UPANIJSKO STRUNO VIJEE NASTAVNIKA HRVATSKOGA JEZIKA U GIMNAZIJAMA

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE NASTAVNIKA HRVATSKOGA JEZIKA U GIMNAZIJAMA I STRUKOVNIM ŠKOLAMA Obilježavanje dana hrvatskoga jezika Zadar, 16. ožujka 2016.

Hrvatski rječnici Zrinka Dobra-Opačić, prof.

Počeci rječnika u svijetu • Najstariji poznati rječnici u svijetu datiraju još iz vremena Akadskog* carstva u 23. stoljeću prije Krista, a sadržavali su riječi na sumerskom i akadskom jeziku. • Kineski rječnik - Erya najstariji je preživjeli jednojezični rječnik, potječe iz razdoblja 206. godine prije Krista, a autor je nepoznat. • * Akad – grad u Mezopotamiji

Hrvatski rječnici 16. st.

• Hrvatski su rječnici pratili rječništvo drugih europskih jezika. • Prvi Talijansko – hrvatski rječnik objavljen je 1527. godine u Ankoni, a autor mu je Petar Lupis Valentiano, trgovac španjolskoga podrijetla koji ga je za potrebe trgovine i trgovaca sastavio i dao tiskati. • Bila je to knjižica od samo osam stranica, ali je od izuzetne važnosti za hrvatsku leksikografiju jer pomiče granice izdavalaštva na sami početak 16. st. , čak 68 godina prije Vrančićeva Rječnika. Tiskara u 16. st.

Faust Vrančić • Krajem 16. st. (1595. ) Faust Vrančić objavljuje Dictionarium (Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga/hrvatskoga i mađarskoga). • To je prvi hrvatski tiskani rječnik, koji ima oko 5800 hrvatskih riječi, najviše čakavskih. • Taj je rječnik ujedno i prvijenac mađarske leksikografije. 1551. – 1617.

• U to vrijeme termin dalmatinski koristio se za hrvatski jezik kojim se govorilo između Jadranskoga mora te rijeka Dunava i Save i ne treba ga miješati s izumrlim dalmatinskim jezikom koji je bio romanskoga podrijetla. • U Pragu je 1605. /06. drugo izdanje ovoga rječnika prošireno s češkim i poljskim jezikom pod naslovom Rječnik sedam različitih jezika kojom prilikom je „dalmatinski” naveden kao hrvatski jezik. • U prilogu Rječnika Vrančić je dao otisnuti i popis dalmatinskih riječi koje su Mađari prihvatili kao svoje.

Bartol Kašić 1575. – 1650. Isusovac, jezikoslovac i pisac naše prve gramatike Institutiones lingue Ilyricae, Rim -1604. • Rječnik Slovoslovje dalmatinsko – talijansko pripisuje se Kašiću između 1597. i 1599. Objavljen je kao Hrvatsko – talijanski rječnik s konverzacijskim priručnikom tek 1900. godine, a cijelo vrijeme čuvan je u Dubrovniku. • Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje je on sastavio, a koji se čuvaju u Perugi i Oxfordu.

Hrvatski rječnici 17. st.

Juraj Habdelić • Habdelić je svojim djelom Dictionar, koji je tiskan u Grazu 1670. g. , zauzeo istaknuto, iako laičko, mjesto u povijesti hrvatskoga jezikoslovlja. Književnik, jezikoslovac i isusovac 1609. – 1678. • Naime, on je bez osobita lingivstička znanja, pišući za školske potrebe, sastavio hrvatsko – latinski rječnik, a pisao je kajkavskim jezikom.

Ivan Belostenec • Glavno djelo mu je dvojezični dvosveščani rječnik Gazofilacij ili riznica latinsko – hrvatskih (ilirskih) riječi. • Djelo je ostalo nedovršeno, a značajno je po uporabi tzv. rogatog e (ě). Rječnik je objavljen u Zagrebu tek 1740. godine. • Osim po bogatstvu riječi, oko 40. 000 riječi na 2000 str. teksta Gazofilacij je poznat i po trojezičnoj koncepciji kajkavsko – čakavsko – štokavskoj koji je bio svojstven ozaljskom književnom krugu. Pjesnik, pisac, propovjednik, pavlin 1593. – 1675.

Jezikoslovac, leksikograf i isusovac (1601. – 1654. ) Jakov Mikalja • Mikaljino djelo Blago jezika slovinskoga, tiskano je u Ankoni 1651. godine. • To je prvi hrvatski rječnik u kojemu je hrvatski polazni jezik, a pisan je štokavicom. • Djelo sadrži oko 25. 000 riječi uglavnom u jekavskom obliku uz nešto štokavskih i čakavskih ikavizama.

