PROIZVODNJA VONOG SADNOG MATERIJALA Sektor poljoprivreda Smjer pomoni

PROIZVODNJA VOĆNOG SADNOG MATERIJALA Sektor : poljoprivreda Smjer : pomoćni voćar-vinogradar-vinar Premet : Tehnologija zanimanja, 2 r Vesna Pereković Bučar, dipl. ing. agr.

PROIZVODNJA PODLOGA VOĆNA SADNICA PODLOGA - GENERATIVNA - VEGETATIVNA PLEMKA VOĆNI RASADNIK MATIČNJACI

Generativne podloge Matičnjak generativnih podloga Proizvodimo ih sjetvom sjemena (sjemenjaci- sjemenište) Morfološki i fiziološki vrlo varijabilne, čak i ako je sjeme iz istog ploda BUJNE, VITALNE, OTPORNE, DUGOVJEČNE Negativan utjecaj na početak rodnosti i kvalitetu plodova

Generativne podloge Sjeme uzimati s umatičenih kontroliranih stabala- Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Zavod za zaštitu bilja Srednje krupni i zreli plodovi divljih, šumskih voćnih vrsta Sjeme mora biti ujednačeno i neoštećeno Sjeme se izdvaja ručno i strojno

Generativne podloge �Temperatura sušenja: JEZGRIČAVO VOĆE: 33 -35° C, vlaga sjemena 14 -16% KOŠTIČAVO VOĆE: 20 -25° C, vlaga sjemena 18 -20% �Klasiranje: �KRUPNO, �SREDNJE KRUPNO �SITNO SJEME

Generativne podloge Rokovi sjetve: JESENSKI - NESTRATIFICIRANO SJEME PROLJETNI - STRATIFICIRANO SJEME Stratifikacija - postupak čuvanja sjemena do sjetve -supstrat: vlažni pijesak -dovoljno kisika -temp. -0 -5°C čuvamo klijavost i osiguravamo ujednačen razvoj sjemenjaka

Generativne podloge Stratifikacijim se postiže kvalitetna JAROVIZACIJA - sigurnije klijanje Trajanje: 30 -120 dana Kontinentalni uvijeti-započeti sa stratifikacijom 12. /1. mjesec

Generativne podloge Sjetva: RUČNA ili STROJNA Razmak u redu: 5 -10 cm Razmak redova: 90 -120 cm Dubina: 2 -3 cm za jabuku i krušku, pa do 7 -10 cm za pitomi kesten i orah

Generativne podloge NJEGA SJEMENJAKA: - razbijanje pokorice - plijevljenje - prorjeđivanje - gnojidba s obradom tla - prihrana - zalijevanje - fito-zaštita

Generativne podloge VAĐENJE: 9. -11. mj. KLASIRANJE: prema razgranatosti korijena i razvijenosti nadzemnog dijela VEZANJE U SNOPOVE Čuvanje: hladnjača ili trapovi Sadnja: u cjepiljnjak, odmah u jesen ili u proljeće

Vegetativne podloge Matičnjak vegetativnih podloga: -duboko obrađeno i plodno tlo -kemijska analiza tla-gnojidba -ravne parcele-navodnjavanje -razmaci sadnje: 1, 5 x 0, 4 -0, 5 m -u prvoj i drugoj godini se matične biljke slobodno razvijaju -jači korijen -skraćivanje podloga na 1 -2 pupa tj. 5 -8 cm od tla-potiče se formiranje izboja, prekriti ih sitnom i plodnom zemljom -početak eksploatacije-u 2. ili 3. god.

