Odreivanje ciljeva i zadataka kao ishoda uenja u

Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti Mr. sc. Dunja Modrić Blivajs

Odgojno-obrazovni proces n n n Sustavno organizirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja. Nastava je vid organiziranog učenja u okviru neke ustanove (škole) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika. Sastavnice tog sustava su učenik (uči), učitelj (poučava), nastavni sadržaj (gradivo).

Što su ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja? polazište i ishodište svakog odgojnoobrazovnog procesa, n taj proces počinje određenom namjerom, a završava provjerom koliko je ostvarena, n treba biti precizno i realistično definiran, n cilj je uopćena formulacija intencije, a zadaci su razrada i konkretizacija cilja. n

Koje su prednosti primjene nastavnih zadataka? n Pomažu nastavnicima: ¨ usmjeriti se na svoje stvarne namjere ¨ odabrati bitan sadržaj, metode i način ocjenjivanja ¨ mogu se lako prenijeti roditeljima i učenicima ¨ omogućuju prosuđivanje o kvaliteti poučavanja

Što su opći, a što specifični ciljevi predmeta? n n promjena paradigme u obrazovnoj praksi učenik postaje subjekt u nastavi opći ciljevi predmeta- odražavaju ključnu ideju područja učenja specifični ciljevi- jasne i kratke tvrdnje o konkretnim učenikovim znanjima, vještinama i kompetencijama Obrazovna postignuća ↔ Obrazovni ishodi

Što su ishodi učenja i zašto ih koristimo? n n Ishodi učenja su promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti o onomu što zna, razumije i što može pokazati nakon učenja. Koriste se da učenici razumiju što se od njih očekuje; da nastavnici odaberu prikladne sadržaje i metode kojima će ostvariti ishode; da nastavnici odaberu optimalne načine provjere i vrednovanja ishoda.

Definiranje poželjnih rezultata učenja Općenito poznavanje Vrijedno znati Znanje i efikasno djelovanje Važno znati Duboko i trajno razumijevanje Nužno znati Stavovi i predodžbe o učenju

Područja ljudskih sposobnosti n Intelektualne ili mentalne sposobnosti n n Senzorne ili perceptivne sposobnosti n n Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd. ) Praktične ili manualne sposobnosti n n Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktični rad Sposobnosti izražavanja n Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela.

Tradicionalna klasifikacija prema Poljaku n Obrazovni zadaci n Materijalni: znanje i razumijevanje - n Funkcionalni: vještine i sposobnosti - n Znanje prisjećanja; Znanje prepoznavanja: identificiraju pripadnost sadržaja; Znanje reprodukcije, Operativno znanje: objašnjavaju i primjenjuju znanje; Kreativno znanje: primjenjuju i nadograđuju stečena znanja Senzorne ili perceptivne, Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili mentalne Odgojni zadaci n Stavovi i vrijednosti, interesi, obrasci ponašanja

Stupnjevi znanja n Znanje prisjećanja n n Znanje prepoznavanja n n Učenici poznaju stanovite sadržaje do te mjere da ih mogu reproducirati, katkad veoma sigurno i točno. No, ne mogu ih primjenjivati u svakodnevnom radu Operativno znanje n n Učenici mogu točno prepoznati neke sadržaje, identificirati njihovu pripadnosti, znati na što se odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazložiti Znanje reprodukcije n n Najniža kvaliteta znanja; učenici se samo sjećaju nekih sadržaja o kojima je učio, ali o tome ništa više ne zna Visoka razina znanja; učenici posve sigurno vladaju obrađenim nastavnim sadržajima, znaju ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u školi i izvan nje Kreativno ili stvaralačko znanje n Najviši stupanj u kvaliteti znanja; čovjek na temelju stečenih znanja stvara nova materijalna i duhovna dobra

Bloomova taksonomija misaonih procesa n Kognitivno n n Psihomotoričko n n Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti. (sažimanje, povezivanje informacija, uspoređivanje, klasificiranje…) Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti) Afektivno n Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca ponašanja, timskog rada stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

