POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE I FILOZOFSKE DISCIPLINE POVIJEST ZAPADNE

  • Slides: 11
Download presentation
POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE I FILOZOFSKE DISCIPLINE

POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE I FILOZOFSKE DISCIPLINE

POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE PET RAZDOBLJA ZAPADNE FILOZOFIJE: • • • Antička filozofija Srednjovjekovna filozofija

POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE PET RAZDOBLJA ZAPADNE FILOZOFIJE: • • • Antička filozofija Srednjovjekovna filozofija Novovjekovna filozofija Moderna filozofija Suvremena filozofija

Grčka, krajem 7. stoljeća p. n. e. POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE Tales je prvi filozof

Grčka, krajem 7. stoljeća p. n. e. POVIJEST ZAPADNE FILOZOFIJE Tales je prvi filozof Filozofija dolazi kao novi način objašnjavanja svijeta, nasuprot tada dominantnom načinu –mitu Mit je iracionalan i misli u slikama Filozofija objašnjava apstraktne stvari te oblikuje racionalne, konceptualne odgovore

Antička filozofija • Najstarije razdoblje • Traje cca 2 stoljeća • Naziva se i

Antička filozofija • Najstarije razdoblje • Traje cca 2 stoljeća • Naziva se i kozmološko razdoblje, osnovni problem kozmosa • Pitanja koja se postavljaju u tom razdoblju; što je temelj svijeta, od čega se sastoji, postoji li zbivanje i ima li kakve pravilnosti…. • Tales, Anaksimen i Anaksimandar • Pitagora • Heraklit • Parmenid i Zenon • Demokrit • Svi su stariji od Sokrata - predsokratovci

Antička filozofija • Antropološko razdoblje - čovjek • Sokrat, druga polovica 5. stoljeća p.

Antička filozofija • Antropološko razdoblje - čovjek • Sokrat, druga polovica 5. stoljeća p. n. e. • Središnji filozofski problemi vezani uz čovjeka, ljudsko djelovanje i način života (etika) i znanje (spoznajna teorija) • Sofisti – Protagora i Gorgija – logika, retorika, vještine valjanog mišljenja i govorenja, filozofski relativizam i u pogledu ljudskog znanja i moralnih načela

Sistematsko razdoblje ili ontološko razdoblje • Platon i Aristotel – sustavno istražuju cjelinu svijeta

Sistematsko razdoblje ili ontološko razdoblje • Platon i Aristotel – sustavno istražuju cjelinu svijeta Helenističko rimska filozofija; Antička filozofija • Etičko razdoblje s tri velike škole; EPIKUREJCI - Epikur, STOICIZenon I SKEPTICI- Piron • Religijsko razdoblje – dominira pitanje o transcendentnom, nadnaravnim – Plotin • Antička filozofija završava pojavom kršćanstva

Srednjovjekovna filozofija • Kršćanska filozofija – Grcima je filozofija bila istraživanje kao traganje za

Srednjovjekovna filozofija • Kršćanska filozofija – Grcima je filozofija bila istraživanje kao traganje za temeljnim istinama, kršćanska filozofija polazi od pretpostavke da su temeljne istine već poznate i objavljene u Bibliji • Patristika – filozofija crkvenih otaca – Augustin ( 4. /5. st. ) – eshatologija (onostranost) kao kraj povijesti

Srednjovjekovna filozofija • Svrgavanje i progonstvo Romula Augustula 476. , koji se smatra posljednjim

Srednjovjekovna filozofija • Svrgavanje i progonstvo Romula Augustula 476. , koji se smatra posljednjim rimskim carem, a njegov kraj i krajem Zapadnog Rimskog Carstva • Justinijanovo zatvaranje Platonove Akademije 529. godine • Od 9. stoljeća započinje razdoblje srednjovjekovne filozofije – SKOLASTIKA • Osnovna pitanja skolastike: odnos vjere i uma te rasprava o problemu univerzalija, priroda znanja i odnos znanja prema vjerovanju, te priroda božanske egzistencije i mogućnost njezinog dokazivanja • Anselmo Canterburyjski, Petar Abelar, Roger Bacon, Alber Veliki, Toma Akvinski

Novovjekovna filozofija • 16. stoljeće renesansna filozofija; Giordano Bruno, Frane Petrić • 17. stoljeće

Novovjekovna filozofija • 16. stoljeće renesansna filozofija; Giordano Bruno, Frane Petrić • 17. stoljeće empirizam i racionalizam; F. Bacon, R. Descartes, B. de Spinoza, G. W. Leibniz, T. Hobbes, J. Locke, G. Berkeley, D. Hume • 18. stoljeće prosvjetiteljstvo; Voltaire, Helvetius, Holbach, Montesquieu, Lamettrie, Rousseau, J. R. Bošković

 • Kraj 18. stoljeća i 19. stoljeće • Klasična njemačka filozofija ( klasični

• Kraj 18. stoljeća i 19. stoljeće • Klasična njemačka filozofija ( klasični njemački idealizam); I. Kant, J. G. Fichte, F. W. J. Schelling i G. W. Hegel • Ostali filozofi tog razdoblja koji su izravno kritizirali klasičnu njemačku filozofiju, prvenstveno Hegela ; A. Schopenhauer, F. Nietzsche • S. Kierkegaard – filozofija egzistencije • K. Marx – filozof revolucije • A. Bergson – utemeljitelj pozitivizma • J. S. Mill – najznačajniji britanski filozof toga doba Moderna filozofija

 • 20. stoljeće • Dvije različite filozofske tradicije: Analitička filozofija ( angloamerički autori):

• 20. stoljeće • Dvije različite filozofske tradicije: Analitička filozofija ( angloamerički autori): B. Russell, L. Wittgenstein, R. Carnap, A. j. Ayer, K. Popper, G. E. Moore, J. Rawls…. Suvremena filozofija Kontinentalna filozofija: - Fenomenologija – E. Husserl - Filozofija egzistencije – K. Jaspers - Egzistencijalizam – J. P. Sartre - Fundamentalna ontologija M. Heidegger - Hermeneutika – H. G. Gadamer