Cjeloivotno uenje Znanja i usavravanje kod zdravstvenih i

Cjeloživotno učenje Znanja i usavršavanje kod zdravstvenih i socijalnih radnika Rijeka , 27. kolovoza 2008

Zašto učiti? S razvojem novih tehnologija mijenjaju se odnosi u društvu , na poslu i u obitelji. Od čovjeka se očekuje kontinuirano praćenje promjena i aktivno sudjelovanje u društvu. l Da bi mogao pratiti promjene čovjek mora trajno učiti l l Obrazovanje kao temeljni kapital suvremenog društva postao je ključni faktor ekonomskog razvoja.

“Živimo u društvu koje počiva na međusobnoj utrci i borbi. Tko želi novac, status, imovinu mora potisnuti druge. Što više konkurencije, to manje solidarnosti. Što manje solidarnosti, to više osamljivanja. Što više osamljivanja, to manje socijalnih veza. Što manje socijalnih veza, to više bezobzirnih kršenja normi. ” Heitmayer W. Hagan, J. 2005.

Obrazovanje u EU Danas > 1/3 radne snage u EU niskokvalificirano l OECD 1999 Economic projections – 2010 od svih novostvorenih radnih mjesta samo 15% za NKV 35% za kvalificirana strukovna zanimanja 50% visokvalificirane sa tercijarnim obrazovanjem i dodatnim vještinama Paradigmom cjeloživotnog učenja prilagoditi radnu snagu potrebama tržišta rada!! l

Problemi zaposlenje/= zaposlivost Zaposlivost je stalna konkuretnost pojedinca na tržištu rada s obzirom na potrebna znanja i vještine l Globalizacija tržišne utakmice mijenja uvjete poslovanja i traži prilagodavanje l Poslodavci se prilagodjavaju kratkim ugovorima, oprezom kod zapošljavanja, iskorištavanjem radnika. l Ekstremni slučajevi: fleksibilnost↔sigurnost radnog mjesta ekonomski i društveno neprihvatljivi l

Model “fleksigurnost” l Fleksibilnost i sigurnost idealan model održive zaposlivosti l Life long learning LLL Praško priopćenje 2001 : l cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog obrazovanja. U Europi temeljenoj na društvu znanja LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama, za unapredjenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života l

l l l Vanjski razlozi Globalizacija i demokratizacija srednjeg i visokog obrazovanja Demografski trendovi Ekonomske , kulturne i socijalne potrebe pojedinca Tehnološke promjene l l l Unutarnji razlozi Potreba za novim tržištem Jačanje suradnje sa okruženjem Poticaj transferu tehnologije Više sredstava za inovacije Pozitivna slika u javnosti

Ulaganje u trajnu edukaciju Izvor: Eurostat 2005

Promjene paradigme u medicinskoj znanosti Teorija Dogmatizam “Mistična“ sigurnost Znanje eksperta / iskustvo (kvalitativno) Tajna umjetnosti medicine Paternalizam Pacijent kao partner Rezultati temeljeni na dokazima (kvantitativni) Pragmatizam Transparentnost Statistička (ne)sigurnost Empirizam Prema: Prof. Ulrich Tröhler, University of Freiburg, 1999.

Znanje tj. stavovi Dokazi Sredstva

Do kada cjeloživotno učenje? l l l Učenje tijekom života s ciljem unaprijedjenja znanja i vještina na osobnom, poslovnom i širem društvenom planu. Uključuje stjecanje i unaprijedjenje znanja i kvalifikacija od predškolske do umirovljeničke dobi Formalno/tečaj na školi, fakultetu/ Neformalno / na radnom mjestu/ Informalno/medjugeneracijsko u obitelji i zajednici i uz razne životne aktivnosti/

Zašto cjeloživotno učenje? l Zbog brzih socioekonomskih promjena i tranzicije u “društvo znanja” l Zbog činjenice da se ljudsko znanje svakih pet godina udvostruči l Zbog potrebe da obrazovanje bude kontinuirani aspekt svakodnevnog života

Cjeloživotno vs. doživotno obrazovanje l Cjeloživotno-vertikalno-kroz život l Doživotno-horizontalno –obrazovanje odraslih, nakon obveznog obrazovanja ili postignutog nekog stupnja formalnog obrazovanja i to u različitim oblicimaformalno, neformalno, informalno-u različitim oblicima

Zašto usvojeno znanje nije dovoljno ? l Znanja koja stječemo kao djeca i mladi su ograničenog trajanja i učinka l Motivacija i raznolikost mogućnosti edukacije mogu se postići dobrom ponudom l Čovjek je najveće bogatstvo i u njega treba ulagati

Kako do znanja? l Omogućiti pristup kvalitetnim informacijama l Povećati ulaganje u ljudske resurse l Osigurati djelotvorne metode učenja l Poboljšati način razumijevanja i vrednovanja u sustavu obrazovanja l Približiti gradjanima učenje kroz ICT /Europsko vijeće, Lisabon 2000/

Cjeloživotno učenje i evidencebased medicine l Sackett D. et al. BMJ 1996; 312: 71 -72 Savjesna, izričita i razumna primjena najboljih dokaza za donošenje odluka u liječenju određenog bolesnika.

