Poetci hrvatske pismenosti 7 16 stoljee HRVATSKI JEZIK

Početci hrvatske pismenosti 7. – 16. stoljeće

HRVATSKI JEZIK U SREDNJEM VIJEKU

LATINICA I LATINSKI JEZIK Dolaskom u svoju novu postojbinu stari su Hrvati bili nepismeni. Prihvativši kršćanstvo, prihvaćaju latinski jezik i latinicu kao službeni jezik i pismo.

Budući da većina Slavena (pa tako i Hrvata) nije poznavala latinski jezik, pokrštavanje i bogoslužje se nisu mogli lako provoditi. Stoga je moravski knez Rastislav pozvao Konstantina i Metoda da sastave pismo kojim bi se bogoslužje provodilo na narodnom jeziku.

Na temelju govora makedonskih Slavena, Konstantin sredinom 9. st. sastavlja pismo koje je u 19. stoljeću nazvano glagoljica

GLAGOLJICA I OPĆESLAVENSKI JEZIK OBLA

GLAGOLJICA I STAROHRVATSKI JEZIK UGLATA GLAGOLJICA Hrvati u 10. i 11. st. prilagođavaju općeslavenski jezik narodnom hrvatskom jeziku i razvijaju starohrvatski jezik te stvaraju hrvatsku inačicu glagoljice – uglatu glagoljicu Uglata glagoljica je isključivo hrvatsko pismo.

ĆIRILICA Stvorili su je najvjerojatnije Konstantinovi učenici i dali joj ime prema svom učitelju (Ćiril). Hrvatski se jezik ćirilicom zapisuje od 12 st. i to posebnim tipom ćirilice koja se naziva bosančica – hrvatska ćirilica

LATINICA I HRVATSKI JEZIK U 14. st. hrvatski se jezik počinje zapisivati i latinicom (do tada je latinicom bio zapisivan latinski jezik). Glagoljica se sve manje koristi, a potpuno iz uporabe izlazi u 19. st.

HRVATSKA PISMENOST U SREDNJEM VIJEKU TROJEZIČNA TROPISMENA • latinski jezik • latinica • staroslavenski jezik (općeslavenski) • glagoljica • starohrvatski (hrvatski) jezik • ćirilica

SPOMENICI SREDNJEVJEKOVNE PISMENOSTI

NAJSTARIJI ZAPISI Trpimirov natpis (Rižinice, 852. g) prvi se put spominje ime hrvatskoga vladara Branimirov natpis (Muće, 888. g. ) prvi se put spominje naziv Hrvat Branimiro comite dux Croatorum cogitavit. . . Branimir vojvoda knez Hrvata naumi. . .

BAŠĆANSKA PLOČA oko 1100. Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine, a potječe iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99, 5 cm, široka 199 cm, debela od 7, 5 – 9 cm; isklesana je od bijelog vapnenca.

STAROHRVATSKI TEKST A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ] DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)- CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVETЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEVETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLADAJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO HRVATSKI PRIJEVOD TEKSTA Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Mikula u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

VINODOLSKI ZAKONIK 1288. Na hrvatskim povijesnim prostorima Vinodolski je zakonik najstariji sačuvani spomenik običajnoga prava. Pisan je kurzivnom (pisanom) Glagoljicom.

ISTARSKI RAZVOD 1275. Najstariji poznati međunarodni diplomatički spomenik pisan hrvatskim jezikom. Pisan je kurzivnom (pisanom) glagoljicom. Ovaj dokument o utvrđivanju granica između posjeda akvilejskoga patrijarha, Venecije, pazinskoga kneza i istarske vlastele, pronađen je 1850. u Kršanu.

HRVOJEV MISAL 1404. Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića jedna od najljepše iluminiranih (ukrašenih) hrvatskih knjiga uopće. Nalazi se u knjižnici turskih sultana u Istambulu.

POVALJSKA LISTINA 1250. - najstariji spomenik pisan hrvatskom ćirilicom. To je posjedovna isprava benediktinskoga samostana Sv. Ivana Krstitelja u Povljima na otoku Braču.

ŠIBENSKA MOLITVA (polovica 14. st. ) • Šibenska molitva jedan je od prvih poznatih hrvatskih latiničkih jezičnih i književnih spomenika, a godinama je smatrana i najstarijim. Prvenstvo je, međutim, pripalo zadarskom Redu i zakonu iz 1345. godine. • Po svom sadržaju Šibenska molitva spada u red hvalospjeva Majci Božjoj.

POČETCI TISKARSTVA

MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483. Misal po zakonu rimskoga dvora je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenoj, gospodarskoj, kulturnoj i intelektualnoj snazi Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća.

HRVATSKE INKUNABULE - prve tiskane knjige, knjige tiskane do 1501. godine Poznato je devet hrvatskih inkunabula

Brevijar po zakonu rimskoga dvora (1491. ) Baromićem misal 1494. Spovid općena (1496. ) Spovid općena

Prva glagoljska početnica (1400. )

Prva tiskana glagoljska početnica (1530)