Priprema za struni ispit Mr sc Dunja ModriBlivajs

Priprema za stručni ispit Mr. sc. Dunja Modrić-Blivajs

Dijelovi stručnog ispita n Pisani rad n Izvedba nastavnog sata n Usmeni ispit

Pisani rad u obliku eseja n n n Ponuđene tri teme → provjerava se pismenost i didaktička osposobljenost za odabranu temu Teme obuhvaćaju didaktičko- metodičko i psihološko - pedagoško područje Esej treba sadržavati: n jasan pregled problematike n jasnu struktura rada (uvod, središnji dio, zaključak) n i biti gramatički i pravopisno ispravan

Primjeri eseja n Tema za pismeni dio stručnog ispita n Upute za izradu pismenog dijela stručnog ispita: Za pismeni dio stručnog ispita ponuđene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadržavati jasan pregled problematike prema točkama naznačenima uz pitanje, treba imati jasnu strukturu (uvod, središnji dio, zaključak) te biti pravopisno i gramatički korektan. *** 1. Tema n n n n Uporaba metode čitanja i rada na tekstu Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode U radu treba: 1. Iznijeti o čemu ovisi odabir određene metode rada (koji faktori determiniraju izbor neke metode rada? ) 2. Pojasniti pojmove: vrste čitanja (fragmentarno i opširno) Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: čitanje + misaona aktivnost; analiza teksta + izražavanje (usmeno, pismeno, crtežom) 3. Prikazati mogućnosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktičke učinke. Navesti primjere iz prakse.

Primjer eseja n n q q Izbor nastavnih oblika Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika, poglavlja Sociološki oblici nastavnog rada U radu treba: Objasniti što su nastavni oblici i što determinira njihov odabir Objasniti podjelu oblika rada prema načinu poučavanja i veličini skupina; Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada; Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvještaj svih skupina, sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.

Organizacija nastave – izvedba nastavnog sata Nastava je organizirani proces poučavanja u kojem učitelj poučava, a učenici uče. Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedeća pitanja: n n n Što želimo postići obrazovanjem? Koja znanja, sposobnosti i vještine učenici trebaju steći? Što i kako treba učiti? Kako definirati ishode učenja? Kojim didaktičkim koracima u učenju? Nastavnik treba odrediti: n n nastavne sadržaje što će ih poučavati ciljeve i zadatke nastave (ishode učenja) dostupne izvore koje će koristiti u poučavanju nastavne metode, oblike i medije poučavanja optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

Etape nastavnog procesa n Priprema - određuje sadržaje, ciljeve i zadatke, metode, medije i oblike poučavanja, načine praćenja i vrednovanja učenika n Izvedba - ostvarivanje pripremljenog poučavanja i učenja (uvod, obrada, ponavljanje) n Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja podataka o učinkovitosti nastavnog procesa

Određivanje nastavnih ciljeva n Ciljevi su izražene namjere i usmjereni su na učenikov učinak i uspjeh (trebaju biti određeni precizno i realistično). Izražavaju željeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa. n Konkretizaciju nastavnih ciljeva čine nastavni zadaci formulirani u operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno mjerljiva postignuća). n Zadatke osmišljavaju nastavnici u obliku jasno određenih iskaza, sažeti su i opisuju učenikovo ponašanje u određenim situacijama. Ishodi su očekivana učenička postignuća (znanje, vještine i vrijednosti)

Područja ljudskih sposobnosti n Senzorne ili perciptivne sposobnosti n n Praktične ili manualne sposobnosti n n Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktični rad. Sposobnosti izražavanja n n Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd. ) Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela. Intelektualne ili mentalne sposobnosti n Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.

Poljakova klasifikacija n Obrazovni zadaci n Materijalni: znanje i razumijevanje Znanje prisjećanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost sadržaja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objašnjavaju i primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograđuju stečena znanja. - n Funkcionalni: vještine i sposobnosti Senzorne ili perceptivne Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili mentalne - Odgojni zadaci - Stavovi i vrijednosti

Bloomova taksonomija misaonih procesa n Kognitivno n n Psihomotoričko n n Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti (sažimanje, povezivanje informacija, uspoređivanje, klasificiranje…). Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti) Afektivno n Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca ponašanja, timskog rada, stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

Revidirana Bloomova taksonomija 1954. 2001. Evaluacija Kreacija Sinteza Evaluacija Analiza Primjena Razumijevanje Znanje Pamćenje

Definiranje poželjnih rezultata učenja Općenito poznavanje Vrijedno znati Znanje i efikasno djelovanje Važno znati Duboko i trajno razumijevanje Nužno znati Stavovi i predodžbe o učenju Marzano: Dimenzije učenja

