POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA U 20 I 21 STOLJEU

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA U 20. I 21. STOLJEĆU VAŽNIJI DOKUMENTI Pripremila: Draženka Tole

Novosadski dogovor �Novosadski je dogovor dokument koji su 1954. sastavili jezikoslovci i književnici iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hrvatske te Crne Gore.

Povod �Oni su se sastali u organizaciji Matice srpske u Novome Sadu radi donošenja zaključaka o potrebi jedinstvenoga pravopisa i ujednačivanja ponajprije hrvatskoga i srpskoga nazivlja za sve struke, a onda i jezičnoga ujednačavanja uopće.

Povijesne prilike �Pedesetih godina 20. st. zaoštrila se politička situacija te su se sve više isticale srpske unitarističke težnje, što se očitovalo i u nazivu jezika. Naziv hrvatski jezik postupno nestaje s priručničkih naslova i iz javne uporabe, a zamjenjuje se nazivom hrvatskosrpski jezik ili pak hrvatski ili srpski jezik.

ZAKLJUČCI: � 1. Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. � 2. U nazivu jezika nužno je uvijek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dijela.

� 3. Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će se postići u prvom redu školskom nastavom. � 4. Oba izgovora, ekavski i ijekavski, također su u svemu ravnopravni.

� 5. Potrebna je izrada priručnog rječnika suvremenog srpskohrvatskog književnog jezika. � 6. Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, znanstvenog i uopće kulturnog života. � 7. Zajednički jezik treba da ima i zajednički pravopis. � (napomena: 10 je zaključaka u službenom dokumentu)

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva �U spomen na dan kad je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora Institut za hrvatski jezikoslovlje pokrenuo je 2018. godine manifestaciju Dan hrvatske glagoljice u cilju popularizacije jednoga od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture. Odlukom Hrvatskoga sabora 2019. godine 22. veljače proglašen je Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva te jednim od spomendana Republike Hrvatske.

Međunarodni dan hrvatskoga jezika �Stoga je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao njegov početak, a za završetak je uzet 17. ožujka, dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Mjesec hrvatskoga jezika �Institut za hrvatski jezikoslovlje 2014. godine pokrenuo je manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika potaknut činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao 24. službeni jezik Europske unije, a radi podizanja svijesti o potrebi njegovanja materinskoga jezika, koji je temelj nacionalnoga identiteta.