Zašto trebamo cjeloživotno učenje ? - Samo 15 -40 % odluka u medicini temelji se na znanstveno dokazanim činjenicama. (Ellis et al. , Lancet 1995) - Vremenski zaostatak između medicinskog otkrića i rutinske primjene je 8 do 17 god. (Antman et al. , JAMA 1992) - Gotovo polovica medicinskih informacija zastarijeva u roku od 3 – 7 god. (Hall et al. , Ann Surg 1990)

l 1. Medicina utemeljena na dokazima- EBM: 2. Zdravstvena i socijalna zaštita utemeljena na dokazima (Evidence-based healthcare EBHC): donošenje odluka na razini grupa bolesnika ili dijelova populacije: naručivanje opreme i usluga (HZZO), menadžment

U RH l CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE-strategijski prioritet za razvj hrvatskog društva / l t 3. 4 Plana razvoj asustava odgoja i obrazovanja i sporta 2005 -2010 RH MZOS Program Leonardo da Vinci - priprema za ulazak na tržište rada, potiče transnacionalne projekte , cilj unaprijedjenje, mobilnost i stimulacija kvalitete obrazovanja l Socrates-europski edukacijski program /30 zemalja/ i ostali. . Comenius, Erasmus, Grundtvig, Lingua, Minerva l

u Rijeci l Koncept cjeloživotnog obrazovanja jedno od temeljnih načela djelovanja Sveučilišta u Rijeci / čl. 3. st. 1 Statuta Sveučilišta u Rijeci l Cjeloživotno obrazovanje sastavni je dio djelatnosti i dužnost visoko obrazovnih ustanova /Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007 -2013/ l Sustav cjeloživotnog učenja dafinirti kao sredstvo povezivanja Sveučilišta sa lokalnom zajednicom i različitim javnim i prvatnim partnerima • čl 3 st 2 Statuta

Povećanje fonda informacija l 2 000 stručnih radova godišnje l 400 000 MEDLINE l Liječnik - 19 stručnih radova dnevno za praćenje stručne literature l Jaz između objavljenih činjenica i kliničke prakse postaje sve veći l Prilagodba novonastaloj situaciji.

Elementi koji utječu na porast troškova zdravstvene zaštite i komplesknost postupanja: l 1. Starenje populacije l 2. Povećana očekivanja bolesnika – konzumerizam l 3. Uvođenje novih tehnologija i postupaka

Vrste medicinskih intervencija: 1. Čine više dobro nego loše 2. Čine više loše nego dobro 3. Nedokazanog učinka

Osnove EBM-a: ” Lov na informacije nasuprot prikupljanja informacija" l l Prikupljanje informacija: Tradicionalni način čitanja stručnih članaka i pohranjivanje najvažnijih informacija. Lov na informacije: Postavljanje pitanja za vrijeme kontakta sa pacijentom i traženje najboljih informacija dokazi praksa

Da li ovaj pristup uopće djeluje? KAKO PRIMJENA EBM-a i SMJERNICA UTJEČE NA REZULTATE !?

Utjecaj primjene smjernica na rezultate liječenja u šestogodišnjem razdoblju Pestotnik et al. Ann Intern Med 1996; 124: 884 -90. 1988. g. 1994. g. Udio AB u potrošnji lijekova 24, 8 % 12, 9 % Potrošnja AB po bolesniku 123 dolara 52 dolara Udio bolesnika sa adekvatnim AB Mortalitet 40 % 99, 1 % 3, 65 % 2, 65 % Nuspojave manje za 39%

Primjer – Terapija i dijagnostika l Smjernice l – ozljede jetre i slezene kod djece Leinwald MJ et al. J Pediatr Surg 2004; 3: 487 -90. l Dva razdoblja: 1992 -1997 bez, 1998 -2002 sa primjenom smjernica l Kohortna studija l REZULTATI: skraćen bolnički boravak, manje labor. pretraga, manje UZV, CT pretraga.

Primjer – Organizacijske promjene l SANA Hospitals – privatni sektor 50 sa bolnica (Njemačka) l Početkom 2003. g. : l NARUDŽBA USLUGE: Naučite naše liječnike kako da pronalaze i koriste dokaze !! l Razumijevanje važnosti ovog principa za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite

Primjer – Edukacija: l NIZOZEMSKO KIRURŠKO UDRUŽENJE: l 2002. g. - specijalizanti kirurgije moraju proći edukaciju l Mladi kirurzi uče kako operirati, ali i kako pronaći dokaze o djelotvornosti kirurških i ostalih postupaka !! Ubbink DT i sur. Evidence-based Surgery. Br J Surg 2004; rujan, 91: 1091 -1092.

