GNOJIDBA I GNOJIVA Nastavni predmet Repromaterijal u poljoprivredi

GNOJIDBA I GNOJIVA Nastavni predmet: Repromaterijal u poljoprivredi, za 2. razred Materijal je samo za internu upotrebu

GNOJIDBA I GNOJIVA § gnojidba-ključni biljnouzgojni zahvat § gnojidba-unošenje različitih tvari u tlo, kako bi povećali plodnost tla, a time i prinos biljaka § gnojiva-različite tvari koje dodajemo u tlo kako bi povećali plodnost tla, a time i prinos biljaka

Ishrana bilja

Bilanca(količina)hraniva u tlu je promjenjiva § IZLAZ-gubici hraniva § ULAZ-dobici hraniva § -vezanje u različite oblike, biljci nepristupačneinaktivacija i štetna fiksacija § -ispiranje izvan rizosfere § -odnošenje erozijom § -denitrifikacija-oslobađanje dušika iz nitrita i nitrata pod djelovanjem bakterija tla § -ODNOŠENJE ŽETVOM § -oslobađanje iz organskih i mineralnih spojeva aktivacija, mineralizacija § -poplave, oborine § -vjetar § -dizanje iz dubljih slojeva tla § biološka fiksacija-zrnate mahunarke § -GNOJIDBA

GNOJIDBA I GNOJIVA § GNOJIDBA=ISHRANA BILJAKA § proučava se u sastavu FIZIOLOGIJE BILJA § BILJKA SE HRANI RAZLIČITIM MINERALNIM TVARIMA, KOJE MORAJU BITI U IONSKOM OBLIKU I OTOPLJENE U VODI § Liebigova teorija mineralne ishrane § Liebigov zakon minimuma

GNOJIDBA I GNOJIVALiebigov zakon minimuma

GNOJIDBA I GNOJIVA § § § usvajanje hraniva putem korijena korijenove dlačice difuzija i osmoza ishrana preko lista-folijarna ishrana biljka se hrani različitim MINERALNIM tvarima, koje nazivamo BIOGENI elementi § MAKROELEMENTI: C, H, O, N, P, K, Ca, Mg, Fe, S § MIKROELEMENTI: B, Cu, Zn, Mo

GNOJIDBA I GNOJIVA § biljka stvara prinos svojim rastom i razvojem, zahvaljujući stvaranju organske tvari u procesu fotosinteze. Ali kvalitetne fotosinteze nema ako je biljka “gladna”tj. ako nisu prisutna BILJNA HRANIVA § biljna hraniva=biogeni elementi=mineralne tvari, u tlo dolaze na različite načine, a najvažniji je GNOJIDBA

PODJELA GNOJIVA § PREMA MJESTU PROIZVODNJE: -domaća -tvornička § PREMA SASTAVU: -organska -mineralna -organo-mineralna -bakterijska

ORGANSKA GNOJIVA

ORGANSKA GNOJIVA § ili domaća, proizvodimo ih na gospodarstvu ili u domaćinstvu § bogata su organskim tvarima (bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vlakna. . . ), a siromašna mineralnim, tj. biogenim elementima § sva hraniva u njima su vezana u različite organske spojeve, i da bi biljci postala pristupačna, organsku tvar moraju prethodno razgraditi mikroorganizmi tla

ORGANSKA GNOJIVA § Važna uloga organskih gnojiva je u popravljanju strukture tla, odnosa vode i zraka u tlu, te toplinskih svojstava tla. § VRSTE: -stajski gnoj(kruti i tekući) -gnojnica -kompost -fekalije -gnoj peradi -žetveni ostaci -zelena gnojidba (sideracija)

MINERALNA GNOJIVA § bogata su mineralnim tvarima (biljnim hranivima), a siromašna organskim § tvornička, ili trgovačka, ili komercijalna § PODJELA: -pojedinačna: -dušična -fosforna -kalijeva -složena: -miješana -kompleksna

STAJSKI GNOJ § otpadak pri stajskom držanju domaćih životinja § podjela: -kruti stajnjak-stajsko držanje uz primjenju stelje § -tekući stajnjak ili gnojovkastajsko držanje bez stelje

Kruti stajski gnoj § najvažnije i najstarije organsko gnojivo § smjesa krutog i tekućeg izmeta domaćih životinja i stelje § proizvode ga ga sve domaće životinje § stelja-za pokrivanje poda staje, usitnjena slama, listinac, piljevina

Dobro zbrinuti stajnjak § Stajski gnoj treba kvalitetno složiti na gnojištu i ostaviti da “dozrijeva” 3 -4 mj. (1 god. ). § Zreli stajnjak je poluhumificirana masa izmeta i stelje nastala radom mikroorganizama u procesu humifikacije. § HUMIFIKACIJA=proces truljenja i raspadanja mrtve organske tvari. Obavljaju ga mikroorganizmi, a krajnji produkt je humus.

