Dr sc Davor Salamon Poslovnoinovacijski centar Hrvatske Inovacijska


























- Slides: 26

Dr. sc. Davor Salamon Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - Inovacijska i investicijska kompanija Sprega znanosti, obrazovanja i gospodarstva Rijeka, 12. lipnja 2002. 1

Inovacijska i investicijska kompanija u vlasništvu RH, osnovana 1998. godine suradnjom Min. Com. Es-a (IT) i MZT (HR) Osobe za kontakt u realizaciji programa RAZUM: Miroslav Gabor, pomoćnik direktora za financije Suzana Srpak, koordinatorica realizacije Programa Adresa: Telefoni: Fax: E-pošta: Web: Ivana Lučića 5, 10 000 Zagreb 01/61 68 567; 01/61 68 569 01/61 68 568 [email protected] hr; davor. [email protected] hr http: //www. bicro. hr 2

Agenda • inovacijski sustavi • zajednički razvoj konkurentske prednosti • programi promocije inovacijskih sustava (MZT Program HITRA) – Program PREST – Program TEST – Program STIRP – Program JEZGRE – Program RAZUM 3

Pristupi integriranju znanosti, obrazovanja i industrije – prema inovacijskim sustavima • Sprega znanosti, obrazovanja i industrije inovacijski sustavi: – (globalni), nacionalni, regionalni, sektorski, kompanijski • Dva pristupa (kako se gradi razvojna putanja? ): – ‘globalna ekonomija + generičko javno dobro rada’ (R. Reich) – široko definirane politike konkurencije konkurentska prednost na cijenovnoj konkurenciji i niskim troškovima radne snage? – ‘nacionalna ekonomija + specifično javno dobro tehnologije‘ (M. Porter) – tehnologijske politike visoki troškovi ekonomije blagostanja – visoki troškovi radne snage i inovacije kao uporište? Pretpostavke: lokalizirano učenje, razvoj industrijskih 4 klastera i teritorijalnih aglomeracija znanja

Na znanju utemeljeno gospodarstvo • Na znanju utemeljeno gospodarstvo (KBE): gospodarstvo usmjereno proizvodnji, akumulaciji, distribuciji i uporabi znanja i informacija te njihovoj kapitalizaciji – – znanje kao fundamentalni resurs – učenje kao najvažniji proces • Znanje u kontekstu ‘informacijskoga društva’, ‘društva koje uči’, ‘umreženoga društva’ (‘društva mreža’). . . – kodificirano – tacitno 5

Vrste znanja 6

Modeli inovacija - linearni - interaktivni 7

Struktura inovacijskog sustava • Suvremeni pristup: razvijanje brojnih i raznovrsnih sveza među gospodarstvenim, vladinim i istraživačko-razvojnim entitetima (pojedincima i institucijama) kao kanala relevantnih za uspostavu tokova znanja • Svaki inovacijski sustav čine: – 1. proizvodna struktura (tehno-ekonomske strukture) – 2. institucionalna infrastruktura (političko-institucionalne strukture) 8

Određenje nacionalnog inovacijskog sustava – NIS-a • Nacionalni inovacijski sustav (NIS) – ‘svi dijelovi i aspekti ekonomske strukture i institucionalnog ustroja koji utječu na učenje, pretraživanje i istraživanje proizvodni sustav, marketinški sustav te financijski sustav pojavljuju se kao podsustavi u kojima se odvija učenje’ (B. Johnson i B-Å. Lundvall 1992) 9

Komponente NIS-a 1/2 • Komponente NIS-a: – (1) široki skup institucija (nositelji baza znanja) čije interakcije u proizvodnji, akumulaciji, diseminaciji i kapitalizaciji znanja (tokovi znanja!) određuju inovativno djelovanje i efikasnost nacionalnih tvrtki (razvoj konkurencijskih prednosti!), a izravno su ili neizravno (infrastrukturno) uključene u generiranje, komercijalizaciju i difuziju novih i boljih proizvoda, procesa i usluga (što odgovara tehničkoj promjeni); – (2) inicijativne strukture i kompetencije u tim institucijama koje utječu na stopu i usmjerenost takvih promjena; 10

Komponente NIS-a 2/2 • Komponente NIS-a: – (3) nacionalne investicije u aktivnosti koje generiraju, pohranjuju, diseminiraju i kapitaliziraju znanje te su kao takve komplementarne investicijama u tangibilne resurse, a usmjerene su održavanju ili razvoju nacionalnih, regionalnih, sektorskih i industrijskih konkurencijskih prednosti, kao i konkurencijskih prednosti na razini poduzeća; – (4) prognostičke institucije i aktivnosti usmjerene jasnijem razumjevanju okvira budućih procesa, te lakšem usklađivanju resursa i dugoročnih ekonomskih i socijalnih potreba 11

