlogematičnjak

Vegetativne podloge • Najvažniji načini vegetativnog razmnožavanja: -nagrtanjem -grebenicama -reznicama -izdancima -vriježama -cijepljenjem -mikrorazmnožavanje-kultura tkiva

Nagrtanje

Nagrtanje • Plodnom i rastresitom zemljom se nagrću mladice iz vrata korijena kako bi na osnovi razvile korijen • Nagrćemo 2 -3 x tijekom vegetacije (barem 20 cm zemlje)

Nagrtanje • Ukorjenjavanje mladica počinje 35 -50 dana nakon nagrtanja, a osobito je intenzivno u drugoj polovini ljeta i tijekom jeseni. • Korjenjaci se skidaju s matične biljke u jesen, prije jesenjih mrazeva • Skidanju prethodi potpuno odgrtanje glave matične biljke, koja se nakon toga ponovo nagrne zemljom • Eksploatacija 15 godina

Grebenice ili povaljenice • Povaljivanje ljetorasta po zemlji u pravcu ili izvan reda • Iz pupova se razvijaju izboji s korijenjem • Tipovi: - vodoravna grebenica - s trajno povaljenim stablom - obična grebenica - kineska grebenica

Vodoravna grebenica

Vodoravna grebenica • • U matičnjak saditi jednogodišnje ili dvogodišnje mladice Nagodinu ih skratiti na 1 -2 pupa Iz pupova se razvijaju mladice U proljeće, slijedeće godine, mladice saviti u iskopani kanal i učvrstiti • S mladica odstranjujemo prijevremene grančice, a vrh ostavljamo iznad tla • Može biti jednostrana ili dvostrana • Nagrtanje i ostali radovi kao kod nagrtanja

Obična grebenica i Grebenica s trajno povaljenim stablom

Trajno povaljeno stablo • • • Za razmnožavanje stablašica (trešnja, šljiva i jabuka) Jednogodišnje ili dvogodišnje korijenjake saditi pod kutom 30 - 45 stupnjeva, u pravcu reda Saditi 10 -15 cm dublje od uobičajene sadnje Proizvodnja podloga započinje u drugoj vegetaciji, u proljeće, uklanjanjem ili prikraćivanjem ( 1 -2 pupa) bočnih grana Cijelu matičnu biljku saviti u iskopani kanalić (dubina 15 cm) i učvrstiti Pred kretanje vegetacije nagrtanje s 1 -2 cm zemlje-mladice se probijaju kroz zemlju-etioliranje osnove Ponovno nagrtanje kada mladice budu duljine 15 -20 cm Do kraja lipnja nagrtati 2 -3 puta-sloj zemlje 20 -25 cm Skidanje korijenjaka u jesen

Obična grebenica

Obična grebenica • U jesen ili proljeće savijamo 2 razvijenije grane u pravcu reda, a ostale grane odsjecamo ili ostavljamo radi fotosinteze • Za grmolike vrste • Središnji dio mladice postaviti u zemlju, učvrstiti, prethodno odstraniti sve pupove. Iz koljenaca će se razviti korijen. • Vrh ostaje iznad tla prikraćen na 2 -3 pupa iz kojih će se razviti 2 -3 mladice, za daljnji uzgoj odabiremo najrazvijeniju

Kineska grebenica

Kineska grebenica • Za grmolike vrste • Radijalno savijanje više dobro razvijenih jednogodišnjih grana • Nemoguća strojna obrada • U jarke dubine 10 -15 cm se povale mladice u cijeloj dužini ili se kod dugačkih mladica iznad tla ostave 1 -2 pupa • Ako su mladice skroz povaljenje u jarke, na njima ostavljamo pupove iz kojih će se razviti korijenjaci • U jesen odgrtanje i odvajanje korijenjaka

Proizvodnja podloga reznicama • Reznica-dio jedno- ili dvogodišnje grančice ili korijena • Krate se na određenu duljinu i ožiljavaju • Za jabuku, dunju, šljivu, maslinu, smokvu i dud • Vrste: -zrele reznice -reznice korijena -zelene reznice -reznice s pupom