KRUTI STAJSKI GNOJ § sastav stajnjaka: 20%organske tvari 0, 5% dušika 0, 25% fosfora 0, 5% kalija § dušično i kalijevo gnojivo § Fosfatiziranje stajnjaka- dodati 100 -150 g/1 m 2 superfosfata (pojedinačno fosforno gnojivo)-veže se amonijak i smanjuju gubitci dušika, povećava se sadržaj fosfora, sprječava se razvoj štetnih bakterija, pa je stoka zdravija, manje je muha u stajama. Superfosfat dodavati u staji.

Konjski stajski gnoj § kvaliteta krutog stajnjaka: 1. konjski 2. goveđi 3. svinjski

Kruti stajski gnoj § KONJSKI: topao, brzo se razgrađuje, djeluje kratko ali energično. Za teška glinasta tla. Prirodni izvor topline u klijalištima § OVČJI: topao, sličan konjskom, ali bogatiji hranjivima, djeluje dvije godine § GOVEĐI: hladan, jer sadrži puno vode, dobar i za pjeskovita i za teška tla, djeluje 3 -4 god. § SVINJSKI: hladan, od svih navedenih vrsta sadrži najmanje dušika

Kvalitetan zreli konjski stajnjak

KRUTI STAJSKI GNOJ § DOZE: slaba-----10 -20 t/ha srednja---20 -30 t/ha jača-------30 -40 t/ha jaka------->40 t/ha § UNOŠENJE U TLO: -najbolje s ljetnim ili jesenskim oranjem -na dubinu 20 -25 cm -plugovima-zaorati § TRAJANJE DJELOVANJA: 2 -3 godine

Zreli kruti stajski gnoj § Uvijek koristiti zreli stajnjak, jer svježi djeluje fitotoksično. § Nakon razbacivanja po oranici, odmah ga unijeti u tlo. § Odvoziti ga po oblačnom, prohladnom vremenu i kada je bez vjetra.

Prosječno vrijeme iskorištavanja stajnjaka § § 1. god-oko 50% svih hraniva 2. god-oko 30% svih hraniva 3. god-oko 20% svih hraniva Ovo vrijedi za srednje teška tla, dok se na lakim tlima sva hraniva iskoriste tokom dvije god. § Najveća učinkovitost se postiže kombiniranjem stajskog i mineralnih gnojiva, jer stajnjak ima ulogu u popravljanju strukture tla i poboljšanju mikrobiološke aktivnosti tla, dok mineralna gnojiva opskrbljuju biljku hranivima

Rasipač krutog stajnjaka

TEKUĆI STAJSKI GNOJOVKA § tekući stajnjak, dobivamo tekućim izgnojavanjem, kada se kruti izmet sprema bez stelje § potrebne staje s rešetkastim podovima, tako da se izmet direktno skuplja u bazenima ispod ležišta stoke § mora dozrijevati u bazenima 1 -4 mj. § doza: 20 -25 m 3/ha § po potrebi se može razrijediti u omjeri 1: 3 ili više

Staje s rešetkastim podovima za sakupljanje gnojovke

Gnojovka § Bazeni za dozrijevanje gnojovke § Odnos glavnih biljnih hraniva u gnojovki je 1: 0, 39: 1, 58 zbog čega je smatramo kalijsko-dušičnim gnojivom

Bazeni za dozrijevanje gnojovke

Lagune za tekući stajnjak

Primjena tekućeg stajnjaka-gnojovke § Podzemna primjenadirektno ubrizgavanje u tlo § Sprječavamo gubitak amonijaka i širenje neugodnog mirisa § Zabranjena primjena na smrznutom i snijegom pokrivenom tlu, u jagodičastom voću i u priobalnom pojasu

Primjena tekućeg stajnjakagnojovke po površini tla

GNOJNICA § sastoji se od mokraće domaćih životinja, oborinske vode, komadića stelje i iscjetka s gnojišta § potrebne su septičke jame pokrivene poklopcem, zbog hlapljenja amonijaka i prodiranja oborinske vode § doza: 100 -200 hl/ha (1 hl=100 l ) § koristi se na pašnjacima, prije početka vegetacije trava, i na travnjacima rano u proljeće § NE koristiti je na tek kalcificiranim tlima, jer će doći do gubitka dušika u obliku amonijaka

