NAMETNICI LJIVE Sektor poljoprivreda Smjer voarvonogradarvinar Predmet Zatita

  • Slides: 21
Download presentation
NAMETNICI ŠLJIVE Sektor: poljoprivreda Smjer: voćar-vonogradar-vinar Predmet: Zaštita bilja, 3 r Vesna Pereković Bučar,

NAMETNICI ŠLJIVE Sektor: poljoprivreda Smjer: voćar-vonogradar-vinar Predmet: Zaštita bilja, 3 r Vesna Pereković Bučar, dipl. ing. agr.

INSEKTI (KUKCI) ZELENA LISNA UŠ ŠLJIVE Brachycaudus helychrysi ŠLJIVINA PEPELJASTA UŠ Hyalopterus pruni ŠTITASTA

INSEKTI (KUKCI) ZELENA LISNA UŠ ŠLJIVE Brachycaudus helychrysi ŠLJIVINA PEPELJASTA UŠ Hyalopterus pruni ŠTITASTA UŠ ŠLJIVE Sphaerolecaniun prunastri Cydia funebrana Melolontha melolontha Capnodis tenebrionis Hoplocampa minuta Cimbex quadrimaculata

 ŠLJIVINA BUHA Psylla pruni ŠLJIVINA VELIKA UŠ Brachycaudus cardui ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus

ŠLJIVINA BUHA Psylla pruni ŠLJIVINA VELIKA UŠ Brachycaudus cardui ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus helychrysi ŠLJIVINA ŠTITASTA UŠ Pharthenolecanium /Eulecanium/ corni ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa minuta ŽUTA ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa flava MALA CRNA ŠLJIVINA OSICA Hoplocampa rutilicornis ŠLJIVIN PRSTENAR Agrilus macroderus

 ŠLJIVIN MOLJAC Yponomeuta padellus ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana SMEĐI ŠLJIVIN SAVIJAČ

ŠLJIVIN MOLJAC Yponomeuta padellus ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana SMEĐI ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Grapholita/ lobarzzewski ŠLJIVIN PRELAC Orgyia antiqua ŠLJIVINA GALICA Dasyneura tortix ŠLJIVINA LISNA GALICA Putoniella marsupialis

ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana jedan je od najvažnijih štetnika u nas uzročnik

ŠLJIVIN SAVIJAČ Cydia /Laspeyresia, Grapholita/ funebrana jedan je od najvažnijih štetnika u nas uzročnik je opadanja nezrelih plodova i “crvljivosti” zrelih štetnija je druga generacija osim šljive napada i breskvu

 leptir je sivosmeđe boje, dosta malen, raspona krila 13 -15 mm gusjenica je

leptir je sivosmeđe boje, dosta malen, raspona krila 13 -15 mm gusjenica je najprije žućkasta, no ubrzo postaje mesnato crvenkaste boje narste do 12 mm prezimi gusjenica zapredena u pukotinama kore, naročito u rašljama grana, u zemlji ili raznih otpadaka

 u travnju se kukulji leptir se javlja u svibnju i leti još u

u travnju se kukulji leptir se javlja u svibnju i leti još u lipnju odlaže jaja na plodiće, obično s donje strane, rijeđe na listove jedna ženka najčešće odloži oko 30 -60 jaja nakon 10 -15 dana izlaze iz jaja gusjenice one se ubušuju u plodove, u kojima se razvijaju 3 -4 tjedna

ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus helychrysi ženka je beskrilna, ovalna tijelo tamnomaslinaste ili žute boje

ŠLJIVINA UŠ UVIJALICA Brachycaudus helychrysi ženka je beskrilna, ovalna tijelo tamnomaslinaste ili žute boje prekrivena voštanim prahom krilata ženka ima glavu i prsište tamne ili crne boje, zadak zelen, ticala tamna – crna, noge žuto-zelene

 prezimljuje kao jaje na šljivi početkom ožujka iz jaja izlaze ličinke osnivaćice koje

prezimljuje kao jaje na šljivi početkom ožujka iz jaja izlaze ličinke osnivaćice koje se sele na tek raspukle pupove koje se hrane sisanjem peteljki cvjetova i mladog lišća

 NAKON NEKOLIKO (3 -4) BESKRILNIH GENERACIJA U SVIBNJU JAVLJA SE KRILATA GENERACIJA KOJA

NAKON NEKOLIKO (3 -4) BESKRILNIH GENERACIJA U SVIBNJU JAVLJA SE KRILATA GENERACIJA KOJA SELE NA DRUGE LJETNE DOMAĆINE NA LJETNIM DOMAĆINIMA OBIČNO IMA 2 -3 GENERACIJE TIJEKOM KOLOVOZA I RUJNA MIGRIRA NA ŠLJIVU GDJE ODLAŽE JAJA PRENOSI PETNAJSTAK VIRUSA ( ŠARKA ŠLJIVE, MOZAIK KRASTAVCA, MOZAIK DINJE. . ) SUZBIJANJE U TRENUTKU JAČE POJAVE INSEKTICIDIMA:

BRAŠNENA LISNA UŠ Hyalopterus pruni javlja se na naličju lista u kolonijma napadnuto lišće

