Vrste zdravstvenih ustanova Zdravstvene ustanove na primarnoj razini

Vrste zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini �Tu spadaju: � dom zdravlja, �ustanove za hitnu medicinsku pomoć, � ustanove za zdravstvenu njegu u kući, � ljekarne.

DOM ZDRAVLJA �je zdravstvena ustanova koja ima organiziranu primarnu zaštitu na području na kojem je osnovan, a u nadležnosti je županije. �Djelatnost doma zdravlja obuhvaća opću medicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece, školsku medicinu i zubozdravstvenu djelatnost.

�Na svom području dom zdravlja mora osigurati higijensko epidemiološku djelatnost, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku, ukoliko te djelatnosti nisu osnovane unutar bolnice ili kao posebne ustanove.

�Pod stručnim nadzorom (koji odredi ministar zdravstva) dom zdravlja može iznimno u svom sastavu imati pojedine specijalističko- konzilijarne ambulante, rodilište ili stacionar za privremeni smještaj bolesnika, ako to zahtijevaju posebni uvjeti.

USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ �Osigurava mjere hitne medicinske pomoći i prijevoz oboljelih, ozlijeđenih i stradalih u odgovarajuće zdravstvene ustanove, te pruža pomoć i za vrijeme prijevoza.

USTANOVE ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI �Provode rehabilitaciju po uputama i pod stručnim nadzorom liječnika. Ove poslove obavljaju medicinska sestra- tehničar i fizioterapeut, a usluge se pružaju u kući bolesnika.

LJEKARNE �Ljekarnička je djelatnost dio zdravstvene djelatnosti koji osigurava opskrbu lijekovima kućanstva, zdravstvene i druge ustanove, te djelatnike i ustanove koje obavljaju privatnu praksu. �Opskrba lijekovima uključuje njihovo izdavanje na recept i bez recepta, te izradu ljekarničkih pripravaka. �Ljekarničku djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove u vlasništvu županije i privatne ljekarne.

Zdravstvene ustanove na sekundarnoj razini �Tu spadaju: �poliklinike �bolnice i �lječilišta

POLIKLINIKA �je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko- konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija. �Osniva se kao zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene ustanove.

BOLNICA �Je zdravstvena ustanova koja preko stacionara i uz pomoć polikliničko- konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu, koja obuhvaća dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu. �Po svojoj namjeni bolnice mogu biti opće i specijalne.

�Opće bolnice su stacionarne zdravstvene ustanove, primaju bolesnike na liječenje bez obzira na dob, spol i vrstu bolesti. �U svom sastavu opća bolnica obavezno ima odjele interne medicine, pedijatrije, kirurgije s anesteziologijom, ginekologije i porodiljstva, hitne medicinske pomoći, specijalističko- konzilijarne ambulante, laboratorijsku i instrumentalnu dijagnostiku, opskrbu lijekovima i krvlju, te patologiju.

�Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za bolničku i ambulantnu specijalističko- konzilijarnu dijagnostiku, terapiju i medicinsku rehabilitaciju određenih bolesnika i određenih skupina pučanstva (npr. dječje bolnice, gerijatrijske bolnice, ginekološke bolnice, ortopedske bolnice, …)

LJEČILIŠTE �je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim, ljekovitim izvorima (voda, blato, pijesak, more, …) i dostignućima rehabilitacijske struke provodi preventivna zdravstvena zaštita, bolnička i specijalističko- konzilijarna ambulantna rehabilitacija.

� lječilišta (toplice, terme), ustanove koje najčešće služe u terapijske svrhe, za rehabilitaciju, ali i za rekreativna kupanja. � Terme su upotrebljavali svi narodi još od antike. Već Homer spominje zdravo kupanje u moru i rijekama. U životu Grka i Rimljana kupališta su bila važna društv. mjesta. � U carskome Rimu prve javne terme podigao je Agripa (33. pr. Kr. ), a od Augustova doba terme su se gradile u svim rim. središtima. � Ostatci terma na području Istre pronađeni su u Puli, Nezakciju i dr. Nakon kolonizacije Istre Rimljani su gradili ladanjske vile (villa rustica) kraj morske obale od Medulina do Trsta i na otocima, koje su služile za rekreaciju, kupanje te liječenje morskom vodom i muljem (vapnenim peloidom), koji sadržava raspadnute produkte organskih soli. � Oni svojom temperaturom, fiz. i kem. učincima, možda i radioaktivnošću, djeluju na kožu, a preko kože i na cjelokupan organizam.

� � Bizovačke toplice Bizovac i Valpovo Slavonija najvruća slatina Europe � Daruvarske toplice Daruvar Slavonija korištena za vrijeme Rimljana i Turaka � Istarske toplice Buzet i Motovun Istra korištena za vrijeme Rimljana � Terme Jezerčica Donja Stubica Zagorje blizu Parka prirode Medvednice Krapinske Toplice Krapina, Zabok, Marija Bistrica. Zagorje � voda osobito bogata kalcijem i magnezijem[ � Naftalan Ivanić Grad kraj Zagreba jedinstven u Europi � Stubičke Toplice Stubica i Marija Bistrica Zagorje temperatura vode na izvoru 43 - 69 °C � Toplice Sveti Martin (Vučkovec)Sveti Martin na Muri Međimurje temperatura vode na izvoru 33 -34 °C, popularno wellness odredište Hrvatske[ � Toplice Topusko Banovina korištena za vrijema Rimljana, temperatura vode na izvoru 80 °C � Tuheljske Toplice Krapina, Zabok, Marija Bistrica Zagorje popularno wellness odredište Hrvatske � Varaždinske Toplice Varaždin Zagorje najstarije toplice u Hrvatskoj

Zdravstvene ustanove na tercijarnoj razini �Tu spadaju: � državni zdravstveni zavodi i �kliničke ustanove.

Državni zdravstveni zavodi �su ustanove za obavljanje stručnih i znanstveno- istraživačkih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i dužnosti Republike na području: javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, kontrole imunoloških preparata, kontrole lijekova, medicine rada, zaštite od zračenja i toksikologije.

�Tako razlikujemo: �Hrvatski zavod za javno zdravstvo �Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu �Hrvatski zavod za kontrolu imunobioloških preparata, �Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, �Hrvatski zavod za medicinu rada, �H. z. za zaštitu od zračenja i �H. z. za toksikologiju.

Kliničke ustanove �Su zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete za izvođenje nastave za studente višeg i visokog obrazovanja, dodiplomska i poslijediplomska nastava. �U kliničkim ustanovama se provode i specijalistička usavršavanja iz područja užih specijalnosti zdravstvenih djelatnika.

�Kliničke ustanove su : �Klinika- zdrav. ustanova ili dio zdrav. u. koji obavlja najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz nekih specijalističkih djelatnosti, a u njoj se izvodi fakultetska nastava i stručni i znanstveno- istraživački rad. �Kliničke bolnice- opća bolnica u kojoj najmanje dvije od njezinih djelatnosti nose naziv klinika. �Klinički bolnički centri- opća bolnica u kojoj više od polovice djelatnosti nose naziv klinike.