Primjena gnojnice

GNOJ PERADI § bogatiji je biljnim hranivima od krutog stajnjaka § koristi se u uzgoju visokovrijednih kultura npr. cvijeća § doze se kreću od nekoliko stotina kg do 20 t/ha

Brikete kokošjeg gnoja

KOMPOST

KOMPOST § smjesa organskih otpadaka gospodarstva, kućanstva, naselja i industrije, prerađena radom mikroorganizama i faune § humifikacija je išla do kraja, organsku tvar u kompostu čini trajni humus § VRSTE: obični domaći, lumbripost, od slame i kukuruzovine, od treseta, od gradskog smeća, mulja otpadnih voda i raznih industrija

Obični domaći kompost § kompostiranje različitih otpadaka iz kućanstva § različite organske tvari, pa i kosti, dlake i perje § dodavati tvari koje dobro vežu vodu npr. tlo, mulj ili pepeo § dodavati tvari koje potiču kompostiranje npr. vapno, gnojivo

Kompostna hrpa § kompostnu hrpu formirati u sjeni na suhom § dimenzije: širina 150 -200 cm i visina 60120 cm § trajanje zrenja: 6 -20 mjeseci § tokom tog vremena hrpu 2 -3 puta promiješati

KOMPOST § U kompostnu hrpu ne stavljati tvari nepoznatog sastava, osobito teške metale, staklo, plastiku, uginule zaražene biljke i životinje, korove koji nose sjeme. § Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlažna. § Sastav: 0. 35% dušika, 0. 20% fosfora, 0. 25% kalija i 2. 3% kalcija. § Doza: 20 -30 t/ha. § Trajanje djelovanja: 1 -2 god. § Može se koristiti na svim tlima, u svim kulturama i u svako doba godine.

Komposter

Kompostiranje prije poslije

Zreli kompost

KOMPOST OD GUJAVICA ILI LUMBRIPOST § § § To je kompostirani stajski gnoj. Humifikaciju obavljaju gujavice. Proces ide do kraja, pa na kraju dobivamo zreli humus. § Koristi se za proizvodnju visokovrijednih kultura u zaštićenim prostorima- staklenicima i plastenicima-za proizvodnju presadnica povrća, cvijeća, duhana.

Prizvodnja lumbriposta

Proizvodnja lumbriposta

Lumbripost-gujavice

Lumbripost

Zreli lumbripost

Ostale vrste komposta § Slama i kukuruzovina se teško kompostiraju jer sadrže premalo vode za kvalitetan rad bakterija, zbog čega treba dodavati vodu ili gnojovku. § Zemlje bogate tresetom (Rusija, Poljska, Finska) proizvode od njega kompost. § Kompostiranje gradskog smeća, mulja i otpadnih voda je opasno zbog sadržaja olova, žive i kadmija (teški metali) i može dovesti do onečišćenja tala na kojima se primjenjuje. § Primjena fekalija je rizična zbog opasnosti od širenja patogenih organizama ( E. coli i drugi crijevni paraziti).

POSLIJEŽETVENI OSTACI § Sadrže određenu količinu hraniva i organske tvari koja se može korisno iskoristiti. § Načini korištenja: unošenje u tlo, spaljivanje, zastiranje površine i spremanje organskog gnojiva.

Spaljivanje posliježetvenih ostataka- neprihvatljivo!!!

Spaljivanje posliježetvenih ostataka § najlošiji postupak, jer znači potpuni gubitak organske tvar, koja jednostavno izgori § kvari se struktura tla § tlo se suši § u površinskom sloju tla se uništavaju svi korisni organizmi § opasnost od požara

Unošenje posliježetvenih ostataka u tlo § To su različiti organski materijali poput slame, kukuruzovine, lišća šećerne repe, cime krumpira. § Kod nas su najprisutniji slama strnih žitarica i kukuruzovina. § U tlo ih zaoravamo na dubinu 10 -20 cm, a po potrebi ih prethodno sjeckamo zbog kvalitetnijeg unošenja u tlo. § Razgradnju unesenih ostataka obavljaju bakterije tla, koje u tom procesu ugrađuju dušik iz tla u svoja tijela i tako mogu dovesti do DUŠIČNE DEPRESIJE. Kako bi to spriječili, prije zaoravanja treba po njivi razbacati dušično gnojivo ( na 100 kg slame 1 kg dušika ). § Dušična depresija-pad sadržaja dušika u tlu zbog zaoravanje slame ili kukuruzovine i rada bakterija tla.

