SAUVAJMO HRVATSKI JEZIK Iva Grahovac 5 a O

SAČUVAJMO HRVATSKI JEZIK Iva Grahovac, 5. a OŠ Jurja Habdelića

HRVATSKI JEZIK � Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske te jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine; također je jedan od 24 službena jezika Europske unije. � U hrvatskom jeziku postoje tri narječja: � štokavsko � kajkavsko � čakavsko

Države govorenja: � � � � Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora Srbija Austrija Italija Kosovo Mađarska

ANGLIZAM � Po svojoj definiciji, anglizmi su riječi preuzete iz engleskoga jezika. Hrvatski jezik, baš kao i većina drugih jezika, posljednjih godina bilježi golem priljev anglizama. Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Jedino ako u hrvatskome jeziku nemamo kvalitetnu zamjenu, strana je riječ dobrodošla.

blog (internetski dnevnik, digitalni dnevnik, ednevnik) bookmark (oznaka mjesta čitanja, straničnik) brand (robna marka) break (stanka, pauza) bullying (nasilje; nasilje u školi, vršnjačko nasilje) chat (virtualno/internetsko brbljanje, čavrljanje, ugodan razgovor, e-razgovor) celebrity (poznata, slavna osoba; zvijezda) cruiser (krstaš; brod koji krstari) display (predočnik) e-mail (e-pošta, elektronička pošta) event (događaj, događanje) fashion week (modni tjedan) last minute (u posljednji trenutak) leasing (iznajmljivanje, ustupanje; davanje u najam, zakup) link (poveznica) mobbing (zlostavljanje)

GERMANIZMI Germanizmi su posuđenice iz njemačkog jezika. Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti.

� � � � � 1. apetit (der Appetit) 2. apoteka (die Apotheke) – ljekarna 3. auspuh (der Auspuff) – ispušna cijev motornog vozila 13 4. bina (die Bühne) – pozornica 5. birtija (die Wirtshaus) – krčma, gostionica 6. blond (blond) – plav 7. cigla (die Ziegel) 8. deka (die Decke) 9. dizel (der Diesel) – vrsta goriva 10. drogerija (die Drogerie) 11. falš (falsch) – lažni 12. farba (die Farbe) – boja 13. felge (die Felgen) – oplatnice motornog vozila 14. fige (die Feigen) – „držati fige“ 15. fleke (die Flecke) – mrlje 16. frajer (der Freier) 17. frizura (der Friseur) 18. gablec (der Gabelfrühstück) – užina

TURCIZMI � Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzeta iz turskog jezika koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku. � Najčešći su u štokavskom narječju, a ima ih i u drugim narječjima. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u standardnom jeziku, neki su rasprostranjeni samo regionalno i dijalektalno, a neki su potisnuti iz upotrebe. � Turcizam ne znači isključivo riječi izvornog turskog podrijetla jer većina njih su usvojenice i u samom turskom jeziku, pretežno iz perzijskog, grčkog i arapskog jezika.

Evo nekolicine turskih riječi koje smo usvojili u hrvatskom jeziku, a za koje zapravo i ne postoje domaći ekvivalenti: šećer, bakar, badem, alat, bubreg, čarapa, džep, jastuk, jogurt, krevet, kutija, majmun, pamuk, rakija, tava, sat, top, boja, limun, badem, sapun, tambura. Već smo spomenuli osobito plodna područja poput kuhinje i kulinarstva, gdje imamo izraze baklava, tulumba, burek, rahat lokum, džezva, ćevap, čorba, findžan/fildžan, zatim dijelove kuće, kućanstva i okućnice kao što su ćup, bunar, oluk, tavan, čardak, kat, kapija, avlija.

HUNGARIZMI (mađarizmi) Mađarizmi (hungarizmi) su posuđenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz mađarskog jezika.

baršun - pliš bitanga - lijenčina, propalica bunda - krzneni kaput čardaš - mađarac cipela - papuča, potkova čopor - stado, rulja, jato đilkoš - dripac gumb - puce, dugme hajduk - razbojnik hahar - propalica, huligan karika - veza, spona kečiga - čiga kočija - kola kip - skulptura, spomenik lopov - kradljivac, kriminalac mamlaz - blesan, glupan, idiot marva - mrvica, djelić, komadić pandur - policajac soba - prostorija tabla – ploča punđa roštilj čizma

TALIJANIZMI Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika. Talijanizmi se javljaju u priobalnom području Hrvatske, najčešće u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću, a posebice su prisutni u čakavštini. Neki se talijanizmi upotrebljavaju i u kontinentalnom području.

talijanizam pasat ređipet pjat priša rubinet šjor škatula šporko šugat šugama timun talijanski standardni hrvatski žurba, hitnja reggpassare proći piatto tanjur prisaipetto prsluk rubinetto slavina signore gospodin scatola kutija sporco prljavo asciugare sušiti asciugamano ručnik timone kormilo, volan

LATINIZMI Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika. Latinizam je skupni naziv za veliki broj djela na latinskome jeziku koje su pisali hrvatski autori, hrvatski književnici i znanstvenici.

Latinizama ima zaista mnogo, ne samo u hrvatskome jeziku nego i u ostalim europskim jezicima. Latinizmi se zajedno s grecizmima nazivaju europeizmi ili internacionalizmi jer su ti leksemi rašireni u brojnim jezicima. Latinski se izričaj može osjetiti u riječima poput dekoracija, estimacija, kontemplacija, kompozicija, memorija, prohibicija. . . itd. , a za njih imamo i odgovarajuće hrvatske zamjene. No česte su i usvojenice koje su se vrlo dobro prilagodile hrvatskome jeziku: civil, doktor, formula, horor, humus, literatura. . .

GRECIZMI � Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika. Veliki dio tehničkog i znanstvenog leksikona engleskog i drugih zapadnih europskih jezika sastoji se od grčkih i latinskih riječi. Grecizmi se zajedno s latinizmima nazivaju europeizmi ili internacionalizmi jer su ti leksemi rašireni u brojnim jezicima.

prognoza semafor semantički simetrija simfonija simpatija simptom sindrom sinkronizacija sinonim sintaksa telefon telegram televizija teleskop toponim zona προ (pro) - pred, ranije + γνωσις (gnōsis) - znanje σημα (sēma) - znak + φορος (foros) - koji nosi σημα (sēma) - znak συμ (sym) - sa, zajedno + μετρον (metron) - mjera συμ (sym) - sa, zajedno + φωνη (fōnē) - zvuk συμ (sym) - sa, zajedno + παθος (pathos) - patnja συμ (sym) - sa, zajedno + πτωμα (ptōma) - pad συν (syn) - sa, zajedno + δρομος (dromos) - smjer, put συν (syn) - sa, zajedno + χρονος (khronos) - vrjeme συν (syn) - sa, zajedno + ονυμα (onyma) - ime συν (syn) - sa, zajedno + ταξις (taksis) - uređenje, red, niz τηλε (tēle) - daleko + φωνη (fōnē) - zvuk τηλε (tēle) - daleko + γραμμα (gramma) - pisanje τηλε (tēle) - daleko + videre, visus - gledati τηλε (tēle) - daleko + σκοπεω (skopeō) - gledam τοπος (topos) - mjesto + ονυμα (onyma) - ime ζωνη (zōnē) - pojas

ZAŠTO ČUVATI NAŠ JEZIK? Čuvajmo hrvatski jezik radi generacija koje tek dolaze. Čuvajmo ga da ne izumre. Hrvatski jezik dio je naše tradicije i kulture. AKO GA MI NEĆEMO ČUVATI, TKO ĆE?