Hrvatska pisma Spomenici hrvatske pismenosti Hrvatska pisma i

  • Slides: 11
Download presentation
Hrvatska pisma Spomenici hrvatske pismenosti

Hrvatska pisma Spomenici hrvatske pismenosti

Hrvatska pisma i jezici Hrvati se u razdoblju srednjega vijeka (9. – 14. st.

Hrvatska pisma i jezici Hrvati se u razdoblju srednjega vijeka (9. – 14. st. ) služe trima pismima: latinicom, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom te trima jezicima: latinskim, općeslavenskim i starohrvatskim.

Latinica Dolaskom na ove prostore Hrvati su prihvatili kršćanstvo te latinski jezik i latinicu

Latinica Dolaskom na ove prostore Hrvati su prihvatili kršćanstvo te latinski jezik i latinicu kao pismo. Pismenost je najprije bila vezana uz Crkvu, ali se ubrzo počela širiti i na svjetovna područja života. Spomenici klesani u kamenu koji svjedoče o tome da su se Hrvati služili latinskim jezikom i latinicom su Branimirov natpis (Muć Gornji, 888. g. ) i Trpimirova darovnica (Šopot kod Benkovca, 852. g. ). Na Branimirovom natpisu prvi se put spominje riječ Hrvat i ime hrvatskog kneza na latinskom jeziku.

Glagoljica U 9. stoljeću svećenici Ćiril i Metod prevodeći crkvene knjige s grčkog na

Glagoljica U 9. stoljeću svećenici Ćiril i Metod prevodeći crkvene knjige s grčkog na općeslavenski jezik stvaraju pismo glagoljicu, a njihovi učenici donose Hrvatima te knjige. Oni prihvaćaju općeslavenski jezik i glagoljicu kojima zapisuju svoje crkvene i svjetovne knjige. U općeslavenski jezik sve više ulaze značajke hrvatskih narječja i govora pa se razvija starohrvatski jezik, a Hrvati stvaraju i svoju inačicu glagoljice – uglatu glagoljicu. Glagoljska pismenost posebno je bila razvijena u Istri, Hrvatskom primorju, Kvarneru s otocima, Lici, Krbavi, Pounju i oko Zadra.

Spomenici na glagoljici (klesani u kamenu): Krčki natpis (11. st. ), Valunska ploča (11.

Spomenici na glagoljici (klesani u kamenu): Krčki natpis (11. st. ), Valunska ploča (11. st. ), Bašćanska ploča (1100. )

Bašćanska ploča • jedan od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše pismenosti •

Bašćanska ploča • jedan od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše pismenosti • nastao oko 1100. g. • našao ju je u crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku (lijevi dio oltarne pregrade koja je dijelila oltar od prostora za vjernike) I. K. Sakcinski u 19. st. • tekst na glagoljici i starohrvatskoj čakavštini koji su uklesali opati Držiha i Dobrovit; Držiha govori kako je kralj Zvonimir darovao zemlju Crkvi i benediktincima, a Dobrovit kako je sa svojih devetero braće na tom zemljištu izgradio crkvu • povijesni, pravni i književni tekst • čuva se u HAZU

Spomenici na glagoljici (rukopisni): Vinodolski zakonik (1288. ), Misal kneza Novaka (1368. ), Hrvojev

Spomenici na glagoljici (rukopisni): Vinodolski zakonik (1288. ), Misal kneza Novaka (1368. ), Hrvojev misal (1404. )

Ćirilica U 9. st. Ćirilovi učenici stvaraju pismo jednostavnije od glagoljice te ju po

Ćirilica U 9. st. Ćirilovi učenici stvaraju pismo jednostavnije od glagoljice te ju po svom učitelju nazivaju ćirilica. Hrvati to pismo preuzimaju u 12. st. i stvaraju njegovu hrvatsku inačicu koju nazivamo hrvatska ćirilica (bosančica ili poljičica). Hrvatska ćirilica bila je raširena u južnim hrvatskim krajevima (okolica Splita, Dubrovnik, Brač) i u Bosni. Spomenik klesan u kamenu na hrvatskoj ćirilici je Povaljski prag (1184. ), a najznačajniji rukopisni tekstovi Povaljska listina (1250. ) i Poljički statut (1444. )

Latinica U 14. st. sve više tekstova pisano je latinicom što znači da Hrvati

Latinica U 14. st. sve više tekstova pisano je latinicom što znači da Hrvati napuštaju glagoljicu i ćirilicu te preuzimaju latinicu kao službeno pismo. To pismo nije prilagođeno glasovima hrvatskoga jezika i tek će u 19. stoljeću doživjeti potrebne promjene kada pravopisnu reformu provede Ljudevit Gaj. Jedan od najstarijih sačuvanih rukopisnih tekstova na latinici je Zakon i red sestara dominikanki (1345. ) o primanju časnih sestara u samostansku zajednicu. Prvi pjesnički tekst na hrvatskom jeziku i na latinici je Šibenska molitva (Gospina pohvala) iz 1347.

Tiskane knjige (potkraj 15. i početkom 16. st. u Hrvatskoj djeluju tri tiskare (Rijeka,

Tiskane knjige (potkraj 15. i početkom 16. st. u Hrvatskoj djeluju tri tiskare (Rijeka, Senj, Kosinj) • prve tiskane knjige od izuma tiskarskog stroja 1455. -1500. zovu se • • inkunabule Hrvati imaju devet inkunabula od čega ih je šest tiskano na glagoljici i jedini smo narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima najstarija hrvatska tiskana knjiga je Misal po zakonu rimskog dvora (1483. ) i tiskana je na starohrvatskom jeziku na glagoljici sačuvano je jedanaest primjeraka tog Prvotiska od kojih se šest čuva u Hrvatskoj (pet u Zagrebu i jedan u Bolu na Braču) još jedan dokaz glagoljske pismenosti je Najstarija hrvatskoglagoljska početnica tiskana 1527. iz koje su glagoljaši učili čitati i pisati

Hrvati su se u srednjem vijeku koristili trima jezicima i trima pismima što nazivamo

Hrvati su se u srednjem vijeku koristili trima jezicima i trima pismima što nazivamo trojezičnost i tropismenost.