HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST Poeci pismenosti Dolaskom Hrvata u

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST Počeci pismenosti

Dolaskom Hrvata u svoju novu domovinu primaju kršćanstvo kao i drugi slavenski narodi Utjecaj zapadne kulture Na prijelazu iz 9. u 10. st. u Hrvata se javlja i prva narodna pismenost Svoju pismenost Hrvati i ostali slavenski narodi zahvaljuju braći Ćirilu ( svjetovno ime Konstantin) i Metodu koji su bili učena braća i potječu iz Soluna (Grčka)

Braća su poznavala slavenski jezik (govorio se u okolici Soluna) Konstantin i Metod dobili su poziv kneza Rastislava iz Moravske 846. g. da dođu u Moravsku i pomognu širiti pismenost među Slavenima

Konstantin je u Carigradu izumio slavensko pismo – GLAGOLJICU i preveo s grčkog najpotrebnije knjige na slavensko narječje koje se govorilo sjeveroistočno od Soluna Jezik je staroslavenski (crkvenoslavenski) to je jezik na koji su preveli crkvene knjige 863. g. krenuli u Moravsku i započeli svoj rad 869. g. zbog protivljenja latinskog svećenstva morali su krenuti u Rim gdje su papi objasnili da rade na širenju kršćanstva Konstantin se zaredio i ostao u Rimu, uzeo ime Ćiril

VAŽNOST SLAVENSKE MISIJE Konstantin stvorio prvo slavensko pismo – glagoljicu Glagoljica je imala dva oblika: OBLA (stariji oblik) UGLATA (nastaje kasnije) Prevedne najnužnije crkvene knjige na slavenskom jeziku Metod se vratio u Moravsku, ali nakon njegove smrti (885. g. ) protjerani su njegovi učenici Učenici bježe iz Moravske prema jugu : Hrvatska (Primorje, Istra, otoci) Bugarska (prima ih car Simeon). Poznati učenici su: Klemnt, Gorazd Naum, Črnorisac Hrabar(napisao traktat “O pismenih”