Zrele reznice

Zrele reznice • • Dio jednogodišnje odrvenjele grančice Uzimati s matičnih biljaka i fazi mirovanja 30 cm duljine i 6 -15 mm debljine Ako na ovaj način razmnožavamo voćnu vrstu bez daljnjeg cijepljenja, duljina reznice treba biti 15 cm

Zrele reznice • Uzimanje u jesen kada 1/3 lišća otpadne ili po završetku vegetacije-najviše hranivih tvari u mladicama-od polovine rujna do listopada, ali može i od polovine veljače do ožujka • Priprema: donji dio odrezati ravno ispod pupa, a gornji blago koso na suprotnu stranu od pupa • Trapljenje u pijesak do proljeća

Zrele reznice • Sadnja u proljeće na razmak 10 -20 cm, a iznad tla ostaju 1 -2 pupa, prekriti ih sipkom zemljom • Tokom ljeta: prihrana, obrada tla, odgrtanje, zalijevanje, fitozaštita • Vađenje ukorjenjenih reznica u jesen, skladištenje i sadnja u proljeće ili ostavljanje ukorjenjenih reznica na mjestu i cijepljenje u proljeće

Zrele reznice • Za proizvodnju vegetativnih podloga za jabuku, šljivu, maslinu, dud • Za izravnu proizvodnju sadnica masline, smokve, ribiza, ogrozda, borovnice

Zelene reznice

Zelene reznice • • • Zeljaste Uglavnom za dendrološke vrste Uzimati tokom ljeta i odmah saditi Duge su 10 -12 cm Ukloniti 1/3 -1/2 plojke lista-smanjivanje transpiracije • Mogu biti i s petom-reže se i dio drveta grane

Korijenove reznice • Koriste se rijetko i to za jabuku, trešnju, višnju, šljivu i rijetko za krušku • Koristi se korijen sjemenjaka • Ove reznice su dijelovi žila, dužine 10 cm, i debljine 6 -8 mm • Uzimati u jesen, čuvati u vlažnom pijesku, saditi u rano proljeće • Paziti na polarnost korijena

Klasificiranje reznica Klasa Debljina mm Ekstra >11 mm Prva 9 -11 mm Druga 7 -9 mm Treća 5 -7 mm

Primjena fitohormona u ožiljavanju reznica • 1880. g. Darwin i Sacks • Prirodni fitohormoni: RIZOKALIN, AUKSIN A, AUKSIN B i HETEROAUKSIN • Sintetički fitohormoni koji pospješuju razvoj korijena: BETA -INDOLMASLAČNA KISELINA, BETA-INDOLOCTENA KISELINA, BETA-INDOLPROPIONSKA KISELINA, ALFANAFTILOCTENA KISELINA • Prah-donji dio reznice u dužini 2 -3 mm umočiti u prah, lagano otresti i saditi • Otopina-donji kraj potopiti u otopinu i držati određeno vrijeme, isprati vodom i saditi • Jači i razgranatiji korijen

Izdanci

Izdanci • Čvrste grančice iz adventivnih pupova vrata korijena ( potrebno nagrtati da bi se ukorijenile) i žila bliže površini tla • Šljiva, dunja, ribiz, ogrozd, lijeska, smokva, maslina • Jako iscrpljuju voćku, pogoduju širenju viroza i bakterioza, stalno se oštećuje korijen • Dozvoljeno samo u proizvodnji sadnica maline

Vriježe • Nadzemni izdanci, pužu po tlu, na svakom koljencu razvijaju korjenčiće i tu razvijaju novu biljku • jagoda

Sadnice jagode

Mikrorazmnožavanje • Proizvodnja podloga i sadnica iz meristemskog tkiva u laboratorijskim uvjetima-in vitro • Prednosti-masovna, brza proizvodnja na malom prostoru u kontroliranim uvjetima, kroz cijelu godinu -identični, zdravo i ujednačeno potomstvo -jeftina proizvodnja • Isječci meristema (stanice tvornog tkiva) iz pupoljka matične biljke se umnožavaju na hranjivoj podlozi. Razvijaju se male biljke koje se sade u kontejnere, a potom na stalno mjesto • Nedostatak-visoka početna ulaganja u objekte i opremu