Revidirana Bloomova taksonomija n Je hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti( dimenzije znanja- činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje) s procesima koji se koriste da bi se naučilodimenzije kognitivnih procesa. n Kognitivne dimenzije- pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija Revizija (2001. ) – Anderson & Krathwohl Taksonomija – klasifikacijski sustav( svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje. Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju. n n

Dimenzije znanja Dimenzije kognitivnih procesa 1. Pamćenje 2. Razumijevanje 3. Primjena 4. Analiza 5. Evaluacija 6. Kreacija A. Činjenično znanje nabrojati navesti prepoznati sažeti razlikovati razvrstati odrediti analizirati raščlaniti poredati evaluirati povezati B. opisati označiti objasniti tumačiti upotrijebiti pokazati pojasniti povezati ocijeniti procijeniti planirati postaviti sastaviti tabelirati iznijeti provjeriti zaključiti riješiti prosuditi sastaviti razlikovati povezati prosuditi slagati razviti stvoriti primjerena upotreba termina riješiti provesti konstruirati sintezu provesti ostvariti djelovati primijeniti ostvariti Konceptualno znanje C. Proceduralno znanje D. Metakognitivno znanje aktualizirat i

Dimenzije kognitivnih procesa PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada (imenuj, nabroji, definiraj, odaberi… Što je merkantilizam? Nabroji sovjetske satelitske države? ) RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijala, da se pruži primjer, interpretiraju grafikoni i tablice, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…Zašto je Staljin zapovjedio blokadu Berlina, pojasni kako je gospodarska kriza u Italiji utjecala na pojavu fašizma? ) PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, koriste pojmove u novim situacijama, objašnjava ih na primjerima - Revolucija 1848. godine, Hladni rat; Kako bi mogao…primijeniti na…? Poredaj po važnosti…? (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…) ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…Usporedi Hitlerovu i Mussolinijevu vladavinu? Kako bi drugačije objasnio? ) EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima ( npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal) (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…) KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Što bi se dogodilo u Europi da nije bilo revolucije iz 1948. g. ? )

Četiri dimenzije znanja

Činjenično znanje Temeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom n n Poznavanje terminologije (vokabulara, znanstvenih termina, simbola, znakova). Poznavanje specifičnih detalja i elemenata (događaja, lokacija, izvora, informacija) unutar predmeta.

Konceptualno znanje Odnosi među temeljnim elementima unutar neke šire strukture koji im omogućavaju da funkcioniraju kao cjelina Ono obuhvaća: n Poznavanje klasifikacija i kategorija n Poznavanje principa i generalizacija n Poznavanje teorija, modela i struktura

Proceduralno znanje Kako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja Ono obuhvaća: n Poznavanje vještina, tehnika i metoda specifičnih za predmet. n Poznavanje kriterija i klasifikacija, principa i generalizacija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda.

Metakognitivno znanje Znanje o spoznaji i kognitivnom procesu uopće, te svjesnosti i znanje o vlastitoj spoznaji i načinima učenja Ono obuhvaća: n Znanje o vlastitim prednostima i manama po pitanju spoznaja i učenja. n Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci. n Kontekstualno znanje. n Znanje o sebi.

Kako odrediti ishode učenja? n Zadatke (ishode, postignuća) potrebno je odrediti što je moguće preciznije n Zadaci nastave trebaju biti tijesno povezani n s nastavnim aktivnostima i ocjenjivanjem Zadaci se određuju aktivnim glagolima koristeći revidiranu Bloomovu taksonomiju

Kako napisati ishode učenja? n n Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti Nakon učenja: ¨ Učenik će moći nešto pokazati ¨ Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti ¨ Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj krizi ¨ …Učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize ¨ Učenik će moći procijeniti posljedice krize na društvene i političke prilike u pojedinim zemljama

HVALA NA PAŽNJI