Jezika tipologija Jezika tipologija Jezika tipologija empirijski nauni

  • Slides: 17
Download presentation
Jezička tipologija

Jezička tipologija

Jezička tipologija • Jezička tipologija – empirijski naučni pristup • Sastoji se iz tri

Jezička tipologija • Jezička tipologija – empirijski naučni pristup • Sastoji se iz tri faze: – Tipološka klasifikacija – Tipološka generalizacija – Funkcionalno-tipološka eksplanacija

Tipološka klasifikacija Opisivanje različitih jezičkih tipova prema određenom parametru. Red reči (broj i imenica)

Tipološka klasifikacija Opisivanje različitih jezičkih tipova prema određenom parametru. Red reči (broj i imenica) Vrsta međujezičkog poređenja Prosta deskripcija varijacije Klasifikacija jezika Parcijalna holistička

Tipološka generalizacija • Jezičke univerzalije – obrasci koji se dosledno pojavljuju među jezicima –

Tipološka generalizacija • Jezičke univerzalije – obrasci koji se dosledno pojavljuju među jezicima – ograničenja mogućih jezičkih tipova • Grinberg – šezdesetih godina uticao na razvoj tipologije u ovom smislu.

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Univerzalije: – Nerestriktivne – Restriktivne (implikativne) •

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Univerzalije: – Nerestriktivne – Restriktivne (implikativne) • Nerestriktivne: – svi jezici pripadaju određenom gramatičkom tipu prema određenom parametru. – Drugi tipovi nepotvrđeni, ali mogući.

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Nerestriktivna univerzalija: Svi jezici imaju oralne vokale.

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Nerestriktivna univerzalija: Svi jezici imaju oralne vokale. Oralni vokali + Oralni vokali - Potvrđen Nepotvrđen

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Restriktivne (implikativne) univerzalije (proste i složene –

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Restriktivne (implikativne) univerzalije (proste i složene – dominiraju u jezičkoj tipologiji • Nekoliko koraka u ovoj fazi tipološke analize: • Pobrojavanje logički mogućih jezičkih tipova • Otkrivanje distribucije potvrđenih i nepotvrđenih tipova jezika. • Utvrđivanje generalizacije kojom se uzimaju u obzir samo potvrđeni tipovi. Formulisanje implikativne univerzalije

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Implikativna univerzalija: Ako jezik ima imenicu ispred

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Implikativna univerzalija: Ako jezik ima imenicu ispred demonstrativa, onda imenicu ispred relativne klauze. • 4 moguća logička tipa: • • NRel, NDem (potvrđen) Rel. N, NDem (nepotvrđen ili vrlo redak tip) NRel, Dem. N (potvrđen) Rel. N, Dem. N (potvrđen) • Implikativna univerzalija ograničava jezičku varijaciju na tipove 1, 3 i 4, a isključuje 2.

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Tetrakorička tabela – prikazivanje dva parametra u

Tipološka generalizacija – tipovi jezičkih univerzalija • Tetrakorička tabela – prikazivanje dva parametra u dve dimenzije • Tabelarno prikazivanje 4 moguća logička tipa jezika Dem. N NDem Rel. N potvrđen nepotvrđen (vrlo redak) NRel potvrđen

Deskripcija i eksplanacija • Teorija: – Deskriptivna - KAKVI SU JEZICI – Eskplanatorna –

Deskripcija i eksplanacija • Teorija: – Deskriptivna - KAKVI SU JEZICI – Eskplanatorna – ZAŠTO SU JEZICI TAKVI KAKVI JESU

Funkcionalno-tipološka eksplanacija • Tipologija predstavlja i teorijski okvir za proučavanje jezika. • Funkcionalno –

Funkcionalno-tipološka eksplanacija • Tipologija predstavlja i teorijski okvir za proučavanje jezika. • Funkcionalno – zahteva se objašnjenje u pogledu kognitivnih, perceptivnih i socio-interaktivnih sposobnosti. • Šta je mogući ljudski jezik? • Koji su logički mogući tipovi jezika i kako možemo objasniti postojanje tipova jezika. • Eksplanatorni modeli (teorijski okviri): kompetitivne motivacije, ekonomičnost, ikoničnosti, semantičke mape i dr.

Kompetitivne motivacije dominantnosti i harmoničnosti. Implikativna univerzalija: Ako jezik ima red reči pridev-imenica (AN),

Kompetitivne motivacije dominantnosti i harmoničnosti. Implikativna univerzalija: Ako jezik ima red reči pridev-imenica (AN), onda ima i red reči demonstrativ-imenica (Dem. N).

Kompetitivne motivacije Distribucija jezičkih tipova: Dem. N NDem NA potvrđen AN potvrđen Nepotvrđen Dominantna

Kompetitivne motivacije Distribucija jezičkih tipova: Dem. N NDem NA potvrđen AN potvrđen Nepotvrđen Dominantna i recesivna vrednost • Dominantnost – motvacija koja se posmatra kao relacija između dve dominatne vrednsoti • Harmoničnost – zavisna relacija između jednog reda reči od drugog, donos između dominantne i recesivne rednosti.

Kompetitivne motivacije • Ove dve motivacije se takmiče jedna sa drugom: Dominantan se redosled

Kompetitivne motivacije • Ove dve motivacije se takmiče jedna sa drugom: Dominantan se redosled može uvek javiti, dok se njegov opozit, recesivan redosled, može javiti samo kada je harmoničan redosled takođe prisutan. • Ne mogu se pojaviti obe motivacije u jednom jeziku.

Kompetitivne motivacije ekonomičnosti i ikoničnosti • Ekonomičnost: – Princip po kojem se iskazi svode

Kompetitivne motivacije ekonomičnosti i ikoničnosti • Ekonomičnost: – Princip po kojem se iskazi svode na minimum – frekventniji oblici se izražavaju upotrebom manjeg broja morfema. • Ikoničnost: motiviše simetriju u jezičkom izrazu.

Kompetitivne motivacije ekonomičnosti i ikoničnosti • Implikativna univerzalija: Ukoliko jedan jezik ima nastavak za

Kompetitivne motivacije ekonomičnosti i ikoničnosti • Implikativna univerzalija: Ukoliko jedan jezik ima nastavak za jedninu, takođe će imati i nastavak za množinu. Nastavak za množinu + Nastavak za množinu - Nastavak za jedninu potvrđeno - potvrđeno Nastavak za jedninu potvrđeno + Nepotvrđeno (veoma retko) • Ikoničnost motiviše izražavanje svih vrednosti.

Problem korpusa • Problem kvaliteta korpusa – Značaj deskriptivnog rada (gramatike, tekstovi, elicitacija, vreme

Problem korpusa • Problem kvaliteta korpusa – Značaj deskriptivnog rada (gramatike, tekstovi, elicitacija, vreme provedeno ne terenu, inforamtori, lingvisti) • Problem kvantiteta korpusa – broj jezika na osnovu kojih se dolazi do tipološke generalizacije)