Mikrorazmnožavanje

Mikrorazmnožavanje

Mikrorazmnožavanje

PROIZVODNJA GRANČICA PLEMKI • obavlja se u rasadnicima koji imaju registrirane matičnjake plemki • cilj proizvodnje su grančice s pupovima, a ne plod • prilikom uzimanja, plemke se odsjecaju pri osnovi grane, tako da na grani ostane 4 -5 pupova • matična stabla trebaju biti dovoljno stara da podnose kratku rezidbu

SADNJA PODLOGA U CJEPILJNJAK • • • ili polje za uzgoj rano u proljeće ručno ili strojno (sadilicama) razmak redova 90 -120 cm razmak u redu 10 -20 cm dubina 15 -20 cm nadzemni dio i korijen podloge se prije sadnje prikrate nakon sadnje blago nagrnuti sipkom zemljom debljina podloga u vrijeme cijepljenja treba biti 6 -10 mm na mjestu cijepljenja • tokom vegetacije tlo se obrađuje, zalijeva, provodi se prihrana i zaštita

PRIPREMA PODLOGE ZA CIJEPLJENJE • odgrnuti, ako su bili nagrnute • odstraniti bočne izboje malo više od visine cijepljenja, i to 2 -3 tjedna prije cijepljenja • očistiti od nečistoća vlažnom krpom, neposredno prije cijepljenja

PRIPREMA PLEMKE ZA CIJEPLJENJE • za proljetno cijepljenje, tzv. okuliranje na na budni pup ili na zeleno, plemke se uzimaju kada voćke odbace lišće • plemke moraju biti zdrave, neoštećene i sa zrelim pupovima • do proljeća ih čuvamo na temp. 0 -3 stupnja C u vlažnom pijesku ili u hladnjačama na 0 stupnjeva C u polietilenskim vrećama

PRIPREMA PLEMKE ZA CIJEPLJENJE • za cijepljenje u ljeto, na spavajući pup, plemke se uzimaju neposredno prije cijepljenja • odrezanu mladicu odnijeti u hlad, ukloniti listove ostavljajući 1/3 peteljke • radnje napraviti što brže, kako bi mladice izgubile što manje vode • pripremljene plemke omotati vlažnom krpom, odmah cijepiti ili čuvati u hladnim komorama na 1 -5 stupnjeva C

Cijepljenje

• Cijepljenje je vegetativni oblik razmnožavanja voćaka, koji se temelji na kirurškom zahvatu i transplantaciji, te se na umjetan način spajaju dva dijela, podloga i plemka, kako bi međusobno srasli u novi organizam • Podloga je dio voćke na kojem se obavlja cijepljenje i iz kojeg će se razviti korijen i prizemni dio debla • Plemka je dio koji se cijepi na podlogu i koja ce kad prorodi donositi plodove iste kao i biljka s koje je uzeta

• Ako je podloga cijepljena na samo jedan pup zovemo je okulant, a ako je cijepljena jednogodišnjom grančicom zovemo je kopulant • Voćne vrste koje se ne mogu cijepiti su: malina, kupina i jagoda • Plemke za cijepljenje moraju biti zdrave, neoštećene i sa zrelim pupovima • Uspjeh cijepljenja ovisi o svježini plemke

Cijepljenje-podjela načina cijepljenja 1. CIJEPLJENJE NA ZELENO: 1. 1. okuliranje na budni pup 1. 2. okuliranje na spavajući pup 1. 3. okuliranje na zarez 1. 4. okuliranje prstenovanjem 1. 5. okuliranje na prozor

Cijepljenje-podjela načina cijepljenja 2. CIJEPLJENJE NA ZRELO 2. 1. cijepljenje spajanjem -jednostavno -englesko 2. 2. spajanje na isječak 2. 3. cijepljenje pod koru 2. 4. cijepljenje u procijep

MM 106 • SREDNJE BUJNA VEGETATIVNA PODLOGA ZA JABUKU • PRISUTNA U ŠKOLSKOM VOĆNJAKU • PODNOSI LOŠIJE UVJETE STANIŠTA • DOBRO SE UKORJENJUJE • PODNOSI GUŠĆI SKLOP • OTPORNA NA KRVAVU UŠ • NEMA KRHKO KORIJENJE, PA NE TREBA OSLONAC

