UVOD Kvaliteta vonog sadnog materijala osim od genetskog

UVOD ● Kvaliteta voćnog sadnog materijala osim od genetskog potencijala (sorta, podloga) zavisi i od starosti, razvijenosti, korijenovog sistema, zrelosti, zdravstvenog stanja i sl. ● Generalno se može reći da se voćke razmnožavaju na dva načina: n ● polno (generativno, sjemenom); n ● bespolno (razni tipovi vegetativnog razmnožavanja). n Generativno razmnožavanje se danas najviše koristi za proizvodnju sijanaca, na koje se kaleme plemenite sorte raznih vrsta voćaka. Za proizvodnju podloga iz sjemena kod nas se najčešće koriste sljedeće voćne vrste: divlja jabuka, divlja kruška, divlja trešnja, džengera, vinogradska breskva, obični orah i dr. Sjeme koje se prikuplja za proizvodnju podloga mora biti uzeto sa dobro odabranih matičnih stabala. Stabla treba da su: dobre rodnosti, otporna na bolesti i štetočine, bujna i zdrava

n Vegetativno razmnožavanje voćaka značajnije je od generativnog razmnožavanja. U praksi je najčešći način vegetativnog razmnožavanja kalemljenje sijanaca i proizvodnja podloga nagrtanjem, položenicama, izdancima i reznicama.

UBRZANI POSTUPCI PROIZVODNJE VOĆNIH SADNICA n n n Skraćivanje proizvodnog procesa se vrši na jedan od sljedećih načina: kalemljenje iz ruke (zimsko kalemljenje), kalemljenje u matičnjaku, kalemljenje u sjemeništu, sjetva sjemena u rastilo, sjetva sjemena u zemljane lončiće. ZIMSKO KALEMLJENJE Ubrzanje procesa proizvodnje sadnica primjenom kalemljenja iz ruke (zimskog kalemljenje) najčešće se primjenjuje kod jabučastih (jabuka i kruška) i koštičavih voćaka (trešnja i višnja). Ovom tehnikom proces proizvodnje voćnih sadnica se može skratiti za jednu godinu i troškovi proizvodnje su značajno niži.

TEHNIKA ZIMSKOG KALEMLJENJA IZ RUKE n n Kao podloge se koriste korjenjaci ili sjemenjaci prve klase. U prvu klasu spadaju sjemenjaci sa razgranatim korjenovim sistemom i nadzemnim sistemom debljine 6 -8 mm, kod jabučastih voćaka, odnosno 3 -5 mm kod koštičavih voćaka Do momenta kalemljenja podloge se čuvaju utrapljene u podrumima ili drugom mjestu, gdje su zaštićene od smrzavanja. U prostorijama gdje se čuvaju podloge moraju biti ispunjeni određeni uslovi. Temperatura prostorije ne bi trebala da bude veća od 4°C, da ne bi došlo do kretanja vegetacije. Obično se čuvaju u vlažnom pijesku, na taj način što se podloge slažu u slojeve i čuvaju u vlažnom pijesku (sloj podloga – sloj pijeska). Moramo voditi računa i o temperaturi pijeska u kome su utrapljene podloge. Ako je temperatura prostorije između 2 -4°C, temperatura podloge je niža, neznatno iznad 0°C. Na isti ovaj način, istovremeno se čuvaju i plemke, koje će da nam posluže za kalemljenje.

