Poeci slovenske pismenosti Razvoj knjievnih jezika do 19

Počeci slovenske pismenosti Razvoj književnih jezika do 19. vijeka

Slovenska pisma i jezik � � � Prva slovenska azbuka bila je glagoljica. Nju je sastavio Konstantantin (Ćirilo)kako bi na slovenski jezik preveo djelove Svetog pisma. Jezik na koji su Ćirilo i Metodije preveli neke djelove Svetog pisma naziva se staroslovenski jezik. On je dugi niz vjekova bio jezik knjige ali ne i govorni jezik, već okoštali, mrtvi jezik crkvenih knjiga. Glagoljicu je zamijenila ćirilica koja je bila uređeno pismo, pogodna za brzo prepisivanje. Prilagođavanje staroslovenskog jezika živom govoru, odnosno unošenje ososbina narodnog jezika u staroslovenski naziva se redakcija ili recenzija staroslovenskog jezika.

Redakcije staroslovenskog jezika � � � Najpoznatije redakcije staroslovenskog jezika bile su ruska, bugaraska, češka, srpska, hrvatsaka. . . Srpska redakcija staroslovenskog jezika naziva se srpskoslovenski jezik. Hrvatska redakcija staroslovenskog jezika naziva se hrvatskoslovenski jezik(od pisma se koristila glagoljica i latinica) Crnogorska redakcija staroslovenskog jezika naziva se zetska redakcija. U Bosni se koristila humsko-bosanska redakcija (pismo je bilo prilagođena bosanska varijanta ćirilice-BOSANČICA)

Razvoj književnih jezika od XII do XIX vijeka Srpskoslovenskim jezikom pisana su crkvena i svetovna djela od kraja 12. pa sve do prve polovine 18. vijeka. . Nova etapa u razvoju književnog jezika u Srba bio je ruskoslovenski. Početkom 18. vijeka ovaj jezik postaje književni jezik obrazovanih srpskih pisaca crkvene i svjetovne književnosti Sredinom 18. vijeka nastaje i poetepeno se u književnosti ustaljuje mješavina nazvana slavenoserpski jezik. ovaj jezik je bio u upotrebi i u 19. vijeku sve do pobjede Vukove reforme 1868. kada je uveden narodni jezik u književnost.