SORTIMENT U ŠKOLSKOM VOĆNJAKU • JABUKA-Idared, Jonagold, Gloster Florina, Golden delicious, Enterprice, Liberty Grany Smith • KRUŠKA-Boskova bočica, Conference

plemka podloga cijepljenje

Materijal za cijepljenje

Noževi i škare za cijepljenje-kvalitetni i oštri

ŠKARE ZA CIJEPLJENJE

Škare za cijepljenje

PLEMKA PODLOGA

Cijepljenje škaramaomega urez

NOŽEVI HIPA - NOŽ ZA OKULIRANJE

Materijal za vezivanje cijepova GUMENE VRPCE POLIETILENSKE VRPCE

MANILA POLIETILENSKA VRPCA MANILA

PODLOGA I PLEMKA MORAJU ČVRSTO PRIJANJATI JEDNA UZ DRUGU

Voćarski vosak-za premazivanje presjeka i rana-štiti od vanjskih utjecaja, sprječava isparavanje i pospješuju srastanje

Oprez !!!

PLEMKE UZETE NAKON OTPADANJA LIŠĆA PODLOGE

PODLOGA PLEMKA

ZELENI KRUG JE KAMBIJALNI PRSTEN KOJEG ČINE STANICE TVORNOG TKIVA. ZA USPJEŠNO CIJEPLJENJE JE POTREBNO PREKLOPITI KAMBIJE PODLOGE I PLEMKE, KAKO BI SE NA TOM MJESTU MOGAO RAZVITI KALUS TJ. TKIVO ZA ZARASTANJE RANA I SRAŠĆIVANJE. O KVALITETI PREKLAPANJA OVISI USPJEH CIJEPLJENJA. KAMBIJ

CIJEPLJENJE na obični spoj ili jednostavno spajanje (kopulacija) • Provodi se u razdoblju zimskog mirovanja voćaka, tj. u rano proljeće • Podloga i plemka jednak debljine!!! • Plemka je grančica s 2 -3 pupa • Rezovi se prave suprotno od pupa • Na podlozi i plemci naprave se podjednaki rezovi , obično oko 2 -2, 5 cm duljine, odnosno 2 -3 puta veći od debljine podloge i plemke), i zatim priljube • Cijep se poveže cjepljarskom gumicom ili likom i premaže cjepljarskim voskom

CIJEPLJENJE na obični spoj-jednostavno spajanje kosi rez suprotno od pupa plemka podloga

CIJEPLJENJE na jezičac (engleski spoj) • Cijepljenje na obični spoj: lako se pomakne plemka, pa je bolji, čvršći, spoj na jezičac • Najviše se koristi kod vinove loze • Izvodi se kao i jednostavni spoj, s tim da se na podlozi i plemci naprave okomiti urezi duljine 4 -5 mm • Cijep se spoji tako da se jezičac podloge utisne u rez plemke i obratno

Pravljenje okomitog ureza na gornjoj trećini podloge i plemke

CIJEPLJENJE na jezičac ili englesko spajanje

Spajanje na jezičac

Spajanje na jezičac

Spajanje na jezičac

Spajanje na jezičac

Spajanje na jezičac

Spajanje na jezičac

CIJEPLJENJE u trokut (klinasto c. ili na isječak) • Na podlozi se izreže klinasti isječak • Plemka se zareže u obliku klina koji točno odgovara isječku na podlozi • Klin mora točno odgovarati i potpuno ispuniti isječak na podlozi • Cijep se zaveže gumicom ili likom i premaže voskom • Potrebna vježba i poseban nož!

CIJEPLJENJE u trokut (klinasto c. ili na isječak) PRIMJENJUJE SE KADA JE PODLOGA DEBLJA OD PLEMKE I KADA SE KORA TEŠKO ODVAJA OD DRVETA. PODLOGA PLEMKA

Spajanje na isječak KORE PODLOGE I PLEMKE SE MORAJU POKLAPATI

CIJEPLJENJE pod koru • Provodi se u vrijeme kad se kora da odlupiti (odvojiti) tj. kad je podloga u punom soku, obično u IVmj. • Provodi se kad je plemka puno tanja od podloge • Podloga se vodoravno prereže na mjestu gdje se želi izvršiti cijepljenje • Plemka je pripremljena kao kod običnog tj. jednostavnog spajanja