n n Kalemljenje se vrši mjesec dana prije nego što je moguće podloge saditi na otvorenom polju, što je obično, kalendarski, kraj zime. Zato se ovo kalemljenje još naziva i zimsko. Da bi se ubrzali procesi buđenja kod podloge i plemke potrebno ih je prije kalemljenja unijeti u toplije prostorije. Podloge se unose 5 -8 dana prije kalemljenja, plemke 1 -2 dana prije kalemljenja u prostorije čija se temperatura kreće između 8 -10°C. Prije kalemljenja, podloge i plemke se vade iz pijesaka i potapaju u vodu da se osvježe i lako očiste od zemlje i nečistoća. Kada su podloga i plemka spremne za kalemljenje, najbolje je izvršiti kalemljenje metodom engleskog spajanja. Zavisno od vrste podloge, kalemljenje izvodimo na korjenovom vratu ili nešto više (10 -15 cm), a po potrebi i na 20 - 25 cm. Englesko spajanje je bolje od prostog spajanja zato što je površina dodira kambijuma dvije komponente značajno veća, međusobno se komponente čvršće spajaju i time umanjuju mogućnost naknadnog pomjeranja kalem-komponenti. Kod ove tehnike debljina podloge i plemke nije presudna pa je moguće uspješno kalemiti i deblju plemku na tanju podlogu i obratno. Za uspješno izvođenje ove tehnike potrebno je napraviti dva pravilna i glatka kosa reza: na podlozi i na plemci. Poslije napravljenog kosog reza na podlozi i plemci, naprave se i klinasti usijeci, koji se međusobno uklapaju

ENGLESKO SPAJANJE

n n n Nakon spajanja, kalem-komponente je potrebno čvrsto vezati, da ne bi došlo do njihovog pomjeranja u toku daljeg rasta. Obično se spojno mjesto ne premazuje kalemarskim voskom, već se samo vrši premazivanje reza iznad pupoljka plemke. Kalem-komponente se potom stavljaju u sanduke ili korpe, pokrivaju se vlažnom strugotinom pomiješanom sa smjesom drvenog uglja, koji djeluje antiseptički. Zatim se prenose u toplije prostorije, u kojima je temperatura 15 -18°C, gdje ostaju jednu sedmicu, kako bi počeo proces kalusiranja i srastanja. Duže zadržavanje i veća temperatura u prostoriji su nepovoljni, jer mogu da izazovu kretanje plemki i etioliranje prirasta. Sanduci sa kalem-komponentama prenose se u hladnije prostorije, gdje je temperatura 2 -5°C, gdje ostaju do momenta sadnje. n Sadnju treba da obavimo što ranije u proljeće, u rastilo čije je zemljište dobro pripremljeno. Mjesec dana posle sadnje treba izvršiti kontrolu veziva spojnog mjesta. Ako imamo slučaj usijecanja veziva, treba izvršiti njihovo popuštanje. n Ostavlja se najrazvijenija mladica, a ostali se odstranjuju.

STRATIFIKALA

KALEMLJEMJE U MATIČNJAKU n n n Primjenom kalemljenja u matičnjaku vrši se kalemljenje nagrnuti mladica u matičnjaku vegetativnih podloga (nagrtanica ili položenica). Kanlemljenje se vrši u toku ljeta okuliranjem, kada su već sve podloge nagrn. UTEeposredno iznad humke, najčešće 25 -30 cm od lažnog korjenovog vrata budućeg korjenjaka. Tehnika kalemljenja, kontrola primanja i kontrola veziva se obavlja na uobičajeni način, kao i kod kalemljenja pupoljkom u ljeto. U jesen se vrši odgrtanje podloga, skidanje i odvajanje kalemljenih od nekalemljenih korjenjaka i razvrstavanje (sortiranje). Dobro ukorijenjeni korjenjaci sade se u rastilo i oni pripadaju prvoj klasi. U proljeće proces proizvodnje počinje odstranjivanjem podloga iznad mjesta kalemljenja (sa ili bez patrljka) i vrši se na standardni način, koji se primjenjuje na tabli okulanata. Ova tehnika kalemljenja se primjenjuje, bez posebnih ulaganja, da bi se skratio proces proizvodnje za jednu godinu.

TEHNIKA KALEMLJENJA U MATIČNJAKU

TEHNIKA – OKULIRANJE PUPOLJKA

Kalemljenje posrednika se obavlja u matičnjaku, a željene sorte sljedeće vegetacije u rastilu. Crtež 4 - Prikaz ubrzanog procesa proizvodnje sadnica sa posredniko (kalemljenje u matičnjaku podloga) podloga okulirana posrednikom, koja se skida sa matične glave i prenosi u rastilo; podloga okulirana posrednikom po prenošenju u rastilo se prikraćuje; kalemljenje posrednika i sorte mirujućim pupoljkom; stanje na kraju prve godine; posrednik prikraćen iznad mjesta okuliranja u proljeće druge godine;

KALEMLJENJE U SJEMENIŠTU n n Kalemljenje podloga se vrši u ljeto, a sljedećeg proljeća se sade u rastilo. KALEMLJENJE SIJANCA PONCIRUSA SA PUPOLJKOM LIMUNA U KONTEJNERU.