Malčiranje površine tla posliježetvenim ostacima § malčiranje=zastiranje ili prekrivanje površine tla biljnim ostacima § koristimo ugl. slamu kao mrtvi malč § malč djeluje kao pokrivač koji smanjuje gubitak vlage iz tla, tlo je toplije, smanjen je razvoj korova, poboljšana mikrobiološka aktivnost tla

Mrtvi malč-usitnjeni ostaci drvenastih kultura

Malčiranje

Živi malč-gusto posijane biljke

Mrtvi malč-slama

Mrtvi malč- plastične folije

Mrtvi malč-plastične folije

Zelena gnojidba -sideracija § To je unošenje u tlo nadzemne zelene mase formirane namjenskim uzgojem za to zasijanih usjeva koje nazivamo sideratima. § Obogaćujemo tlo organskim tvarima.

Sideracija § prednosti: -poboljšava se biološka aktivnost tla -rahlimo teška tla -obogaćujemo tlo dušikom -obogaćujemo tlo humusom § podjela siderata: -neleguminozni (uljana repica, gorušica) -leguminozni (djeteline, grahorica, bob) § u tlo ih unosimo plugom (zaoravamo), kada razviju dovoljnu nadzemnu masu § za uspješnu sideraciju je potrebno 5 -8 t/ha organske tvari § djelovanje sideracije: 1 -2 godine

Sideracija – zaoravanje

Siderati BOB DJETELINA REPICA DJETELINA

Tvornička organomineralna gnojiva § kombinacija domaćih i mineralnih gnojiva § proizvode se u tvornicama § osnova je ugl. kokošji gnoj

Organo-mineralna gnojiva

Bakterijska gnojiva § sadrže čistu kulturu bakterija ili gljivica koje imaju sposobnost vezivanja (fiksacije) dušika iz zraka, kojim obogaćuju tlo § gnojiva budućnosti

MINERALNA GNOJIVA -tvornička, komercijalna, sintetička gnojiva

Mineralna gnojiva Ina petrokemija-Kutina

Mineralna gnojiva

Djelovanje organskih gnojiva je kompleksno, ali je u njima niska koncentracija hraniva, pa je teško nadoknaditi veće količine svih hraniva u kratkom vremenu. Ukupne količine organskih gnojiva su ograničene, pa se stoga danas sve više u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva Mineralna gnojiva su soli dobivene kemijskom obradom prirodnih sirovina ili sintezom.

Sastav mineralnih gnojiva U sastavu mineralnih gnojiva nalazimo: -punilo-tvari koje služe za podešavanje koncentracije hraniva u gnojivu (Ca, Mg) -aktivnu tvar-postotni sadržaj jednog ili više hraniva u gnojivu, a odnos između hraniva nazivamo FORMULACIJA -balast-produkti kemijskih reakcija u proizvodnji gnojiva

Podjela mineralnih gnojiva prema broju biljnih hraniva Najvažnija biljna hraniva su dušik (N), fosfor (P 2 O 5) i kalij (K 2 O). Prema broju biljnih hraniva, gnojiva dijelimo na: -pojedinačna -složena: -miješana -kompleksna

Pojedinačna mineralna gnojiva sadrže samo jedno hranivo. Dijelimo na: -pojedinačna dušična gnojiva -pojedinačna kalijeva gnojiva -pojedinačna fosforna gnojiva

Pojedinačna dušična gnojiva Najvažniji oblici dušika u tlu su: -nitratni -amonijski -amidni

Nitratni dušik -u otopini tla -lako usvajanje od strane biljke, što je potrebno u vrijeme dok korijen biljke još nije dovoljno razvijen, npr. u rano proljeće -lako se ispire i taloži u dubljim slojevima tla

Amonijski dušik -vezan na humus i glinu -slabije pokretan, nema opasnosti od ispiranja udublje slojeve tla -direktno usvajanje od strane biljke, ali sporije od nitratnog oblika -razgradnjom prelazi u nitratni oblik, posebno pri višim proljetnim temperaturama

Amidni dušik -biljke ga ne koriste izravno -u tlu prelazi u amonijski, a zatim u nitratni oblik, djelovanjem bakterija tla, što ovisi i temperaturi tla ( >5 stupnjeva C) -UREA sadrži amidni dušik, pa zbog toga nije pogodna za početnu gnojidbu u rano proljeće

Pojedinačna dušična gnojiva su: -Urea -Kan -Uan -An

Urea ili karbamid - - 46 % N granule bijele boje dušik u amidnom obliku koristiti u jesenskoj osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, te za prihranu zakiseljava tlo, pa na svakih 100 kg UREE, u tlo treba unijeti i 46 kg živog ili 80 kg gašenog vapna lako topljiva u vodi-za folijarnu prihranu otopinu uree možemo miješati s mnogim pesticidima