Definiranjem ciljeva učenja, definiraju se obrazovni ishodi n U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim postignućima, a ne na sadržajima koji se trebaju obraditi. n Opći ciljevi: opća očekivanja o tome što učenik mora ostvariti u području predmeta. n Specifični ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim znanjima, vještinama i kompetencijama koje očekujemo od učenika ( učenik može. . . zna. . . ). Njih je potrebno definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Revidirana Bloomova taksonomija znanja i kognitivnih procesa n n n Revizija (2001. ) – Anderson & Krathwohl Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti (dimenzije znanja - činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se naučilo - dimenzije kognitivnih procesa. Kognitivne dimenzije - pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija Taksonomija – klasifikacijski sustav (svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje). Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

Četiri dimenzije znanja n n Činjenično znanje Konceptualno znanje Proceduralno znanje Metakognitivno znanje

Činjenično znanje Temeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom ili riješili problem ELEMENTI n Poznavanje terminologije n Poznavanje specifičnih detalja i elemenata PRIMJERI n Tehnički vokabular, datumi, osobe, događaji itd.

Konceptualno znanje je znanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih međusobnih odnosa. ELEMENTI PRIMJERI n Poznavanje klasifikacija i n objašnjavanje pojmova i kategorija primjena znanja u novim n Poznavanje principa i situacijama generalizacija n kronologija, kauzalnost, n Poznavanje teorija, modela i promjena i kontinuitet struktura n društvo, gospodarstvo, kultura, politika n interpretativni modeli

Proceduralno znanje Kako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja (čine kognitivne, motoričke i integralne vještine). ELEMENTI n n Poznavanje vještina, tehnika i metoda specifičnih za predmet Poznavanje kriterija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda. PRIMJERI n Vještine koje se koriste u analizi izvora, tehnike intervjuiranja, kriteriji kojima se prosuđuje primjenjivost određene metode(odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, uspoređivanje, klasificiranje.

Metakognitivno znanje Znanje o spoznaji općenito te vlastitoj spoznaji ELEMENTI n Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci n Kontekstualno znanje n Znanje o sebi PRIMJERI n Izrada pregleda/nacrta kako bi se prikazala struktura lekcije u udžbeniku n Poznavanje tipova testova koji se primjenjuju, te kognitivnih zahtjeva različitih zadataka n Svijest o razini vlastitog znanja

Dimenzije kognitivnih procesa PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi…) RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijal, da se pruži primjer, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumačiti posljedice, V. gospodarska kriza, reorganiziraju podatke prema kategorijama… PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rješavaju probleme i objašnjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni režimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…) ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…), razlikuju bitno od nebitnog, sažimaju odlomke, uočavaju sličnosti i razlike između totalitarizma, uspoređuju metode europskih država u kolonizaciji Afrike. EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima ( npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnološkog razvija? (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…) KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Ocijenite različita historiografska stajališta o sporazumu Cvetković- Maček)

Dimenzije znanja Dimenzije kognitivnih procesa 1. Pamćenje 2. Razumijev anje 3. Primjena 4. Analiza 5. Evaluacija 6. Kreacija A. Činjenično nabrojati znanje navesti temeljni prepoznati elementi sažeti razlikovati razvrstati odrediti analizirati raščlaniti poredati evaluirati povezati B. Konceptualno znanje opisati označiti objasniti tumačiti upotrijebiti pokazati pojasniti povezati ocijeniti procijeniti planirati postaviti C. Proceduralno znanje sastaviti tabelirati iznijeti provjeriti zaključiti riješiti prosuditi sastaviti razlikovati povezati prosuditi slagati razviti stvoriti riješiti provesti konstruirati reorganizir ati provesti ostvariti djelovati primijeniti ostvariti D. Metakogni primjerena -tivno znanje upotreba termina aktualizirat i

Što su ishodi učenja? n n promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti kao ono što će učenik znati, razumjeti, odnosno moći pokazati nakon učenja Postizanjem odgovarajućih ishoda učenja, učenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju

Kako napisati ishode učenja? n n Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti Nakon učenja: q q Učenik će moći nešto pokazati Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj krizi. …učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize.

Literatura Knjige n R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) n n n D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005. K. Jenkins, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008. Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana poglavlja) C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) V. Vizek Vidović i dr. , Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) Vlatko Previšić (ur. ), Kurikulum. Teorije – metodologija – sadržaj – struktura, Zavod za pedagogiju i Školska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu. Zbirka praktičnih primjera, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) R. Marzano i dr. , Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija, Educa, Zagreb, 2006. E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.

Literatura Ostalo n Nastavni planovi i programi za osnovnu školu (www. mzos. hr), gimnazije, srednje strukovne škole n Ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu (www. ncvvo. hr) n PISA. Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika (http: //dokumenti. ncvvo. hr/PISA-brosura. pdf ) n PISA 2006 – sažeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim osvrtom na čitalačku pismenost) (http: //dokumenti. ncvvo. hr/PISA-kompetencije. pdf ) n Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za izradu pripreme koje propisuje nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje

Zahvala n HVALA NA PAŽNJI I PUNO USPJEHA NA ISPITU