POVIJEST HRVATSKOGA KNJIEVNOGA JEZIKA poeci hrvatske pismenosti su

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

- počeci hrvatske pismenosti su na latinskom jeziku i pismu latinici, a iz tog vremena potječu: Trpimirova darovnica (852. ) Branimirov natpis (888. ) – po prvi put se spominje ime Hrvat

Držislavov natpis (976. ) Nadgrobna ploča kraljice Jelene

- hrvatska pisma su: glagoljica hrvatska ćirilica (bosančica) latinica

- glagoljicu su u 9. stoljeću sastavila braća Konstantin/Ćiril i Metod iz okolice Soluna koji su na poziv moravskog kneza Rastislava došli u Moravsku i tamo prevodili crkvene knjige na crkvenoslavenski jezik

BAŠĆANSKA PLOČA (1100. g. ) – najstariji cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti - kamena ploča ugrađena u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku

- darovnica kojom kralj Zvonimir daje toj crkvi zemljište - pisana uglatom glagoljicom i mješavinom crkvenoslavenskohrvatskog jezika - važna je jer je: a) prvi pravni dokument (darovnica) b) prvi povijesni dokument (o kralju Zvonimiru) c) jezični dokument (prvi hrvatski cjeloviti tekst)

Bašćanska ploča se danas čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

- ostali spomenici na glagoljici: Vinodolski zakon (1288. ) Istarski razvod

- spomenici na hrvatskoj ćirilici: Povaljska listina (1189. ) Poljički statut

- spomenici na latinici: Šibenska molitva (1347. ) Red i zakon zadarskih sestara dominikanki (1345. )

1455. godine je Nijemac Johannes Gutenberg u Mainzu izumio tiskarski stroj.

- prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija - prvotisci ili inkunabule – knjige tiskane do 1500. godine - prva tiskana hrvatska knjiga je Misal po zakonu rimskog dvora 22. 2. 1483. g. (glagoljicom)

- u 16. stoljeću su tiskare u Senju, Kosinju i Rijeci - pravi se procvat hrvatske književnosti desio u 15. i 16. stoljeću kada se u gradovima Splitu, Zadru, Hvaru i Dubrovniku formiraju književni krugovi

ČAKAVSKO NARJEČJE - SPLIT – Marko Marulić – „Judita“ (prvi epski spjev, napisan 1501. g. , a tiskan 1521. g. u Veneciji) – otac hrvatske književnosti

- ZADAR – Petar Zoranić – „Planine“ (prvi hrvatski roman)

- HVAR – Hanibal Lucić – drama „Robinja“ pjesma „Jur nijedna na svit vila“ Petar Hektorović – „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ (prvi hrv. putopis)

ŠTOKAVSKO NARJEČJE - DUBROVNIK – Džore Držić Šiško Menčetić Mavro Vetranović – pobožna drama „Suzana čista“ Marin Držić – piše pastorale i komedije, npr. „Dundo Maroje“, „Novela od Stanca“

U 17. stoljeću u Dubrovniku djeluje Ivan Gundulić (pastorala „Dubravka“, spjev „Suze sina razmetnoga“, ep „Osman“…).

- u 18. stoljeću na tom narječju stvaraju: Andrija Kačić Miošić – „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ Matija Antun Reljković – „Satir iliti divji čovik“ Antun Kanižlić – „Sveta Rožalija“

KAJKAVSKO NARJEČJE - razvija se krajem 16. stoljeća, ali doživljava procvat u 17. i 18. stoljeću - najpoznatiji kajkavski pisci su: Antun Vramec – „Kronika“, „Poštile“ (16. st. )

Juraj Habdelić – rječnik „Dictionar“ (17. st. ) Tituš Brezovački – komedije „Matijaš Grabancijaš dijak“ i „Diogeneš“ (18. st. )

- 1595. g. tiskan je u Veneciji prvi hrvatski rječnik – „Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog“ Šibenčanina Fausta Vrančića

- 1604. g. je u Rimu tiskana prva hrvatska gramatika – „Osnove ilirskog jezika“ Pažanina Bartola Kašića (u 2 knjige)

- u 17. stoljeću javlja se ozaljski književni krug kojem pripadaju: Petar Zrinski – preveo je ep svog brata Nikole („Adrijanskoga mora sirena“) Fran Krsto Frankopan – zbirka poezije „Gartlic za čas kratiti“

Katarina Zrinska – molitvenik „Putni tovaruš“ Pavao Ritter Vitezović Ivan Belostenec – „Gazophylacium“ Osobitost tog književnog kruga je stvaranje književnih djela mješavinom svih triju narječja.

- 30 -ih godina 19. stoljeća razvija se ilirski pokret na čelu s Ljudevitom Gajom - zadatci ilirskog pokreta (hrvatskog narodnog preporoda) su: a) jezično sjedinjenje (stvaranje zajedničkog jezika svih Hrvata) b) ujednačenost slovopisa c) uporaba hrvatskog jezika u školama i svim javnim ustanovama

- u tom su pokretu: Antun Mihanović – napisao hrvatsku himnu „Horvatska domovina“ Dimitrije Demeter – drama „Teuta“ grof Janko Drašković Petar Preradović – piše budnice Stanko Vraz – zbirka ljubavnih pjesama „Đulabije“ Ivan Mažuranić – ep „Smrt Smail-age Čengića“

Grof Janko Drašković Stanko Vraz

Antun Mihanović Dimitrije Demeter

Petar Preradović Ivan Mažuranić

- 1830. Gaj izdaje knjižicu (malu gramatiku) pod nazivom „Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja“

- 1835. Ljudevit Gaj izdaje članak „Pravopisz“ te časopis „Novine horvatske“ (na kajkavskom) s književnim prilogom „Daniczom horvatzkom, slavonzkom i dalmatinzkom“ (na štokavskom narječju)

- iduće godine novine mijenjaju naziv i postaju „Ilirske narodne novine“ i „Danica ilirska“ (sve na štokavskom narječju) - 1843. godine zabranjeno je ilirsko ime i novine postaju „Narodne novine“ i „Danica hrvatska“

- 1843. godine Ivan Kukuljević Sakcinski je u Hrvatskom saboru održao prvi govor na hrvatskom jeziku, a 1847. je hrvatski jezik proglašen službenim