Koncentracija otopine UREE za folijarnu primjenu travnjaci i strne žitarice 25 - 30% krumpir 3 - 5% voćke 0, 5 - 2% vinova loza 0, 5 - 1% povrće 0, 5 - 1, 5% šećerna repa 2 - 4, 5% masline 8 - - 10% lubenica do 0, 5% kukuruz 4 - 6%

Izračunavanje doze i koncentracije otopine UREE koncentracija X utrošak vode Doza=-------------------- 100 doza X 100 Koncentracija=--------- utrošak vode

Kan - kalcij-amonij nitrat 27% N za prihranu svih kultura pogodan za sva tla, posebno kisela, jer sadrži Ca i Mg - u obliku granula sive boje

Uan - - urea + amonijski nitrat 30%N sadrži N u amonijskom, nitratnom i amidnom obliku bistra, gotova otopina za gnojidbu strnih žitarica, uljane repice, travnjaka preko lista, a okopavina, voćnjaka, vinograda, NIKAKO PREKO LISTA, NEGO ISKLJUČIVO PREKO TLA primjenjuje se običnim prskalicama

An - amonijski nitrat - 33. 5%N - istih karakteristika kao KAN, ali ne sadrži Ca i Mg

Pojedinačna kalijeva gnojiva - biljka K usvaja kao K+ ion, - vezan na adsorpcijski kompleks tla u lako pristupačnom obliku - biljka ga lako usvaja - kalijev ion se u tlu dobro veže, pa nema opasnosti od većeg ispiranja u dublje slojeve tla - kod nas se koriste kloridi i sulfati

Kloridi (KCl) - koriste se 40, 50 i 60 % kalijeve soli - u svim kulturama i na svim tlima - prije sjetve i tokom sjetve, te tokom vegetacije - grube, kristalne tvari, slabo higroskopne, bjelkaste, sivkaste ili crvenkaste boje

Sulfati (K 2 SO 4) - 48 -52 % K 2 O - bijele, sivo-bijele ili žućkaste kristalične tvari - slabo higroskopni i brzo djeluju - pogodni za sva tla, posebno kisela - prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije - pogodni za kulture koje ne podnose klor, npr. voće, krumpir, duhan, vinova loza, hmelj

Patent kalij - 21 -30% K 2 O, kalij-magnezij sulfat bijela do sivo-bijela zrnata sol nije higroskopan preporučuje se za kisela tla pogodan za povrće i krumpir prije i tokom sjetve, te tokom vegetacije

Pojedinačna fosforna gnojiva Fosfor ima dvojnu ulogu: -kao biljno hranivo -kao pokazatelj plodnosti tla Biljka ga usvaja kao: - primarni fosfatni ion - sekundarni fosfatni ion

Pojedinačna fosforna gnojiva § Biljka najlakše usvaja fosfor u uvjetima neutralne reakcije tla. § Na kiselim tlima se P veže na Al i Fe, i nastaju teško topivi aluminijevi i željezni fosfati. Ovo je tzv. kisela fiksacija fosfora i razlog za kalcifikaciju tla, jer ovaj P biljka ne može koristiti. § Na bazičnim tlima se P veže na Ca i nastaju teško topivi kalcijevi fosfati. Ovo je tzv. bazična fiksacija posfora, i ovaj P je biljci nepristupačan.

Fosforna gnojiva -superfosfat obični superfosfat amonizirani superfosfat koncentrirani -tomasov fosfat

SUPERFOSFAT OBIČNI-granule ili prah - 14, 5 -20 % P 2 O 5 - na svim tlima i u svim kulturama - prije i tokom sjetve te tokom vegetacije SUPERFOSFAT AMONIZIRANI-granule - 14, 5 -20 % P 2 O 5 + 6 % N SUPERFOSFAT KONCENTRIRANI - 35 -50 % P 2 O 5

Tomasov fosfat - 14 -16 % P 2 O 5 nus-proizvod u proizvodnji čelika crno- sivo- plavkasti prah slabo higroskopan, pa se lako skladišti pogodan za sva tla, posebno kisela jer sadrži 45% Ca. O, i sve kulture, ali prije sjetve

Složena mineralna gnojiva Prema načinu međusobnog vezanja hraniva: -miješana-obične fizičke smjese -kompleksna- N: P: K N: P Kompleksna gnojiva sadrže kemijski vezana dva ili tri hraniva u svakoj granuli