Hrvatski rječnici 18. st.

Ardelio Della Bella • Ardelio Della Bella, talijanski isusovac, propovjednik, misionar, znanstvenik i leksikograf izdaje trojezični rječnik Dizionario italiano, latino, ilirico (1728. ). 1655. – 1737. • Rječniku je dodana i kratka gramatika hrvatskoga jezika.

Rječnici u rukopisu u 18. st. • Mnogi su riječnici u tom vremenu ostali samo u rukopisu, stoga nisu imali utjecaj na buduće naraštaje. • To su rukopisni rječnici Pavla Rittera Vitezovića, Ivana Tanzligera Zanottija, Petra Katančića i drugih. 1651. – 1732. • Ivan Tanzliger Zanotti bio je kanonik iz Zadra. Pripadao je zadarskom književnom krugu. • Napisao je Rječnik talijanskog, hrvatskog i latinskog jezika kojeg je radio punih 25 godina, a namijenio ga je, kako sam kaže hrvatskoj slovinskoj mladosti.

Hrvatski rječnici 19. st.

Na početku 19. st. , kao odraz kraja 18. st. imamo dva rječnika, a to su: Ričoslovnik Josipa Voltića iz 1803. Joakim Stulli 1730. – 1817. Hrvatsko-latinskotalijanski rječnik Rječosložje, 1806.

• Hrvatski narodni preporod iznjedrio je Njemačko – ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića, • Rječnik ilirsko – talijanski Dragutina Parčića i • Hrvatsko – njemačko – talijanski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka.

Njemačko - ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića Ovaj rječnik u filološkoj se znanosti drži prvim modernim hrvatskim rječnikom u 19. st. Sadrži oko 40. 000 riječi i oslanja se na starije hrvatske rječnike poput Mikaljina, Stullijeva i dr. Rječnik posjeduje obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu uporabu, kao npr. računovodstvo, nosorog, veleizdaja, velegrad i dr. Hrvatski dio u rječniku pisan je latinicom, a njemački goticom. 1814. – 1890. Beč, 1842. 1808. – 1881.

Dragutin Parčić 1832. – 1902. Zadar, 1858. • Rodom je iz mjesta Vrbnik na otoku Krku. • U razdoblju od 1843. do 1851. pohađao je javnu talijansku gimnaziju u Zadru. • Završio je bogosloviju u bogoslovnom sjemeništu „Zmajević” u Zadru. • U razdoblju od 1855. do 1857. boravi u raznim samostanima, tako npr. i na Galevcu (Školjiću) kod Preka. • Školske godine 1857. /58. predavao je hrvatski jezik i matematiku na Realnoj gimnaziji u Zadru. • 1858. g. u Zadru mu izlazi Rječnik ilirsko – talijanski s gramatikom. • Parčić je bio i pionir fotografije u Hrvatskoj

Fotografija Kopnenih vrata u Zadru • Prema istraživanjima Abdulaha Seferovića fotografija je snimljena 1857. ili 1858. g. za vrijeme Parčićevog boravka u Zadru.

Bogoslav (Bohuslav) Šulek otac hrvatskoga znanstvenog nazivlja Slovačka, 1816. – Zagreb 1895. Hrvatsko – njemačko – talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, popraćen francuskim i engleskim, a nerijetko latinskim i grčkim paralelnim nazivima iz 1874. /75. , prvi je hrvatski terminološki rječnik koji će snažno utjecati na hrvatski jezik i njegove tjekove. Njegova je najveća zasluga u tvorbi znanstvenih nazivlja pa su se do danas zadržali Šulekovi nazivi za kisik, dušik, ugljik, vodik, nikal, obujam, zračenje, kovine, toplomjer, tlakomjer i dr.

Jednojezični rječnici u 19. st. • U drugoj polovici 19. st. počinju se tiskati hrvatski jednojezični rječnici. • 1861. g. u hrvatskom je saboru prihvaćen prijedlog Josipa Jurja Strossmayera da se osnuje južnoslavenska akademija znanosti za Hrvate, Srbe, Slovence i Bugare. • Od 1880. pri Akademiji izlazi Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (ARj). - Rječnik je izlazio od 1880. do 1976. godine. -U njemu se detaljno opisuju značenja riječi, daju se mnogobrojni primjeri od najstarijih zabilježbi riječi naovamo. - Ovaj rječnik nije bio zamišljen kao kakav normativan rječnik, ali je u svoje vrijeme utjecao i na opći jezik.