6. SJETVA n SJEMENA U RASTILO Sjetva sjemena u rastilo, kao jedan od metoda ubrzane proizvodnje voćnih sadnica primjenjuje se u proizvodnji sadnica koštičavih voćaka: breskva, šljiva, kajsija i daje veoma dobre rezultate. Proces proizvodnje se skraćuje za jednu godinu. Manje su mogućnosti za primjenu u proizvodnji sadnica trešnje i višnje. Crtež 5 - Prikaz ubrzane proizvodnje sadnica sjetvom sjemena u rastilo naklijala sjemenka posijana u rastilo (proljeće prve godine); podloga okulirana mirujućim pupoljkom; stanje na kraju prve vegetacije; podloga prikraćena iznad mjesta okuliranja (proljeće druge vegetacije); jednogodišnja sadnica (jesen druge vegetacije).

n Naklijalo sjeme, poslije dozrijevanja, direktno se sije u rastilo. Sjeme se u redu sije u kućice ili brazde. Rastojanje između redova je 80 -120 cm, rastojanje između kućica je do 15 cm, a u svaku kućicu se stavlja 3 -5 dobro pripremljenih naklijalih sjemenki. Ako se sije u brazde sjeme se raspoređuje u brazde ravnomjerno na rastojanju od 2 do 3 cm. U toku vegetacije, kada sjemena dostignu razvoj od 3 -4 listića, vrši se njihovo prorjeđivan. JE. Potrebno je da rastojanje najmanje bude 8 cm. Kalemljenje se obavlja iste godine kad i sjetva. Primjenjuje se kalemljenje okuliranjem budnim i mirujućim (spavajućim) pupoljkom. U dobrim proizvodnim uslovima, posebno na područjima toplije klime gdje se može omogućiti i navodnjavanje, postoje mogućnosti da se u proizvodnji nekih kultura (breskva) cjelokupni proces proizvodnje sadnica završi u toku jedne vegetacije. U ovom slučaju se kalemljenje vrši okuliranjem budnim pupoljkom.

n n n Tehnika rada je uobičajena za okuliranje pod koru (T), samo je razlika što se neposredno po kalemljenju vrši zalamanje podloge iznad mjesta kalemljenja. Na podlozi se pravi razrez u obliku slova „T“ i pažljivo kalemarskim nožem odvajamo koru, zatim se ubacuje pupoljak i vrši se vezanje pupoljka i podloge sa pvc trakom, rafijom ili gumicama. Zalamanje podloge se vrši sa ciljem da se ubrza buđenje i razvoj kalemljenog pupoljka. Dio podloge koji je zalomljen ostaje u kontaktu sa podlogom, dok se iz kalemljenog pupoljka ne razvije mladica. Kada mladica dostigne dužinu 10 -15 cm vrši se odstranjivanje zalomljenog dijela podloge.

Crtež. 8 - Prikaz ubrzanog procesa proizvodnje sadnica okuliranjem budnim pupoljkom „majorkansko oko“ 1. naklijala sjemenka posijana u rastilo (proljeće), 2. okulirana podloga; 3. zalomljena podloga iznad mjesta okuliranja; 4. razvoj mladice u istoj vegetaciji, 4. jednogodišnja sadnica u jesen iste vegetacije.