CIJEPLJENJE pod koru • Na kori podloge se napravi okomit rez toliko dugačak koliko je dug rez na plemci • Oštricom noža se odvoji kora od drva • Plemka se utisne pod koru toliko koliko je dug rez na njoj, poveže likom i premaže cjepljarskim voskom • Prednost: na podlogu se mogu cijepiti • i po 2 -3 plemke

Cijepljenje pod koru plemka rez koso iznad pupa podloga dobro povezano mjesto cijepljenja

Cijepljenje pod koru moguće cijepiti više plemki na jednu podlogu

Zarezivanje kore na podlozi kambij

Kosi rez na plemki Pripremljene plemke

kosi rez na plemci kambij

Umetanje grančica plemki pod koru podloge

Vezivanje cijepa

Premazivanje voćarskim voskom

~Cijepljenje u procjep (raskol)~ • Primjenjuje se pri precjepljivanju starih stabala, odnosno kada podloga znatno deblja od plemke. • Način: na vodoravno izvedenom presjeku podloge izvede se raskol koji se razmakne tupim dijelom noža ili se postavi drveni klin, na plemci, s 2 -3 pupa, s dvije suprotne strane se naprave kosi zasjeci sa sedlastim zarezom koji sjednu na podlogu. • Plemke se ulože u procijep tako da se vanjski sloj kore plemke i podloge poklope. Iz podloge se izvadi drveni klin, spojno se mjesto sveže, a presjeci se premažu voćarskim voskom.

plemka kosi zasjeci na plemki, izvedeni na dvije suprotne strane

Plemka, koso zasječena na dvije suprotne strane

Pravljene procijepa na podlozi

Umetanje plemke u procjep podloge

Vanjski sloj kore podloge i plemke se moraju poklopiti

Vezivanje cijepa

Dobro srasle podloga i plemka

Cijepljenje u procijep kada je podloga deblja od plemke

Cijepljenje u procijep i vezivanje cijepa

CIJEPLJENJE u poluraskol

ABLAKTIRANJE (sljubljivanje) • Provodi se u kasno proljeće • Matična stabla posađena na slobodno pristupačnom mjestu (daju grane za plemke) • Oko stabala posade se ujesen podloge • Podloge mogu biti i u loncima

ABLAKTIRANJE (sljubljivanje) • Od stabla koji će služiti kao plemka uzme se grana te se skine kora u duljini 3 -4 cm • Isto se učini kod podloge • Oba reza moraju biti jednaka • Rezovi se spoje tako da se potpuno poklapaju i čvrsto se povežu i premažu voskom • Obje grane ostaju u spoju s matičnim stablom sve dok se ne spoje

ABLAKTIRANJE (sljubljivanje) • Nakon što je došlo do srastanja, odreže se gornji dio (od mjesta srastanja) od podloge i donji dio (od mjesta srastanja) od plemke

OKULIRANJE • Najrašireniji način cijepljenja Postoji: • Okulacija na tjerajući ili budni pup , provodi se od kretanja vegetacije do kraja lipnja-proljetno okuliranje. Pupovi (plemke) se uzimaju još u jesen. • Okulacija na spavajući pup ili ljetno okuliranje, provodi se od srpnja do polovice rujna (najbolje 20. 7. do 15. 8. ). Pup se uzima s ovogodišnje mladice. • U proizvodnji sadnica, nastoji se okulirati što niže na korjenov vrat • Pup mora doći na čisti i oštrim nožem • napravljeni rez

OKULIRANJE T-urezom • Na podlozi se napravi T-rez. Prereže se kora, vodoravno oko 1 cm, te po sredini toga reza okomito 2, 5 -3 cm • Ne zarezivati drvo • Vrhom noža odmaknu se rubovi kore tako da se pup može lakše umetnuti • Pup se izreže s korom i umetne u Trez na podlozi • Vrši se vezanje gumicom ili likom tako da sam pup ostane slobodan

OKULIRANJE • Najbolje: rano ujutro ili predvečer • Obično 2 radnika: jedan umeće pup, drugi reže • Pup okrenut prema gore • 2 -3 tjedna prati se okulant i ponovno okulira u slučaju neuspjeha