Kompleksna mineralna gnojiva § Odnos glavnih hraniva u kompleksnom gnojivu nazivamo FORMULACIJA. § Ova se gnojiva proizvode za određene namijene. 1. Za osnovnu i melioracijsku gnojidbu: 5: 20: 30 bez klora 6: 18: 36 7: 14: 21 bez klora 7: 20: 30+0, 5%B 8: 26

Kompleksna mineralna gnojiva 2. Za predsjetvenu i startnu gnojidbu: 15: 15 18: 18 13: 10: 12 3. Za prihranu: 18: 9: 9 20: 10 15: 15

Mineralna gnojiva se proizvode u tri agregatna stanja: 1. Plinovito-bezvodni amonijak- 82%N 2. Kruto -granule promjera 2 -4 mm -praškasta- HYDROFERT -praškasto-kristalična-KRISTALONI 3. Tekuće-UAN, FERTINE PROFERT, FOLIFERTIL

Vrijeme i načini primjene mineralnih gnojiva: - 1. Osnovna gnojidba 2. Dopunska ili predsjetvena gnojidba 3. Startna gnojidba 4. Prihrana 5. Meliorativna gnojidba: humizacija, vapnjenje ili kalcifikacija, kalizacija, fosfatizacija, sadrenje

Načini rasipanja mineralnih gnojiva 1. Ručno 2. Strojno: -rasipačima, -prskalicama, - zrakoplovima, -injektorima, -s navodnjavanjem (fertigacija), -lokalno polaganje (kultivatorima, sijačicama, plugovima s deprozitorom)

Rasipač mineralnih gnojiva

Rasipači mineralnih gnojiva

MINERALNA GNOJIVA

MINERALNA GNOJIVA KAN UREA

Skladištenje mineralnih gnojiva Treba ih pravilno skladištit zbog podložnosti fizikalnim i kemijskim promjenama. Mnoge vrste su higroskopne, pa ih treba skladištiti u suhim i prozračnim prostorima. Isporučuju se u pakiranjima 25 i 40 (50) kg. Na svakoj vreći mora biti jasno otisnuta deklaracija. Vreće treba slagati unakrsno u visinu 2 do 3 m.

§ § § Tekuća mineralna gnojiva Proizvode se za određene namjene Sva su hraniva u vodotopivom obliku Sadrže makro- i mikroelemente Uvijek su dopunska ishrana biljaka Koriste se folijarno, same ili sa sredstvima za zaštitu bilja

Fertina C - za cvijeće i ukrasno bilje Fertina Ca - za jabuke i kruške Fertina Ca - za rajčice i paprike Fertina B - za šećernu repu i sjemenski kukuruz Fertina G - za vinovu lozu Fertina P - za povrće Fertina V - za voćke Fertina R - za ratarske kulture Fertina T - za travnjake Fertina Fe - otopina željeza Fertina M - za njegu travnjaka i suzbijanje mahovine

FERTINA C - za cvijeće i ukrasno bilje NPK 4 -6 -8+B, Cu, Fe, Zn Fertina C namijenjena je za prihranjivanje putom lista ili tla, svih vrsta cvijeća - lončanica, cvijeća koje se uzgaja u staklenicima i plastenicima, te cvijeća koje se uzgaja na otvorenom prostoru. Također je namijenjena prihranjivanju svih dekorativnih vrsta cvijeća, ukrasnog bilja i kaktusa. Prihranom cvijeća Fertinom C omogućuje se bolji i bujniji rast cvijeća i ukrasnog bilja. Kod cvjetnica su ljepši cvjetovi, a cvatnja je brojnija. Prskanjem listova otopinom ili zalijevanjem tla oko biljaka jednom tjedno, primjenjuje se 0, 5% do 1% otopina. U slučaju ako su na biljkama vidljivi izrazitiji nedostaci pojedinih biljnih hraniva primjenjuje se 1% do 2% otopina.

FERTINA Ca - za jabuke i kruške Kalcij (Ca. O) 12 % Dušik (N) 8 % Fertina Ca namijenjena je sprečavanju pojave gorkih mrlja na plodovima jabuke i kruške koje nastaju nedostatkom kalcija. Pri primjeni se može koristiti 2%-tna otopina Fertine. Prvo prskanje treba obaviti 6 tjedana nakon cvatnje, a zatim svakih 14 dana sve do 15 dana prije berbe. Prskanjem plodova jabuke i kruške prije berbe plodovi se bolje čuvaju u skladištu i duže ostaju zdravi. Fertina Ca može se dodavati u svako prskanje jabuke zaštitnim sredstvima prema paleti testiranih miješanja. Kako su u Fertini biljna hraniva one nisu štetna ni za zdravlje ljudi ni životinja pa nema ograničenja vremena prskanja (karenca).