OKULIRANJE NA BUDNI PUPOLJAK

SJETVA SJEMENA U ZEMLJANE LONČIĆE n Kod ovoga postupka se naklijalo sjeme iz stratifikacije sije u pripremljene zemljane lončiće. Sjetva u lončiće se obavlja 45 -50 dana prije nego što je moguće izvršiti sjetvu na otvorenom polju. n n n Zemljani lončići se prave od različitih smjesa organske mase i drugih komponenata. ( TRESET + HUMUSNA ZEMLJA+MINER. ĐUBRIBVO)Kao primjer se navode dvije kombinacije: Zemlja, kompost i treset moraju biti očišćeni od korova i prosijani radi otklanjanja svih primjesa. Ako u smjesi nalaze neke od primjesa (ostaci korova, trava, nematode i neki drugi insekti) može negativno da se odrazi na rast mlade biljke.

SIJANAC U ZEMLJANOM LONČIĆU

n n n n Lončići za sadnice treba da imaju sljedeće osobine: korjenov sistem treba da je kompaktan, gusto razgranat i da ispunjava cijelu zapreminu lončića; korjenov sistem ne smije da preraste i da viri iz posude; lončići moraju da budu lako pokretljivi sa mogućnošću lakog i brzog transporta. Sadnice treba da budu sve vrijeme odgajane u rasadniku na takvom međusobnom razmaku koji omogućava formiranje i razvoj optimalnog i za tu vrstu ili sortu karakterističnog habitusa. Lončić treba da bude odgovarajuće zapremine i u srazmjeri sa veličinom nadzemnog dijela biljke. Proizvodnja sadnica u lončićima je sistem proizvodnje koji ima niz prednosti nad klasičnim: proizvedene biljke imaju dobro razvijen korjenov sistem, koji se prilikom presađivanja ne oštećuje, biljke ne doživljavaju '' fiziološki šok'' prilikom presađivanja, već poslije sađenja normalno nastavljaju dalji razvoj; biljke proizvedene u lončićima mogu da se sade u toku cijele godine, naravno ako vremenski uslovi to dozvoljavaju; moguće je saditi biljke različitog uzrasta, često kada su već u fazi pupoljka ili u cvijetu; pri kupovini postoji mogućnost biranja sadnica prema ukusu i potrebi kupca. lako se mogu transportirati od mjesta proizvodnje do prodaje ili sadnje, što je značajno za prodaju u apotekama i vrtnim centrima;

SIJANCI MASLINE U KONTEJNERIMA

KALEMLJENJE IZ RUKE

KALEMLJENJE OKULACIJOM

REZIME n n n n Za uspješnu i rentabilnu proizvodnju voća, pored kvalitetnih i zdravih sadnica, treba odabrati odgovarajuće agro-ekološke uslove za određenu vrstu, podlogu, pa i sortu u procesu njegovanja voćaka i proizvodnje kvalitetnog voća treba primijeniti potrebne agrotehničke mjere. Da bi se ostvario dobar prinos potreban nam je kvalitetan sadni materijal. Voćne sadnice se najčešće proizvode kalemljenjem kulturne sorte na podlogu, koja je veoma važan faktor u voćarskoj proizvodnji, jer od nje u krajnjoj liniji zavisi prosperitet kulturne sorte koju želimo da uzgajamo. Veoma mali broj vrsta se u voćarskoj proizvodnji uzgaja na vlastitom korijenu( šipak, maslina, smokva, aktinidija , malina, kupina, dunja , lijeska, ribizla, borovnica, šljiva)- ožiljavanjem reznica i izdaqncima. Sadnice jabuke, kruške, breskve, trešnje, kajsije, badema i agruma proizvode se kalemljenjem na nekoj od podloga. Postupkom ubrzane proizvodnje voćnih sadnica imamo uštedu vremena, potrebna nam je odgovarajući prostor gdje obavljamo sve vidove proizvodnje: kalemljenje u matičnjaku, zimsko kalemljenje, sjetva sjemena u zemljane lončiće i sjetva sjemena u rastilo, i potrebna su nam odgovorna i stručna lica za obavljanje poslova u proizvodnji sadnica. Ovom tehnikom se omogućuje da se dugi proces proizvodnje skrati na jednu ili dvije godine, a samim skraćivanjem smanji će se troškovi proizvodnje i povećati proizvodnja voća i njegov plasman na tržištu.