Putniki brodovi na krunim putovanjima u akvatoriju Istarske

Putnički brodovi na kružnim putovanjima u akvatoriju Istarske županije Lučka kapetanija Pula kap. Dolores Brenko Škerjanc

ISTARSKA ŽUPANIJA

Definicija Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Turizam je skup aktivnosti osoba tijekom njihova boravka u mjestu izvan svog uobičajenog boravišta, i to bez prekida i ne duže od jedne godine, a radi odmora, odnosno zbog poslovnih i drugih razloga

DEFINICIJA PUTNIČKOG BRODA • PUTNIČKI BROD JEST BROD NA MEHANIČKI POGON KOJI JE OVLAŠTEN PREVOZITI VIŠE OD 12 PUTNIKA.

PODJELA PUTNIČKIH BRODOVA • PUTNIČKI BRODOVI SU POSEBNA KATEGORIJA BRODOVA TE SE NA ISTE PRIMJENJUJU STROGI ZAHTJEVI MEĐUNARODNIH I NACIONALNIH PROPISA • PODJELA PUTNIČKIH BRODOVA S OBZIROM NA: • • • KONSTRUKCIJU I VELIČINI; POGONSKIH STROJEVA; MANEVARSKIH SUSTAVA; BRZINE; BROJA PUTNIKA (KOJE MOŽE PREVOZIT); PODRUČJE PLOVIDBE I DR.

MEĐUNARODNA PRAVILA I NACIONALNA PRAVILA • • SOLAS konvencija 1974. (Safety of life at sea) POMORSKI ZAKONIK - pravilnici MARPOL 73/79 – sprječavanje onečišćenja mora MEĐUNARODNI KODEKS UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU (ISM Code) od strane Međunarodne pomorske organizacije (IMO-a) koja ima za cilj: - osigurati siguran rad na brodu - sprečavanje onečišćenje mora - usavršavanje posada na brodu - SMANJENJE BROJA NEZGODA

POMORSKE NEZGODE PUTNIČKIH BRODOVA • POMORSKA NEZGODA – Je svaki izvanredni događaj sa štetnim posljedicama po : ljudski život, imovinu i okoliš. • PODJELA POMORSKIH NEZGODA UKLJUČUJE: - POTONUĆE, - POŽAR I/ILI EKSPLOZIJU, - NASUKANJE BRODA, - SUDAR I UDAR BRODA, - OŠTEĆENJE TRUPA I STROJA, - ČOVJEK U MORU, - ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA I SL.

NASUKANJE, SUDAR I UDAR BRODOVA, POŽAR • • • MEDICINSKA EVAKUACIJA (PUTNIKA I POSADE) EVAKUACIJA PUTNIKA EVAKUACIJA DIJELA POSADE PRODOR VODE GAŠENJE POŽARA • SA VLASTITIM SREDSTVIMA ZA SPAŠAVANJE • SA RASPOLOŽIVIM PLOVILIMA INSTITUCIJA NADLEŽNIH ZA MORE: – – – MPPI (LUČKE KAPETANIJE) MUP (POSTAJE POMORSKE POLICIJE) MORH, HRM I HRZ (OBALNA STRAŽA) VATROGASNE POSTROJBE (PLOVILA JVP) OSTALI (SA VELIKIM KAPACITETIMA ZA PREUZIMANJE OSOBA)

MOGUĆI NAČINI INTERVENCIJA ONEČIŠĆENJA MORA • UKLANJANJE IZVORA onečišćenja • NE-INTERVENCIJA • SPRIJEČAVANJE ŠIRENJA ULJA i ZAŠTITA osjetljivih resursa • ODSTRANJIVANJE IZLIVENOG ULJA (s morske površine) • ČIŠĆENJE OBALE (prijevoz, skladištenje i obrada skupljenog zauljenog materijala, zbrinjavanje, restauracija obale)

Dezinsekcija d. o. o. Rijeka • nositelj aktivnosti operativnog centra za cijeli Jadran u skladu s Planom intervencija - ugovor s Vladom RH-a za čišćenje mora od uljnih onečišćenja i krutih otpadaka (24 -satno dežurstvo i spremnost za pravovremenu intervenciju;

Primjer – luka posebne namjene i javna luka • Luka posebne namjene – industrijska luka Sv. Petar ima upijajuća praškasta sredstva, tekućinu za prskanje zauljene vodene površine i 40 m upijajućih brana. Također ima 200 m upijajućih brana smještenih u skladištu Lučke uprave Pula; • Smještaj i zajedničko korištenje uređeni su Ugovorom između Društva Calucem (tvornica cementa) i Lučke uprave Pula; • Za potrebe čišćenja mora od većih uljnih onečišćenja i onečišćenja krutim otpadom koriste se usluge društva Dezinsekcija-Rijeka (privezan brod ECO I u luci Pula).

Jačanje kapaciteta za zajedničko djelovanje kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora naftom, Cilj projekta: - opasnim i štetnim tvarima uspostava prekogranične mreže za prevenciju rizika i upravljanje u kriznim situacijama, jačanje kapaciteta za zajedničko djelovanje zajednica Jadranske regije - edukacija zapovjednog i operativnog osoblja, - prekogranične vježbe, - usklađivanje propisa za zaštitu mora od onečišćenja u zemljama Jadrana, - uspostava edukacijsko-istraživačkog centra, - program zajedničkog radarskog praćenja

Projekt HAZADR- “Jačanje zajedničkog kapaciteta za borbu protiv onečišćenja Jadranskog mora uljima te ostalim otrovnim i štetnim tvarima” GIS baza podataka o opremi - radna verzija izrađena u Arc. GIS softwareu - konačna verzija bit će uklopljena u ATLAS

HVALA