Poljoprivreda i njene delatnosti Aleksandra Krsti 83 Poljoprivreda
- Slides: 45
Poljoprivreda i njene delatnosti Aleksandra Krstić 8/3
Poljoprivreda n n n Poljoprivreda je grana privrede koja se bavi gajenjem biljaka i životinja radi zadovoljenja ljudskih potreba za hranom. Poljoprivredu čine : zemljoradnja i stočarstvo, a u širem smislu pripadaju joj šumarstvo, lov i ribolov. Razvoj poljoprivrede uslovljen je prirodnim i društvenim činiocima.
Prirodni činioci n n n Za poljoprivrednu proizvodnju najpogodnije je ravničarsko zemljište (do 200 m nadmorske visine). U vojvodini i dolinama velikih reka. Za ravničarski deo Srbije karakteristično je plodno zemljište- černozem. Brežuljkasto zemljište (do 500 m nadmorske visine) južnog oboda Panonske nizije i Metohijska kotlina pruža dobre uslove za poljoprivrednu proizvodnju
Prirodni činioci n n Niski planinski delovi (do 1000 m nadmorske visine) predstavljaju voćarske reone zemlje(Šumadija, Podrinje, Južno pomoravlje i Kosovska kotlina) N višim planinama nalaze se pašnjaci i livade.
Zemljoradnja n Zemljoradnja spada u osnovne grane poljoprivrede i obuhvata ratarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo.
Ratarstvo n n n Ratarstvo je najznačajnija grana zemljoradnje i podrazumeva proizvodnju žita , industrijskog i krmnog bilja i povrća. Od žitarica se gaji kukuruz, pšenica, ječam, raž i ovas. Najviše se proizvode u Vojvodini(65% ukupne proizvodnje) Najzastupljenije industrijske biljke su šećerna repa, suncokret , soja i duvan.
Ratarstvo
Povrtarstvo n n Povrće se gaji na tradicionaln način, ali i u staklenicima i plastenicima za industrijsku preradu. Najraširenije povrtarske kulture su krompir, kupus, paradajz, paprika, itd. Paradajz se sve vise gaji u staklenicima i plastenicima, a paprika uspeva u ravnicama širom zemlje
Povrtarstvo
Povrtarstvo
Voćarstvo n Voćarstvo predstavlja važnu komponentu izvoza, a voćarski proizvodi se koriste u ishrani i prehrambenoj industriji. U prošlosti je dominiralo ekstenzivno voćarstvo na seoskim gazdinstvima, a danas je razvijeno i plantažno voćarstvo. U proizvodnji voća dominira šljiva koja se uglavnom prerađuje u rakiju i sušeno voće i jednim delom izvozi.
Voćarstvo
Voćarstvo
Vinogradarstvo n Vinogradarstvo je u prošlosti bilo razbijenije nego danas. Vinova loza uspeva na osunčanim brežuljkastim i brdskim terenima sa peskovitim zemljištem. Srbija godišnje proizvodi oko 150 000 litara vina. Poznati vinogradarski krajevi su Vršačke planine, Timočka i Negotinska kraina, Smederevsko vinogorje , . . .
Vinogradarstvo
Vinogradarstvo
Stočarstvo n Prema vrsti stoke koja se uzgaja, stočarstvo se deli na: govedarstvo, svinjarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, konjarstvo, živinarstvo itd. Stočari leti napasaju stoku na planinama, gde se nalaze privremena stočarska naselja, a u jesen je vraćaju u sela. Stoka se čuva i u stajama, prehranjuje se krmnim biljem, a leti se napasa na livadama.
Stočarstvo
Govedarstvo n Govedarstvo je vodeća grana stočarstva. Gaje se uglavnom strane vrste goveda koje daju velike količine mesa i mleka. Domaće rase manje su zastupljene. Širom Srbije osnovane su farme za tov na kojima se odvija organizovana proizvodnja.
Govedarstvo
Svinjarstvo n Svinjarstvo u Srbiji ima dugu tradiciju i značajno je u podmirivanju domaćih potreba za mesom. Broj svinja opada a najviše se gaje strane rase. Od domaćih rasa zastupljene su : moravska, resavska, mangulica i pijetren. Glavne oblasti svinjarstva su Vojvodina, Mačva i Pomoravlje.
Svinjarstvo
Ovčarstvo n Ovčarstvo je zastupljeno u brdskoplaninskim prostorima. Rasni sastav ovaca je nepovoljan, jer preovlađuje pramenka koja daje manje mleka i ima slabiji kvalitet vune. Ova grana stočarstva poslednjih decenija beleži veliki pad, iako postoje dobri prirodni uslovi za njenu obnovu.