Rječnik hrvatskoga jezika (Broz – Ivekovićev rječnik) Ivan Broz punih je 15 godina prikupljao građu za svoj rječnik, a nakon Brozove smrti taj je posao nastavio njegov ujak. 1852. – 1893. 1834. – 1914. Portret Franje Ivekovića naslikao je njegov nećak Oton Iveković. Franjo Iveković dovršio je rad svoga nećaka Ivana Broza i 1901. godine tiskao Rječnik hrvatskoga jezika kojemu je uloga bila i ta da bude normativan.

Značaj Broz – Ivekovićevog rječnika • Zbog želje da se uvažava i srpski jezik, kao jezik najbliži hrvatskom (i zbog ondašnjeg shvaćanja da se radi o jednom te istom jeziku), u Broz – Ivekovićevu rječniku znatnu količinu čine upravo nehrvatski navodi jer su i Broz i Iveković za građu rječnika koristili Karadžićeve i Daničićeve riječi iz njihovih knjiga. • No, u to vrijeme na oblikovanje hrvatskoga jezika hrvatska književnost ima veći utjecaj nego taj rječnik, a hrvatski su pisci upotrebljavali one riječi koje su im bile potrebne pa makar takvih riječi u rječnicima nije ni bilo.

Hrvatski rječnici 20. st.

Hrvatska leksikografija u prvoj polovici 20. st. • U vrijeme unitarističke kraljevine Jugoslavije od 1918. godine nadalje puno se pažnje pridavalo tomu kako razlikovati hrvatske od srpskih riječi. O tome se pisalo u raznim novinama, a objavljeno je i nekoliko knjiga. • 1940. g. Matica hrvatska tiskala je knjigu Petra Guberine i Krune Krstića Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, u kojoj je dan i razlikovni rječnik.

Petar Guberina i Kruno Krstić • Razlikovni rječnik Guberine i Krstića nije baš dobro prihvaćen kod hrvatskih i srpskih Jugoslavena, a hrvatska je javnost dobila potvrdu onoga što je intuitivno osjećala, ali to nije znala izraziti. • U doba NDH rasprava o ovome rječniku je ignorirana Petar Guberina jer se tadašnje jezično zakonodavstvo bavilo povratkom 1913. – 2005. na morfonološki pravopis zagrebačke škole, koji je poznatiji kao korijenski pravopis. • Nakon 1945. godine Razlike su bile proskibirana knjiga. • Guberina je bio pošteđen progona jer je sudjelovao u partizanskom pokretu, a Krunu Krstića, nakon procesa koji se vodio protiv njega do 1947. g. , Miroslav Krleža zaposlio je u Leksikografskom zavodu gdje je radio do umirovljenja 1975. godine. Kruno Krstić 1905. – 1987.

Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika • 1954. g. Matica hrvatska i Matica srpska dogovorile su se da objave rječnik suvremenoga hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. • Usporedno s tim radilo se na zajedničkom novosadskom pravopisu koji je objavljen 1960. g. • I za zagrebački Rječnik, i za novosadski Rečnik (na ćirilici) građu su činili najvažnija književna djela Hrvata, Srba, Crnogoraca (nešto i Muslimana) te suvremeni školski udžbenici, razni priručnici, tisak – ugrubo, od sredine 19. do sredine 20. st.

Odjeci Rječnika dviju matica • Rječnik dviju matica bio je, kako stručnjaci kažu, čisti promašaj, jer se njime s jedne strane nametalo jedinstvo, a s druge strane neke su obične hrvatske riječi označene kao pokrajinske, što je zapravo bilo uvredljivo (jer sličnih situacija za neke srpske riječi nije bilo). • 1967. g. objavljena su samo dva hrvatska sveska, A-F i G-K (zato se taj hrvatski rječnik naziva adok), a srpska je strana nastavila s izdavanjem do kraja.

Akademijin rječnik • Akademijin rječnik počeo je izlaziti još 1880. g. , a dovršen je 1976. g. • Zbog velikoga vremenskog raspona i zbog različitih pristupa obradi, rječnik je nepotpun. • Razmišljalo se da se objave njegove dopune. Jedna je takva dopuna Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, a što se drugih dopuna tiče one su još na čekanju.

Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića 1930. -2000. • Vladimir Anić je sveučilišnu karijeru započeo na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je radio do 1974. , a potom je prešao na Filozofski fakultet u Zagrebu. • Prvo izdanje Anićevog Rječnika ima 35. 000 natuknica (tiskano 1991. ), drugo izdanje (1994. ) ima 50. 000 natuknica, a treće (1997. ) 60. 000 natuknica s oko 100. 000 pojmova.