Zaključak: l KVALITETNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA: a) ŠTO? ~ ZAŠTO? : Pri odabiru zdravstvenih intervencija koristi najbolje dokaze b) KAKO? : Izvedba zdravstvenih intervencija je na visoko kvalitetnoj razini (npr. operacije, dijagnostika itd. )

l “The illiterate of the 21. st century will not be those who cannot read and write, but those who cannot learn, unlearn, and relearn” Alvin Tofler

Primjer : digestivna kirurgija Abdominalna drenaža – rezultati: l Izdvojeno 6 studija (RCT) koje zadovoljavaju kriterije, 1140 bolesnika. l 573 sa drenažom vs 567 bez drenaže. l ZAKLJUČAK: drenaža ne smanjuje učestalost komplikacija. Drenaža Ne Mortalitet 3% 4% Klin. deh. 2% 1% Rad. deh. 3% 4% Infekcija rane 5% 5% Reoperac. 6 % 5% Extraabd. 6% l 7%

Primjer digestivna kirurgija l l l Abdominalna drenaža u elektivnoj kolorektalnoj kirurgiji? Jesus et al. Cochrane Database Syst Rev. 2004 Oct 18; (4): CD 002100. Pretraživanje baza podataka: CINAHL, EMBASE, LILACS, MEDLINE, Controlled Clinical Trials Database, Trials Register of the Cochrane Colorectal Cancer Group, reference u radovima. Kriteriji uključenja studija: RCTs – usporedba: drenaža vs. bez drenaže. Analizirani ishodi: mortalitet, klinčka dehiscencija, radiološka dehiscijencija, infekcija rane, reoperacije, ekstraabdominalne komplikacije.

Primjer – Edukacija: l Amsterdam, 13 -15 June, 2005. l Second Workshop: l Evidence-based surgery in clinical practice l Kirurzi uče kako pronalaziti i ocjenjivati medicinske informacije l Cijena: 500 EUR-a

Integracija znanosti i prakse l TRI OSNOVNE METODE: l 1. Pronalaženje i kritička procjena raspoloživih dokaza l 2. Organizacija institucija na EBM principima ( sustav, kultura, struktura) l 3. Primjena rezultata istraživanja u kliničkoj praksi tj. GRIP (Getting Research Into Practice)

Zaključak: l POBOLJŠANJE KVALITETE ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZAŠTITE ZAHTIJEVA: 1. Ljudske resurse sa znanjem i vještinama: traženje dokaza, procjena dokaza, epidemiologija, statistika 2. Organizacijske promjene koje omogućavaju brzu dostupnost dokaza i praćenje rezultata njihove primjene

Vanderbilt Center for Evidence-based Medicine (SAD) Pogreške u sustavu: Velika varijabilnost terapijskih postupaka u kliničkoj praksi Izostanak adekvatnih inicijativa za proizvođače i primatelje zdravstvenih usluga Značajni vremenski raskorak između ”dokaza” i svakodnevne kliničke prakse Neaktivnost primatelja zdravstvenih usluga tj. bolesnika Progresivno rastući troškovi dovode u pitanje prikladnu i održivu zdravstvenu zaštitu

Integracija dokaza i kliničke situacije l Koji su dokazi ? l Kakav je bolesnik ? l Da li je nađene dokaze moguće primijeniti na našeg bolesnika (rasa, dob, spol, itd. ) ?

Potrošnja lijekova l 1. Poznati su nam takvi podaci – 100 %. l Ukupno 34 odjela kirurgije, urologije i ginekologije u Hrvatskoj. 2. Jednokratna doza 35, 3 % Višekratna doza 20, 6 % Jednokratna / višekratna 35, 3 % Nejasan odg. 8, 8 %

Primjer – Potrošnja lijekova l Korolija i sur. Infektološki Glasnik 2003: 23: 165 -169 l Tri kirurška odjela u Hrvatskoj, planirani zahvati, tijekom 2000. g. l Jednokratna doza antibiotika – praćenje učestalosti postoperativne infekcije rane l NIJE DOŠLO DO POVEĆANJA UČESTALOSTI !!! UŠTEDA 1400 %

Primjer: antibiotska profilaksa Traženje dokaza: Song F. , Glenny A. M. Antimicrobial prophylaxis in colorectal surgery: a systematic review of randomized controlled trials. Br J Surg 1998; 85: 1232 -1241. Kritička procjena dokaza: Meta-analiza kao dokaz najviše razine i kvalitete Primjena u praksi: Upotreba dokaza u praksi i praćenje rezultata

Ciljevi cjeloživotnog obrazovanja zdravstenih i socijalnih radnika l Uvođenje znanstvenog načina razmišljanja i djelovanja u medicini i socijalnoj zaštiti l Edukacija naših članova (Savjet, GO, županijski odbori) l Stvaranje prepoznatljivog programa na području zdravstvene i socijalne zaštite

“Trebamo stalno usuglašavati različita viđenja istine sve do suglasja koje čini najbolje što znamo reći o prirodi i jedni o drugima. ” Horton R. 2008. Hvala na pažnji!