Ovčarstvo
Ovčarstvo
Živinarstvo n Živinarstvo je tokom poslednjih godina unapređeno osnivanjem živinarskih farmi u okolini većih gradova. Srbija sve više izvozi živinarske proizvode : meso i jaja. Najviše se gaje kokoške a u manjoj meri ćurke, guske i patke.
Živinarstvo
Živinarstvo
Konjarstvo n Broj konja je višestruko smanjen jer se za vuču i tovar u novije vreme koristi mehanizacija. U ergelama Srbije (Ljubičevo kod Požarevca, Zobnatica kod Bačke Topole itd. ) danas se uzgajaju plemenite rase konja.
Konjarstvo
Konjarstvo
Lov n Lov predstavlja staru privrednu granu. Srbija poseduje oko 7 000 ha lovista (šikare i šumski prostori). Najviše se love različite vrste gajene divljači (fazani, jarebice, zečevi, srne, divlje svinje). Lov omogućava značajan devizni prihod i odvija se u skladu sa pravilima o trajanju lovne sezone i zaštiti životinja.
Lov
Ribolov n Ribolov predstavlja staru privrednu granu. U Srbiji je prisutan slatkovodni ribolov i uzgajanje riba u ribnjacima. Najveći ribnjak nalazi se u Ečkoj u blizini Zrenjanina (1300 ha). Poseduje mrestilište, odgajivalište i zimovalište za ribe. Veliko zagađenje reka negativno je uticalo na bogatstvo ribljim fondom.
Ribolov
Šumarstvo n Prema vrsti drveća, šume Srbije mogu se podeliti na listopadne, četinarske i mešovite. Od ukupnog broja 90% čine listopadne, četinarske 6. 2%, a mešovite 3. 8%. Bukva je najzastupljenija vrsta drveća u Srbiji, dok je bor najzastupljeniji četinar.
Šumarstvo
Šumarstvo n Funkcije šuma mogu se svesti na proizvodnu i opšte korisnu.
Proizvodna funkcija n Proizvodna funkcija podrazumeva seču šuma i njihovu tehničku obradu. Dobijena obrađena drvna masa dalje predstsvlja sirovinu za druge privredne delatnosti. Šumski plodovi, gljive, lekovito bilje, divljač predstavljaju dodatne šumske proizvode.
Proizvodna funkcija
Opštekorisne funkcije n U opštekorisne funkcije šuma spadaju zaštita, higijenska, rekreativna, zdravstvena i turistička funkcija. Zaštitna funkcija se sastoji u ublažavanju klimatskih elemenata, regulisanju oticaja voda, sprečavanju erozije zemljišta.
Ugroženost šuma n Današnje šume Srbije ugrožene su mnogim negativnim procesima. Najopasniji su prekomerna eksploatacija, sušenje šuma i šumski požari. Pošumljavanjem šumskih goleti posledice ovih procesa bi se mogle ublažiti u budućnosti.
Ugroženost šuma
KRAJ
- Zigar
- Delnicka vrata
- Ribnjaci u nizinskoj hrvatskoj
- Mapa uma tehnicko
- Sta je ekstenzivna poljoprivreda
- Stočarstvo u primorskoj hrvatskoj
- Neproizvodne delatnosti privrede su
- Delatnosti u gradu
- Primarni sektor
- Tercijalne delatnosti
- Cime se ljudi bave u ravnicarskim krajevima
- Privreda sta je
- Koje delatnosti su bile prioritetne u prvoj petoletki
- Podela preduzeca prema delatnosti
- Privredne delatnosti
- Uprava za komunalne delatnosti niš
- Tercijarne delatnosti
- Aleksandra djordjevic ekof
- Terje jøraas
- Aleksandra korolova
- Aleksandra kolar
- Aleksandra walkiewicz
- Sha 2
- Soor
- Ujp
- Aleksandra kulikowska
- Aleksandra fazlutdinova
- Aleksandra popovic unesco
- Elementy składowe komputera
- Aleksandra boricic
- Aleksandra koperska
- Aleksandra popovic model
- Aleksandra mudrinić ribić
- Czy czytanie książek to hobby
- Aleksandra dickov
- Szkoła rupniów
- Malarstwo czarnofigurowe
- Aleksandra mik
- Aleksandra pavlovska
- Rośliny nagonasienne
- Aleksandra szmit
- Aleksandra kurek
- Aleksandra rudawska
- Aleksandra vukosavljevic
- Grób aleksandra kamińskiego
- Aleksandra nojkovic