Ostali značajniji rječnici u 20. st. • Hrvatska je leksikografija 20. st. bogata rječnicima i leksikonima raznih struka, namjena i veličina. To su: Josip Matešić Frazeološki rječnik Petar Skok Etimološki rječnik Bratoljub Klaić Rječnik stranih riječi

Hrvatski rječnici 21. st.

• U cijelom 20. st. tiskano je oko 100 rječnika, a od početka novoga milenija, u prvih 15 godina već je objavljeno oko 60 rječnika. • Prema njihovim naslovima jedan dobar dio rječnika je lokalnoga karaktera, u smislu očuvanja nekih od lokalnih jezika u sva tri narječja. • Za primijetiti je da su od sva tri hrvatska narječja u tim rječnicima najzastupljenije čakavsko pa onda štokavsko i na kraju kajkavsko narječje.

Rječnici tiskani u Zadru od 2000. do 2013. godine • • Tomislav Maričić – Rječnik govora mjesta Kukljica, Zadar, 2000. Alfonso Cvitanović – Geografski rječnik I-II, Zadar, 2002. Ladislav Radulić – Rječnik rivanjskoga govora, Zadar, 2002. Ante Tičić, Rječnik govora mjesta Povljana na Pagu, Zadar, 2004. • Žarko Martinović – Rječnik iškoga govora, Zadar, 2005. • Ante Toni Valčić – Rječnik govora otoka Ošljaka, Zadar, 2012. • Božidar Šimunić – Rječnik bibinjskoga govora, Zadar, 2013.

• Kalipedija (2009. ) je internetski rječnik kualjskoga govora nastao iz želje mještana da sačuvaju svoj govor. • Projekt je financiran sredstvima EU. • U sklopu Kalipedije možete poslušati Kaljski govor u svom izvornom obliku.

Ostali značajniji rječnici u 21. st. • Milan Moguš – Rječnik Marulićeve Judite, 2001. Senj, 1927. • Ovo je prvi potpuni rječnik Marulićeve Judite, objavljen kao zasebna knjiga. • Kako sam autor rječnika kaže, Judita ima oko 17. 600 pojavnica, tj. svih oblika svih riječi, a nakon obrade dobiven je ovaj rječnik od 3495 natuknica, s vrlo bogatom frazeologijom.

Hrvatski enciklopedijski rječnik Novi liber, Zagreb, 2002. • Skupina autora i stručnih suradnika radila je na pripremi Rječnika od 1999. do 2002. godine. • Oslonac i izvor građe bili su Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Rječnik stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina. • Treba istaknuti kako je ovaj priručnik zapravo pet priručnika u jednom. • Naime, tu je rječnik, etimologija, onomastika, gramatika i leksikon. • Rječnik je dostupan i na internetu.

Rječnik književnoga nazivlja Milivoj Solar Zagreb, 2006. Koprivnica, 1936. • Rječnik književnoga nazivlja popunjava višedesetljetnu prazninu u hrvatskoj znanosti o književnosti. • Iako okosnicu rječnika čine pojmovi iz znanosti o književnosti, objašnjeni su i mnogi lingvistički, sociološki, filozofski, psihološki i psihoanalitički pojmovi bez kojih nije moguće razumijevanje suvremenih književnih teorija.

Rječnici danas • Danas su nam rječnici dostupni na CD-u ili internetu (svemreži). • Postoje i ručni rječnici – uređaji veličine kalkulatora na kojima se nalazi integrirani program s rječnikom. Jedan od takvih je i Quicktionary – elektronički rječnik veličine markera s optičkim čitačem koji skenira tekst i na LCD ekranu prikazuje riječ i njezin prijevod.

Digitalizacija rječničke baštine Damir Boras, hrvatski znanstvenik i rektor Sveučilišta u Zagrebu • Damir Boras glavni je istraživač na projekta digitalizacije rječničke baštine. • Glavni cilj projekta je bibliografski popisati i opisati poznatu hrvatsku rječničku baštinu od prvih početaka do 20. st. te odabranih rječnika iz kasnijih razdoblja. • Naime, u sklopu projekta već su digitalizirani neki rječnici, među kojima i oni najstariji, autora Jurja Habdelića, Bartola Kašića i Fausta Vrančića, a u planu je digitalizirati još rječnike Ardelia Della Belle, Jakova Mikalje, Ivana Belostenca, Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića i dr.

Hvala na pažnji!