Raslojavanje jezika VRSTE RASLOJAVANJA Jeziko raslojavanje Osnovni tipovi
- Slides: 14
Raslojavanje jezika VRSTE RASLOJAVANJA
Jezičko raslojavanje Osnovni tipovi raslojavanja jesu: 1. Teritorijalno : dijalekti, varijante standardnog jezika 2. Socijalno: sociolekti 3. Funkcionalno: stilovi
Teritorijalno raslojavanje Teritorijalnim raslojavanjem nastaju dvije vrste pojava: 1. varijante 2. Dijalekti-narodni govori Varijante nastaju djelovanjem nejezičkih 1. 2. 3. pojava; (tipični primjeri su britanska, američka i australijska varijanta engleskog jezika); Dijalekti: su lokalni jezički sistemi u okviru jedne jezičke teritorije. Na teritoriji nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika(Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina) narosne govore dijelimo na tri narječja i to: Štokavsko narječje Kajkavsko narječje Čakavsko narječje
Teritorijalno raslojavanje u Crnoj Gori U Crnoj Gori su svi narodni govori su štokavski ijekavskog 1. 2. 3. 4. izgovra i podijeljeni su na: Starije štokavske: ZETSKO-GORNJOPOLIMSKI Malđe štokavske: GOVORI SJEVEROZAPADNE Crne Gore Govori sjeverozapadne Crne Gore pripadaju Južnom narječju koji je na Bečkom književnom dogovoru 1850 uzeto za osnovu zajedničkog književnog jezika(u nauci poznato kao istočnohercegovački govori Zetsko-gornjopolimski govori u dijalektološkoj literaturi nazivaju se još zetsko-lovćenski, a zajedno sa poliijekavskim govorima južnog Sandžaka nazivaju se zetsko-južnosandžčki dijalekat.
Socijalno raslojavanje Ovom vrstom raslojavanja nastaju SOCIOLE KTI (socijalni dijalekti) koji su slika jezičkih osobenosti koje postoje između pojedinih društvenih slojeva ili grupa. Tako nastaju: 1. ŽARGONI: koji zadržavaju gramatički sitem jezika kojem pripadaju, ali grade specifičnu leksiku ili mijenjaju postojeća značenja riječima. 2. Treba razlikovati tzv. profesionalne žargone(ljekarski, 3. Lingvistički, tehnički, sportski. . . ) od žargona određenih uzrasnih grupa ili supkultura (omladinski, studentdki učenički, žargon repera, rokera, narkomana, kriminalaca i sl. . . )
Sociolekti postoji velika terminološka neusklađenost i ispreplijetanost termina žargon sa terminima sleng(engl. riječ za žargon), argo (od franc. argot što je označavalo jezik pariške ulice i polusvijeta, prostitutki i kriminalaca) i šatrovački govor(govor društveno perifernih grupa. Kod korisnika ovih jezičkih varijeteta važna je tajnost govora: Žargonski termini za drogu i njene vrste: Belo-kokain, dobra roba-čista droga, dop-heroin, domaćica. Domaća marihuana, esid, sličica-LSD, brzalice-stimulansi, Naći se-pogoditi venu, lutka, luče: 1/2 grama heroina, ganšpric, Ap-početak djelovanja droge, Daun_završetak djelovanja droge, šema-imati dilera, ler-uzeti drogu na poček i sl.
Indivudualno raslojavanje Individualnim raslojavanjem nastaju IDIOLEKTI ili individualni stilovi koji čine jezičke osobine svakog pojedinca. Na osnovu idiolekta možemo o našem sagovorniku saznati mnogo(obrazovanje, starost, govorno područje i sl. )Ovaj vid raslojavanja naročito dolazi do izražaja u književnosti(dobri pisci uvijek imaju prepoznatljive stilove pisanja)
Funkcionalno raslojavanje Funkcionalnim raslojavanjem jezika nastaju 1. 2. 3. 4. 5. funkcionalni stilovi koji se definišu kao tipična upotreba jezika u tipičnim situacijama. Razlikujemo pet vrsta funkcionalnih stilova: Književnoumjetnički Publicistički(novonarski) Administartivni Naučni Razgovorni
Funkcionalni stilovi: Književnoumjetnički stil karakteriše: Ø Najsloženiji stil Ø U njemu ima i osobina drugih stilova, ali tada imaju različite funkcije i odnosu na onu koju imaju u primarnim stilovima Ø Upotreba stilskih izražajnih sredstava, naročito metafore Ø Specifična upotreba leksike Ø Upotreba neologizama
Naučni stil karakteriše: Depersonalizacija i objektivnost Ø Upotreba stručnih termina Ø Impersonalnost(bezličnost) Ø Upotreba množine umjesto jednine Ø Preciznost, neemotivnost i jednoznačnost Ø Visoko intelektualan i apstraktan sa mnogo sstručnih termina Ø Sadržaj se izlaže sistematično, ali je sintaksa vrlo komplikovana
Administrativni stil Najkanoniziraniji stil u kojem postoje gotove formule-izrazi Dominantan u oblasto administrativne i pravne djelatnosti Shematizovanost, ustaljena leksika Preciznost i tačnost Odsustvo figurativnosti, emotivnosti Upotreba dekomponovanog predikata(voditi razgovore-prego varati, Nominalizacija izraza(češća upotreba imenica, npr. postojanje endencije Ø Upotreba dekomponovanog predikata(vršiti ispitivanja-umjesto ispitivati) Ø Red riječi je ustaljen i tradicionalan, najčešće se koriste bezlične i pasivne rečenice Ø Koriste se izrazi-prema tome, shodno tome, na taj način isli. Ø Ø Ø Ø
Vrste administrativnih podstilova Zakonodavno-pravni Poslovni Diplomatski Korespondicijski Individualno-potvrdni
Publicistički stil Publicistika prati i analizira aktuelne pojave i probleme svakodnevnog života u konkretnim uslovima Najčešće se ostvaruje u masmedijima Opštepoznata leksika Kratkoća, jasnost i preciznost Ustaljene fraze Česta upotreba pomodnih riječi Upotreba krnjeg perfekta Pasivne konstrukcije Upotreba glagolskih imenica Istinitost i važnost Primjena stlskih figura
Publicistički stil U okviru ovog stila razlikujemo: INFORMATIVNI PODSTIL(vijest, izvještaj, intervju, članak) ANALITIČKI PODSTIL: komentar, prikaz i recenzija KNJIŽEVNOUMJETNIČKI PODSTIL: reportaža i feljton
- Istocno hercegovacki dijalekat
- Socijalno raslojavanje jezika
- Logicki tip podataka
- Jezicke univerzalije
- Osnovni programski jezik
- Vrste programskih jezika
- Vrste programskih jezika
- Osobine ličnosti
- Zbijena naselja
- Riječna terasa
- Groblje dubac tipovi grobnica
- Deruralizacija
- Epistemiologija
- Dare tipovi
- Tipovi komunikacije