Raslojavanje jezika VRSTE RASLOJAVANJA Jeziko raslojavanje Osnovni tipovi

  • Slides: 14
Download presentation
Raslojavanje jezika VRSTE RASLOJAVANJA

Raslojavanje jezika VRSTE RASLOJAVANJA

Jezičko raslojavanje Osnovni tipovi raslojavanja jesu: 1. Teritorijalno : dijalekti, varijante standardnog jezika 2.

Jezičko raslojavanje Osnovni tipovi raslojavanja jesu: 1. Teritorijalno : dijalekti, varijante standardnog jezika 2. Socijalno: sociolekti 3. Funkcionalno: stilovi

Teritorijalno raslojavanje Teritorijalnim raslojavanjem nastaju dvije vrste pojava: 1. varijante 2. Dijalekti-narodni govori Varijante

Teritorijalno raslojavanje Teritorijalnim raslojavanjem nastaju dvije vrste pojava: 1. varijante 2. Dijalekti-narodni govori Varijante nastaju djelovanjem nejezičkih 1. 2. 3. pojava; (tipični primjeri su britanska, američka i australijska varijanta engleskog jezika); Dijalekti: su lokalni jezički sistemi u okviru jedne jezičke teritorije. Na teritoriji nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika(Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina) narosne govore dijelimo na tri narječja i to: Štokavsko narječje Kajkavsko narječje Čakavsko narječje

Teritorijalno raslojavanje u Crnoj Gori U Crnoj Gori su svi narodni govori su štokavski

Teritorijalno raslojavanje u Crnoj Gori U Crnoj Gori su svi narodni govori su štokavski ijekavskog 1. 2. 3. 4. izgovra i podijeljeni su na: Starije štokavske: ZETSKO-GORNJOPOLIMSKI Malđe štokavske: GOVORI SJEVEROZAPADNE Crne Gore Govori sjeverozapadne Crne Gore pripadaju Južnom narječju koji je na Bečkom književnom dogovoru 1850 uzeto za osnovu zajedničkog književnog jezika(u nauci poznato kao istočnohercegovački govori Zetsko-gornjopolimski govori u dijalektološkoj literaturi nazivaju se još zetsko-lovćenski, a zajedno sa poliijekavskim govorima južnog Sandžaka nazivaju se zetsko-južnosandžčki dijalekat.

Socijalno raslojavanje Ovom vrstom raslojavanja nastaju SOCIOLE KTI (socijalni dijalekti) koji su slika jezičkih

Socijalno raslojavanje Ovom vrstom raslojavanja nastaju SOCIOLE KTI (socijalni dijalekti) koji su slika jezičkih osobenosti koje postoje između pojedinih društvenih slojeva ili grupa. Tako nastaju: 1. ŽARGONI: koji zadržavaju gramatički sitem jezika kojem pripadaju, ali grade specifičnu leksiku ili mijenjaju postojeća značenja riječima. 2. Treba razlikovati tzv. profesionalne žargone(ljekarski, 3. Lingvistički, tehnički, sportski. . . ) od žargona određenih uzrasnih grupa ili supkultura (omladinski, studentdki učenički, žargon repera, rokera, narkomana, kriminalaca i sl. . . )

Sociolekti postoji velika terminološka neusklađenost i ispreplijetanost termina žargon sa terminima sleng(engl. riječ za

Sociolekti postoji velika terminološka neusklađenost i ispreplijetanost termina žargon sa terminima sleng(engl. riječ za žargon), argo (od franc. argot što je označavalo jezik pariške ulice i polusvijeta, prostitutki i kriminalaca) i šatrovački govor(govor društveno perifernih grupa. Kod korisnika ovih jezičkih varijeteta važna je tajnost govora: Žargonski termini za drogu i njene vrste: Belo-kokain, dobra roba-čista droga, dop-heroin, domaćica. Domaća marihuana, esid, sličica-LSD, brzalice-stimulansi, Naći se-pogoditi venu, lutka, luče: 1/2 grama heroina, ganšpric, Ap-početak djelovanja droge, Daun_završetak djelovanja droge, šema-imati dilera, ler-uzeti drogu na poček i sl.