FERTINA V - za voćke NPK 3 -7 -9+B, Cu, Fe, Mn, Zn Mikro i makro elementi su vodotopljivi. Sadrži helate. Fertina V je radi svog sastava namijenjena prihranjivanju svih vrsta voćaka. Prskanje se obavlja 2%-tnom otopinom u razmacima od 10 do 14 dana. Prvo prskanje voćaka Fertinom V treba obaviti pred cvatnju radi bolje oplodnje. Ova se Fertina može uspješno primjenjivati i u proizvodnji voćnih sadnica. U prihranjivanju citrusa primjena Fertine V obavlja se isključivo zalijevanjem ili navodnjavanjem ispod krošnje. Fertina V može se primjenjivati zajedno sa stredstvima za zaštitu voćaka od bolesti i štetnika, a prskanje se obavlja ujutro ili predvečer, nikako po jakom suncu.

FLORINI i SEKVESTREN

FLORINI § granulirana mineralna gnojiva u malom pakiranju od 2 kg, 3 kg i 10 kg § Florinima se osigurava pravilna ishrana osnovnim biljnim hranivima za što bolje prinose i kakvoću uzgajanih biljaka. § Sadrže osnovna biljna hraniva: dušik (N), fosfor (P 2 O 5) i kalij (K 2 O) u odgovarajućem odnosu i biljci pristupačnim oblicima. § Najbolje ih je nakon primjene unijeti u tlo kako ne bi došlo do gubitka hraniva.

§ § § Florin 1 NPK 5 -20 -30 S, bez klora Florin 2 NPK 15 -15 -15 Florin 5 NPK 7 -14 -21 S, bez klora Florin 6 KAN 27% N Florin 7 UREA 46%N (2 kg) Florin 8 UREA 46 N + 1% B-za folijarnu prihranu voća, povrća i vinove loze

SEQUESTRENE § Sadrži 6 % Fe u obliku helata. § Koristi se za drvenaste kulture, ukrasno bilje i jagodičasto voće. § Djeluje nakon tjedan dana. § Djelovanje traje 2 -3 godine. § Primjenjuje se granuliran ili se pravi vodena otopina.

Sequestrene

KRISTALONI

Kristalon - prvo vodotopivo gnojivo § Najbolje vodotopivo gnojivo u svijetu razvijeno za prihranu svih biljaka točno onime što trebaju i kada trebaju. § Kristalon se može primijeniti na svim usjevima na otvorenom ili pod zaštitom, u povrću, voću, cvijeću i ukrasnom bilju, uz navodnjavanje kap po kap, orošavanje, prskanje, ili uz neki drugi sistem. § Svi Kristaloni označeni su bojama radi lakšeg raspoznavanja.

Neke vrste Kristalona § § § PLAVI BIJELI SPECIJALNI ZELENI CRVENI ŽUTI SMEĐI

Kristalon Plavi § Za vegetativnu fazu-formulacija za spororastuće biljke, kao i za ukrasno bilje koje zahtjeva kiselije supstrate § Tip: vodotopivo gnojivo § NPK formulacija: 20+5+10+2 Mg. O+mikroelementi § Namjena: spororastuće biljke i ukrasno bilje

Kristalon bijeli § Za generativnu fazu-osnovna formulacija za poboljšavanje razvoja cvijeta i ploda (preporučljiva za sve biljne vrste) § Tip: vodotopivo gnojivo § NPK formulacija: 15+5+30+3 Mg. O+mikroelementi § Namjena: poboljšava razvoj cvijeta i ploda

TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA

Tvornička organska gnojiva § To su gnojiva organskog podrijetla koja su prošla proces dorade pri kojem su iz njih uklonjeni patogeni organizmi

Tvornička organska gnojiva § Proizvode su u obliku granula/peleta , po čemu su izjednačeni s mineralnim gnojivima

Tvornička organska gnojiva § Sva su rađena da bazi kokošjeg gnoja, jer je on 2 do 3 puta bogatiji biljnim hranivima. § Koristi se svake druge godine, u dozi 2, 5 -3 t/ha

Tvornička organska gnojiva § Trgovački nazivi: Fertor Montera Terra Vit Siforga

Fertor § § § 25 kg U obliku peleta, 4 -6 mm Koristi se u osnovnoj gnojidbi voća, povrća

Siforga § § § 25 kg Oblik granula, 3 -5 mm Osnovna gnojidba voća i povrća na siromašnim tlima

