Poetci hrvatske pismenosti Hrvati na dananje prostore dolaze

Početci hrvatske pismenosti Hrvati na današnje prostore dolaze u 7. st. (nepismeni) → preuzimaju od Latina latinicu i latinski jezik u službenoj komunikaciji i crkvenoj uporabi. Najstariji pisani spomenici na našem tlu pisani su latinicom i latinskim jezikom.

Najstariji pisani spomenici (9. st. ) Natpis kneza Trpimira iz Rižinaca kod Solina Natpis kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca

Latinica je bila neprikladna za stari hrvatski jezik (npr. nisu postojali znakovi za glasove č, ć, ž, š). Krajem 9. st. Konstantin Ćiril sastavlja slavensko pismo – glagoljicu. To je pismo sastavljeno za staroslavenski jezik koji je bio blizak ondašnjem hrvatskom jeziku i ostalim slavenskim jezicima.

Glagoljica

Najstariji pisani spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom jest Bašćanska ploča, nastala na prijelazu iz 11. u 12. st. u Jurandvoru kraj Baške na Krku. Ploča je bila lijeva oltarna pregrada u crkvi svete Lucije.

Bašćanska ploča - „dragi kamen” hrvatskoga jezika - sadrži tekst napisan oko 1100. godine - najstariji i najcjelovitiji sačuvani spomenik hrvatske pismenosti - darovnica zemljišta kralja Zvonimira Samostanu svete Lucije - danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu - prvi put na hrv. jeziku napisan je vladarski naslov i ime hrvatskog vladara

Zapadna ćirilica (bosančica) Zapadna je ćirilica mlađe slavensko pismo koje je nastalo ugledanjem na grčko, a nastalo je otprilike kad i glagoljica. Ona se u nekim hrvatskim dijelovima zadržava od 9. do sredine 19. st. Najstariji dokument pisan zapadnom (hrvatskom) ćirilicom jest Povaljska listina, nastala 1250. godine.

Povaljska listina (1250. ) Posjedovna isprava benediktinaca Samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima na Braču napisana 1250. Isprava u uvodnoj datacijskoj rečenici sadrži godinu 1184. , no analize pokazuju da je ipak nastala kasnije.

Latinica kao pismo prevladava u 14. i 15. st. , a glagoljica se više veže za crkvene tekstove. RED I ZAKON SESTARA DOMINIKANKI iz 1345. najstariji je sačuvani hrvatski tekst pisan latinicom. Među najstarijim latiničkim tekstovima je i ŠIBENSKA MOLITVA (POHVALE GOSPI) iz 14. st.

Tropismenost i trojezičnost latinski crkvenoslavenski hrvatski jezici latinica glagoljica hrvatska ćirilica (bosančica) pisma

Početak tiskarstva • 15. stoljeće: izumljen tiskarski stroj • 1455. Guttenberg tiska Bibliju • Hrvatska razvija vlastito tiskarstvo: Senj, Kosinj, Rijeka • INKUNABULE = knjige tiskane do 1501. • prva hrvatska tiskana knjiga: MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA (PRVOTISAK), tiskana 1483. → pisan na glagoljici

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.