Indivudualno raslojavanje Individualnim raslojavanjem nastaju IDIOLEKTI ili individualni stilovi koji čine jezičke osobine svakog

Indivudualno raslojavanje Individualnim raslojavanjem nastaju IDIOLEKTI ili individualni stilovi koji čine jezičke osobine svakog pojedinca. Na osnovu idiolekta možemo o našem sagovorniku saznati mnogo(obrazovanje, starost, govorno područje i sl. )Ovaj vid raslojavanja naročito dolazi do izražaja u književnosti(dobri pisci uvijek imaju prepoznatljive stilove pisanja)

Funkcionalno raslojavanje Funkcionalnim raslojavanjem jezika nastaju 1. 2. 3. 4. 5. funkcionalni stilovi koji

Funkcionalno raslojavanje Funkcionalnim raslojavanjem jezika nastaju 1. 2. 3. 4. 5. funkcionalni stilovi koji se definišu kao tipična upotreba jezika u tipičnim situacijama. Razlikujemo pet vrsta funkcionalnih stilova: Književnoumjetnički Publicistički(novonarski) Administartivni Naučni Razgovorni

Funkcionalni stilovi: Književnoumjetnički stil karakteriše: Ø Najsloženiji stil Ø U njemu ima i osobina

Funkcionalni stilovi: Književnoumjetnički stil karakteriše: Ø Najsloženiji stil Ø U njemu ima i osobina drugih stilova, ali tada imaju različite funkcije i odnosu na onu koju imaju u primarnim stilovima Ø Upotreba stilskih izražajnih sredstava, naročito metafore Ø Specifična upotreba leksike Ø Upotreba neologizama

Naučni stil karakteriše: Depersonalizacija i objektivnost Ø Upotreba stručnih termina Ø Impersonalnost(bezličnost) Ø Upotreba

Naučni stil karakteriše: Depersonalizacija i objektivnost Ø Upotreba stručnih termina Ø Impersonalnost(bezličnost) Ø Upotreba množine umjesto jednine Ø Preciznost, neemotivnost i jednoznačnost Ø Visoko intelektualan i apstraktan sa mnogo sstručnih termina Ø Sadržaj se izlaže sistematično, ali je sintaksa vrlo komplikovana

Administrativni stil Najkanoniziraniji stil u kojem postoje gotove formule-izrazi Dominantan u oblasto administrativne i

Administrativni stil Najkanoniziraniji stil u kojem postoje gotove formule-izrazi Dominantan u oblasto administrativne i pravne djelatnosti Shematizovanost, ustaljena leksika Preciznost i tačnost Odsustvo figurativnosti, emotivnosti Upotreba dekomponovanog predikata(voditi razgovore-prego varati, Nominalizacija izraza(češća upotreba imenica, npr. postojanje endencije Ø Upotreba dekomponovanog predikata(vršiti ispitivanja-umjesto ispitivati) Ø Red riječi je ustaljen i tradicionalan, najčešće se koriste bezlične i pasivne rečenice Ø Koriste se izrazi-prema tome, shodno tome, na taj način isli. Ø Ø Ø Ø

Vrste administrativnih podstilova Zakonodavno-pravni Poslovni Diplomatski Korespondicijski Individualno-potvrdni

Vrste administrativnih podstilova Zakonodavno-pravni Poslovni Diplomatski Korespondicijski Individualno-potvrdni

Publicistički stil Publicistika prati i analizira aktuelne pojave i probleme svakodnevnog života u konkretnim

Publicistički stil Publicistika prati i analizira aktuelne pojave i probleme svakodnevnog života u konkretnim uslovima Najčešće se ostvaruje u masmedijima Opštepoznata leksika Kratkoća, jasnost i preciznost Ustaljene fraze Česta upotreba pomodnih riječi Upotreba krnjeg perfekta Pasivne konstrukcije Upotreba glagolskih imenica Istinitost i važnost Primjena stlskih figura

Publicistički stil U okviru ovog stila razlikujemo: INFORMATIVNI PODSTIL(vijest, izvještaj, intervju, članak) ANALITIČKI PODSTIL:

Publicistički stil U okviru ovog stila razlikujemo: INFORMATIVNI PODSTIL(vijest, izvještaj, intervju, članak) ANALITIČKI PODSTIL: komentar, prikaz i recenzija KNJIŽEVNOUMJETNIČKI PODSTIL: reportaža i feljton