Okuliranje T-urezom pup pravljenje T ureza i umetanje pupa i vezivanje skidanje pupa plemke okuliranje podloga se izvodi na 5 -15 cm iznad površine tla

podloga pupprema gore Okuliranje T-urezom

Okuliranje T-urezom Prilikom vezivanja pup ostaje slobodan

Okuliranje T-urezom • Kod okuliranja na spavajući pup-ljetno okuliranje, uz pup se nalazi i dio peteljke lista • Kontrola primitka se provodi 8 -10 dana nakon cijepljenja, i to laganim dodirom na peteljku • Ako peteljka otpadne, okuliranje je uspjelo

Okuliranje na spavajući pup-kontrola primanja PETELJKA PUP

Okuliranje na zarez (čip) • Okuliranjem na zarez okulira se u jesen i u rano proljeće ili tijekom ljeta kad se zbog suše uspori kolanje sokova, te se kora ne odvaja od drveta • Način: na glatkom dijelu kore zasječe se podloga pod kutom od 45°, a 2 -3 cm iznad prvog zasjeka zasječe se kora i tanak sloj drveta sve do prvog zasjeka, pri čemu se taj dio kore odbaci. S plemke se na isti način skine pup s korom, veličine zasjeka na podlozi i umetne u zasjek podloge tako da prekrije • napravljeno ležište i spojeno mjesto se • čvrsto poveže

Skidanje pupa Vezivanje Pravljenje zasjeka na podlozi Pripremljen pup Okuliranje na zarez (čip)

PODLOGA PLEMKA

Okuliranje na prozor podloga plemka • Primjenjuje se kod vrsta kojima se kora lako odvaja od drveta (orah, kesten, dud) • Podloga može biti deblja od plemke. • Širina prozora plemke je 11, 2 cm, a prozor plemke je širi za 1 -1, 5 mm, zbog boljeg priljubljivanja. Ovo cijepljenje se vrši na budni i na spavajući pup.

Okuliranje na prozor

Okuliranje na prsten plemka podloga vezivanje cijepa Cijepljenje okuliranjem na prsten znatno se manje koristi, jer su veće ozljede podloge. Plemka mora biti debljine podloge ili deblja. Pup se teže skida, prijem je slabiji, i zato nije preporučljivo.

CIJEPLJENA PODLOGA

CIJEPLJENJE PODLOGA OKULIRANJEM

Polje za uzgoj (cjepiljnjak)

Njega cijepova nakon cijepljenja-okuliranja • 1. Prijam cijepova-kontrolira se desetak dana nakon okuliranja. Kod primljenih cijepova pup je svjež, a dio peteljke pri dodiru otpada • 2. Provjera materijala za vezivanje-tri tjedna nakon okuliranja treba olabaviti čvrste vezivne materijale. Elastična veziva sama postupno popuštaju čvrstoću

Njega cijepova nakon cijepljenja-okuliranja • 3. Obrada tla-u jesen oranje, a u proljeće kvalitetno usitnjavanje. S obradom se izvodi i gnojidba • 4. Skraćivanje podloga iznad cijepljenog mjesta se provodi pred kretanje vegetacije • 5. Uklanjanje bočnih izboja

Njega cijepova nakon cijepljenja-okuliranja • 6. Međuredna obrada-5 -6 puta tokom vegetacije radi uništavanja korova i čuvanje vlage tla • 7. Suzbijanje bolesti i štetnika • 8. Prihrana • 9. Navodnjavanje • 10. Obrana od tuče

Polje za uzgoj

Polje za uzgoj

Polje za uzgoj

Vađenje, klasiranje i čuvanje voćnih sadnica • Vađenje sadnica iz polja za uzgoj obaviti nakon završetka vegetacije (može i tokom zime kada nema mrazeva ili u rano proljeće) • Prije vađenja postaviti deklaracije, kako ne bi došlo do miješanja sorti • Vadi se ručno ili plugom

Vađenje, klasiranje i čuvanje voćnih sadnica • Prilikom vađenja, radnici vrše klasiranje, i potom vezivanje sadnica u snopove po 10 sadnica • Nakon toga se sadnice trape ili odvoze u hladnjače, gdje se čuvaju na temperaturi 2 -5 stupnjeva C i 90% vlage zraka

VOĆNA SADNICA PLEMKA PODLOGA

UTRAPLJENE VOĆNE SADNICE

TRAPOVI ZA SADNICE