Terra Vit § Oblik peleta, 4 -6 mm § Osim kokošijeg gnoja sadrži i kompostrirano povrće

KALCIFKACIJA i materijali za kalcifikaciju

§ Kalcifikacija-zahvat kojim se u tlo dodaju materijali koji sadrže kalcij § Kalcij(Ca)-najzastupljeniji ion u poljoprivrednom tlu § Dvostruka uloga u tlu: -biljno hranivo -kompleksan čimbenik plodnosti tla

§ Melioracijska kalcifikacija-obavlja se ako je temeljni uzrok slabe plodnosti tla nedostatak kalcija § Dodatna kalcifikacija-obavlja se da se nadoknadi gubitak kalcija ispiranjem i iznošenjem u prinosu

§ Doza materijala za kalcifikaciju određuje se najtočnije u laboratoriju, na temelju značajki tla, ponajprije teksture i sadržaja humusa § Doze vapnenih materijala kreću se u rasponu od 5 do 10 t/ha čistog Ca. CO 3

§ Kalcifikacija se može obavljati u svim sezonama, osim kada je tlo pod snijegom ili previše vlažno § Na oranici je najpovoljnije vrijeme ljeto, a na travnjacima zima § Materijal se u tlo unosi pretežito plugovima, ali i drugim oruđima(tanjuračom, drljačom) pa i frezom jer je poželjno što bolje miješanje s tlom

§ MATERIJALI ZA VAPNJENJE: KALCIFERT je prirodno gnojivo višestrukih vrijednosti: • SMANJUJE kiselost tla, • POSPJEŠUJE rahlost tla, • POVEĆAVA otpornost na sušu, • OMOGUĆAVA apsorpciju mikroelemenata • ZASIGURNO povećava prinos kultura

§ KALCIFERT je prirodno gnojivo, a njegovom upotrebom sprječava se zagađenje pitkih voda. KALCIFERT se unosi u tlo ručno ili strojno uz primjenu mineralnih gnojiva i stajnjaka ravnomjerno se razbaca, te se zaore. § NAJPOVOLJNIJE VRIJEME PRIMJENE: voćnjak, vinograd, travnjak, pšenica, šećerna repa, povrće: 11. - 12. mjesec pred jesensku brazdu. U pravilu 15 - 30 dana prija sijanja svih kultura.

§ GRANULACIJE: 0 - 0, 25 mm te, 0 - 0, 71 mm PAKIRANJE: u papirnatim vrećama od 20 i 50 kg , te u rinfuzi. § ČUVANJE: u suhomi natkrivenom prostoru. § ROK UPOTREBE: neograničen

FERTDOLOMIT granulirani § sadrži 24 % kalcijeva oksida (Ca. O) i 16 % magnezijeva oksida (Mg. O) u obliku karbonata. § Uz karbonat, Fertdolomit granulirani sadrži: dušik (N) 3, 0 % fosfor (P 2 O 5) 2, 5 % kalij (K 2 O) 3, 0 %

Otprema: PVC vreće od 40 kg, paletizirano 1400 kg ili u rasutom stanju. § Namjena proizvoda: -smanjuje kiselost poljoprivrednih tala -popravlja strukturu tla i povećava biološku aktivnost -smanjuje topivost teških metala (kadmij, olovo, bakar, cink…) pa je ekološki poželjan proizvod -opskrbljuje tlo pristupačnim biogenim elementima: kalcij, magnezij, dušik, fosfor, kalij

§ AGROVAPNO Prije upotrebe poželjno je učiniti analizu tla. Optimalna količina AGROVAPNA ovisi o tipu tla, opskrbljenosti tla hranjivima i p. H vrijednosti te vrsti usjeva. Preporučljivo je dodavanje AGROVAPNA u intenzivnoj gnojidbi dušičnim i NPK gnojivima! Tako je za neutralizaciju svakih 100 kg uree potrebno dodati 46 kg AGROVAPNA, a visoko koncentriranih NPK gnojiva 17 -22 kg AGROVAPNA.

§ Vrijeme primjene: prije osnovne, duboke (rigolanje) meliorativne ili redovne obrade tla. § Najčešće se provodi ljeti ili u ranu jesen kad zemljište nije mokro. § Zbog praškaste granulacije primjenjuje se po ne vjetrovitom vremenu

§ Način primjene: ravnomjernim nanošenjem, ručno ili odgovarajućim strojnim vučenim razbacivačima, specijalno prilagođenim za praškasta gnojiva, po površini zemljišta. Poslije zaorati ili zatanjurati.