Dani hrvatskoga jezika Povijest v Dani hrvatskoga jezika

Dani hrvatskoga jezika

Povijest v Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se od 1991. god. , kao sjećanje na Deklaraciju, od 11. do 17. ožujka. v Godine 2008. Kongresna je knjižnica u Washingtonu prihvatila oznaku „hrv. ” za HJ v Od 1. srpnja 2013. HJ je 24. službeni jezik Europske unije.

v Manifestacija Dani HJ utemeljena je u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu

Telegram Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u zagrebačkom Telegramu.

Novosadski dogovor v v v Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između, uglavnom, hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca. Proglašen je zajednički jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca u dvije inačice: (i)jekavskoj i ekavskoj, nametnuta su oba pisma (latinica i ćirilica). Dva se jezika nazivaju zajedničkim imenom: srpskohrvatski i hrvatskosrpski. Objavljene su dvije inačice pravopisa. Zanemaruju se razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika.

v. U "Novosadskom" pravopisu stoje potpisnici Novosadskoga dogovora, prešućujući ogradu Stjepana Ivšića (jednog od najuglednijih hrvatskih jezikoslovaca), koji je svoj potpis uvjetovao time da Novosadski dogovor neće poslužiti potiskivanju ijekavsko-štokavskoga i latinice u javnoj uporabi.

Londonac, tiskan 1971. u Londonu, zabranjen odmah po izlasku iz tiska.

Potpisnici deklaracije v Tekst deklaracije napisan je u povjerenstvu Upravnog odbora Matice hrvatske, a činilo ju je sedam članova: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i sedmi član Vlatko Pavletić, tadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika i urednik Matičinih izdanja.

Miroslav Krleža je iskoristio ugledni položaj unutar Komunističke partije i osobno prijateljstvo s Josipom Brozom Titom za zaštitu samobitnosti hrvatskog jezika: bez Krležine bi zaštite Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika bila teško ostvariva zamisao.