BRAŠNENA LISNA UŠ Hyalopterus pruni javlja se na naličju lista u kolonijma napadnuto lišće postaje svjetlije boje i nije deformirano, lako opada izboji i plodovi ostaju nerazvijeni

ŠLJIVINA OSICE CRNA-Hoplocampa minuta ŽUTA-Hoplocampa flava MALA-Hoplocampa rutilicornis ubrajaju se u najvažnijie štetnike šljive

ŠLJIVINA OSICE CRNA-Hoplocampa minuta ŽUTA-Hoplocampa flava MALA-Hoplocampa rutilicornis ubrajaju se u najvažnijie štetnike šljive odrasle su duge 4, 5 -5, 5 mm, raspona krila oko 12 mm tijelo im je sjajno crne ili žute boje

 pagusjenice imaju izduženo tijelo, svjetložućkaste boje, imaju 3+7 pari nogu, narastu do 8

pagusjenice imaju izduženo tijelo, svjetložućkaste boje, imaju 3+7 pari nogu, narastu do 8 mm prezime u tlu kao ličinke, a krajem zime se kukulje imago izlijeće kod temp iznad 100 c osice lete na šljivu u vrijeme cvatnje hrane se peludom i nektarom

 ŽENKE POLAŽU PO JEDNO JAJE S VANJSKE STRANE NA LISTIĆ ČAŠKE POLUOTVORENIH ILI

ŽENKE POLAŽU PO JEDNO JAJE S VANJSKE STRANE NA LISTIĆ ČAŠKE POLUOTVORENIH ILI OTVORENIH CVJETOVA LEGLICOM ZAREŽU DŽEPIĆ U LISTIĆU I U NJEGA ODLAŽU JAJE JEDNA OSICA ODLOŽI ČETRDESETAK JAJA EMBRIONALNI RAZVOJ TRAJE OKO 10 DANA IZLAZAK LIČINKI ČESTO SE POKLAPA SA ZAVRŠETKOM CVATNJE

ŠLJIVIN MOLJAC Yponomeuta padellus prezime kao gusjenice prvog stadija u jajnom leglu to se

ŠLJIVIN MOLJAC Yponomeuta padellus prezime kao gusjenice prvog stadija u jajnom leglu to se leglo nalazi na granama, a sastoji se od 20 -80 jaja položenih jedno do drugog poput crijepa na kući i pokrivenih sivkastom prevlakom

 na proljeće kod temperature veće od 140 c izlaze gusjenice i počinju se

na proljeće kod temperature veće od 140 c izlaze gusjenice i počinju se hraniti prvo lisnim pupovima a zatim lišćem organe koje napadaju obaviju pređom razvoj traje do kraja svibnja kad gusjenice narastu do 20 mm

 GUSJENICE SU ŽUTOZELENE, SIVKASTE ILI ŽUĆKASTE BOJE S CRNIM TOČKAMA ŽIVE ZAJEDNIČKI U

GUSJENICE SU ŽUTOZELENE, SIVKASTE ILI ŽUĆKASTE BOJE S CRNIM TOČKAMA ŽIVE ZAJEDNIČKI U PAUČINASTIM GNIJEZDIMA – ZAPRETCIMA KOJI POD KRAJ RAZVOJA OBUHVAĆAJU ČITAVE GRANČICE U ZAPRETCIMA SE KUKULJE U BIJELIM PROZIRNIM KOKONIMA LEPTIRI SE JAVLJAJU U LIPNJU I SRPNJU, KATKAD I KASNIJE ODLAŽU JAJA NA VOĆKE

 SUZBIJANJE zimskim prskanjem voćaka organofosfornim insekticidima u vrijeme vegetacije skidanjem i uništavanjem zapredaka

SUZBIJANJE zimskim prskanjem voćaka organofosfornim insekticidima u vrijeme vegetacije skidanjem i uništavanjem zapredaka zajedno sa gusjenicama i tretiranjem voćaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklovosa, te piretroidima bioinsekticidima: bacillus thuringiensis važan je prirodni neprijatelj ageniaspis fuscicollis

ŠLJIVIN PRELAC Orgyia antiqua javlja se pojedinačno kao štetnik raznih vrsta voćaka i ukrasnog

ŠLJIVIN PRELAC Orgyia antiqua javlja se pojedinačno kao štetnik raznih vrsta voćaka i ukrasnog drveća ženka ne leti jer ima zakržljala krila gusjenica je siva, s crvenožutim i bijelim prugama s četkicom dlačica na hrptu prva četiri segmenta zatka

 prezime jaja u svibnju gusjenice izgrizaju lišće voćaka leptir se javlja u lipnju

prezime jaja u svibnju gusjenice izgrizaju lišće voćaka leptir se javlja u lipnju koncem srpnja i u kolovozu javljaju se gusjenice druge generacije leptir te generacije javlja se u rujnu te odlaže jaja koja prezime

 SUZBIJANJE seksualnim atraktantima (metoda konfuzije) biološko suzbijanje kemijsko suzbijanje dok se gusjenice nalaze

SUZBIJANJE seksualnim atraktantima (metoda konfuzije) biološko suzbijanje kemijsko suzbijanje dok se gusjenice nalaze u drugom ili najkasnije trećem stadiju razvoja