Vegetativne podloge Klonovi Ista nasljedna osnova MANJE BUJNE, VITALNE I OTPORNE Pozitivan utjecaj na početak rodnosti i kvalitetu plodova

Vegetativne podloge - MATIČNJAK

Vegetativne podloge Najvažniji načini vegetativnog razmnožavanja: -nagrtanjem -grebenicama -reznicama -izdancima -vriježama -cijepljenjem -mikrorazmnožavanje (kultura tkiva)

NAGRTANJE Plodnom i rastresitom zemljom se nagrću mladice iz vrata korijena kako bi na osnovi razvile korijen Nagrćemo 2 -3 x tijekom vegetacije (barem 20 cm zemlje)

NAGRTANJE Ukorjenjavanje mladica počinje 35 -50 dana nakon nagrtanja, a osobito je intenzivno u drugoj polovini ljeta i tijekom jeseni. Korjenjaci se skidaju s matične biljke u jesen, prije jesenjih mrazeva Eksploatacija 15 godina

GREBENICE ILI POVALJENICE Povaljivanje LJETORASTA po zemlji u pravcu ili izvan reda Iz pupova se razvijaju izboji s korijenjem Tipovi: - vodoravna grebenica - s trajno povaljenim stablom - obična grebenica - kineska grebenica

VODORAVNA GREBENICA U matičnjak saditi jednogodišnje ili dvogodišnje mladice Nagodinu ih skratiti na 1 -2 pupa Iz pupova se razvijaju mladice U proljeće, slijedeće godine, mladice saviti u iskopani kanal i učvrstiti S mladica odstranjujemo prijevremene grančice, a vrh ostavljamo iznad tla Može biti jednostrana ili dvostrana Nagrtanje i ostali radovi kao kod nagrtanja

TRAJNO POVALJENO STABLO Za razmnožavanje stablašica (trešnja, šljiva i jabuka) Jednogodišnje ili dvogodišnje korijenjake saditi pod kutom 30 - 45 stupnjeva, u pravcu reda Saditi 10 -15 cm dublje od uobičajene sadnje Proizvodnja podloga započinje u drugoj vegetaciji, u proljeće, uklanjanjem ili prikraćivanjem ( 1 -2 pupa) bočnih grana

OBIČNA GREBENICA

OBIČNA GREBENICA �U jesen ili proljeće savijamo 2 razvijenije grane u pravcu reda, a ostale grane odsjecamo ili ostavljamo radi fotosinteze �Za grmolike vrste �Središnji dio mladice postaviti u zemlju, učvrstiti, prethodno odstraniti sve pupove. �Iz koljenaca će se razviti korijen.

KINESKA GREBENICA Za grmolike vrste Radijalno savijanje više dobro razvijenih jednogodišnjih grana Nemoguća strojna obrada U jesen odgrtanje i odvajanje korijenjaka

PROIZVODNJA PODLOGA REZNICAMA REZNICA -dio jedno - ili dvogodišnje grančice ili korijena Krate se na određenu duljinu i ožiljavaju Za jabuku, dunju, šljivu, maslinu, smokvu i dud Vrste: -ZRELE REZNICE -reznice korijena -ZELENE REZNICE -reznice s pupom

ZRELE REZNICE

Zrele reznice � Dio jednogodišnje odrvenjele grančice � Uzimati s matičnih biljaka i fazi mirovanja � 30 cm duljine i 6 -15 mm debljine � Ako na ovaj način razmnožavamo voćnu vrstu bez daljnjeg cijepljenja, duljina reznice treba biti 15 cm

ZRELE REZNICE Uzimanje u jesen kada 1/3 lišća vegetacije-najviše hranivih tvari u mladicama Priprema: donji dio odrezati ravno ispod pupa, a gornji blago koso na suprotnu stranu od pupa Trapljenje u pijesak do proljeća

ZRELE REZNICE Za proizvodnju vegetativnih podloga za jabuku, šljivu, maslinu, dud Za izravnu proizvodnju sadnica masline, smokve, ribiza, ogrozda, borovnice

KORIJENOVE REZNICE Koriste se rijetko i to za jabuku, trešnju, višnju, šljivu i rijetko za krušku Koristi se korijen sjemenjaka Ove reznice su dijelovi žila, dužine 10 cm, i debljine 6 -8 mm Uzimati u jesen, čuvati u vlažnom pijesku, saditi u rano proljeće

VRIJEŽE Nadzemni izdanci, pužu po tlu, na svakom koljencu razvijaju korjenčiće i tu razvijaju novu biljku jagoda