POVIJEST JEZIKA Prvi hrvatski tiskani rjenik i slovnica

POVIJEST JEZIKA Prvi hrvatski tiskani rječnik i slovnica – kraj 16. st. Vesna Janjiš, prof.

Prvi hrvatski tiskani rječnik Faust Vrančić, 1595. , Šibenik n Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga.

Prva hrvatska tiskana gramatika Bartol Kašić, 1604. , Rim: n Temelji ilirskoga/hrvatskoga jezika u dvije knjige (na latinskome jeziku

Faust Vrančić - prvi hrvatski leksikograf Bartol Kašić prvi hrvatski gramatičar Vrančić i Kašić udarili su temelje hrvatskom jezikoslovlju. -

Najstariji hrvatski rječnici n štokavski rječnik - Jakov Mikalja (dubrovački isusovac): n. Blago jezika slovinskoga, 1649. n kajkavski rječnik - Ivan Belostenec latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazofilacij

19. st. – ilirski pokret / hrvatski narodni preporod n n - nema jedinstvenog književnoga jezika, u javnim ustanovama govori se latinski ili njemački nastaje skupina mladih intelektualaca koja sebe naziva ilircima pa se i njihov pokret naziva ilirski pokret, kasnije nazvan hrvatski narodni preporod

Ljudevit Gaj – reformator slovopisa n n Kratkoj osnovi horvatskoslavenskoga pravopisanja (1830. ) U predlaže uvođenje dijakritičkih znakova( č, ž, š…), tj. za svaki glas poseban znak slovopisnu reformu izložio je i u članku Pravopisz, 1835. (u Danici)

književni časopis n n Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, 1835. – tiskana starim pravopisom i kajkavskim narječjem, 1836. mijena ime u Danica ilirska – biva tiskana novim pravopisom i štokavskim narječjem 1835. godine u Danici tiskana je pjesma Antuna Mihanovića

n n Grof Janko Drašković zastupa ideje iliraca u Saboru. n 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put u Saboru održao govor na hrvatskome jeziku n 23. listopada 1847. hrvatski jezik postao je službenim jezikom

Književni jezik n n - ilirci su smatrali da se književni jezik Hrvata mora razvijati na štokavskoj osnovici jekavskog govora, Pisci tog vremena: Petar Preradović, Stanko Vraz, Ivan Mažuranić

Kraj 19. st. i početak 20. st. n n Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja najvećega hrvatskog leksikografa 19. stoljeća Bogoslava Šuleka. Šulek, podrijetlom Slovak, obogatio je hrvatsko nazivlje 1892. Ivan Broz objavljuje Hrvatski pravopis - prvi pravopis na fonološkom načelu (piši kako govoriš).

n n 1898. Tomo Maretić objavljuje Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga jezika 1901. Ivan Broz i Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika

Jezični priručnici n n Pravopis – određuje pravila pisanja, slova i znakova kojima se ta pravila ostvaruju. Gramatika - opisan glasovni sustav, sastav i pravilna upotreba oblika riječi, pravilnost stvaranja rečenica i tekstova Rječnik - sadrži riječi koje pripadaju književnom jeziku Jezični savjetnik – obrađuju se književne dvojbe