Vrste tokova znanja i informacija u NIS-u • NIS kao ukupnost resursa i tokova znanja i informacija među pojedincima, poduzećima i institucijama: – interakcije među poduzećima / zajedničke industrijske aktivnosti (uključujući zajednički R&D, strategijske tehničke alijance i sl. ) – interakcije između poduzeća, sveučilišta i javnih istraživačkih instituta (privatne/javne interakcije) - zajedničke R&D aktivnosti, zajedničko patentiranje i publiciranje istraživačkih rezultata, stvaranje zajedničkih transfernih institucija - poput centara znanja, kao i stvaranje neformalnijih sveza – difuzija znanja i tehnologija (u i među) poduzećima (učenje među poduzećima – tipično, diseminacija nove opreme i postrojenja a označava nastojanja adaptiranja i uporabe inovacija odnosno proizvoda koji su razvijeni drugdje – mobilnost i interakcija zaposlenika s težištem na pokretljivosti tehničkog osoblja između privatnog i javnog sektora, te unutar njih 12

Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA Kako podržati razvoj NIS-a? Programski aspekt Pregledni tehnologijski istraživačko-razvojni projekti - PREST Tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - TEST Tehnologijske istraživačkorazvojne i razvojne jezgre - JEZGRE Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM 13

Kako podržati razvoj NIS-a? Institucionalni aspekt Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA Industrial Technology Project (u suradnji sa WB) Regionalne i sektorske Industrijski klasteri mreže znanstvenih i (mreže poduzeća, transfernih institucija industrijski distrikti) Razvojnoistraživački tehnologijski institut - RITI Rizični kapital: Centri R&D i 1. sjemenski kapital znanstvenoistraživački 2. start-up kapital instituti u gospodarstvu 14 3. interesni kapital (VC)

Program HITRA • Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka – HITRA – opći okvir za vođenje nacionalne tehnologijske politike i razvoja NIS-a (regionalnih inovacijskih sustava, sektorskih i industrijskih inovacijskih sustava, mrežnih inovacijskih sustava) – Realizira se kroz podprograme 15

Program PREST 1/2 • Program Pregledni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - PREST – Cilj: utvrditi istraživačkorazvojni, tehnologijski i industrijski potencijal nekog područja, te mogućnost njegove konverzije u konkurencijsku prednost • (a) istraživačkorazvojni resursi, kompetencije i projekti predmetnog područja i to prije svega u području javnog istraživačkog sektora (PSR), • (b) istraživačkorazvojni i proizvodni industrijski resursi predmetnog područja, • (c) stanje i osnovni pravci razvoja znanosti i transfernih znanosti te stanja tehnike u predmetnom području, • (d) tehnologijska i poduzetnička infrastruktura (uključujući konzultantske resurse), 16

Program PREST 2/2 • Program Pregledni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - PREST • (e) osnovna tržišna dinamika predmetnoga područja s aproksimacijom dinamike tržišne ponude i potražnje na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao podloge utvrđivanju moguće konkurencijske prednosti, • (f) najbolje prakse i uspješni poslovni i organizacijski modeli, koji su temeljem primjene benchmarkinga i drugih analitičkih postupaka, usmjerenih identifikaciji mogućih rješenja za hrvatska poduzeća, odnosno industrije, što rezultira • (g) identifikacijom produktnih (na razini platformi proizvoda) i procesnih inovacija (na razini generičkih tehnologija), kao i multidisciplinarnih razvojnih ekipa sposobnih nositi daljnji razvoj predmetnoga područja 17

Program TEST 1/2 • Program Tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - TEST – – Financiranje ‘ideje’ do ‘originalnog rješenja’ Aktiviranje znanstvenoistraživačkih resursa na ideji poduzetnika Razvoj akademskog poduzetništva Potiču se: • pretkomercijalni razvoj proizvoda i tehnologija do faze originalnih rješenja (prototipa i sl. ), odnosno pilot faze (podloge i rješenja), te • strategijska istraživanja koja povezuju temeljne znanosti i njihovu tehnologijsku primjenu – Financira se preko 100 projekata, od cca 200 koliko je kandidirano 18

Program TEST 2/2 Postupci aplikacije u programu TEST Javni poziv MZT Provedba projekta Područno tehnologijsko vijeće (PTV) Odluka o financiranju Prijave projekata Odabir recenzenata Postupak recenziranja 19

Program STIRP • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP – Okrupnjavanje TEST-a – Financiranje ‘kompleksne ideje’ do ‘kompleksnog originalnog rješenja’ – ‘Mrežni’ projekti koji okupljaju što više nacionalnih R&D i industrijskih resursa – Postupak provodi Područno tehnologijsko vijeće (PTV) pri MZT 20

Program JEZGRE 1/2 • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP – Polazište: • fragmentiranost istraživanja • raspršenost i nezaokruženost istraživačke opreme i instrumenata • diskretnost istraživačkorazvojnih aktivnosti i procesa - nepostojanje integriranih lanaca stvaranja dodane vrijednosti – Cilj: • potaknuti aktivnosti koncentriranja istraživačkorazvojnih kompetencija i opreme unutar određenog broja institucionalnih jedinica (jezgri), uslužno postavljenih u odnosu na korisnike u javnom istraživačkom sektoru i u industriji 21

Program JEZGRE 2/2 – Vrste tehnologijskih jezgri: • Tehnologijske istraživačkorazvojne jezgre – u funkciji istraživanja težište na visokoj razini znanstvenoga know-how-a koji se uslužno nudi drugim institucijama – koncentracija kompetentnih znanstvenika i istraživača – Subvencioniranje ugovorenih usluga • Tehnologijske razvojne jezgre – u funkciji razvoja težište na korištenju znanstvene opreme i instrumentacije, a u funkciji istraživačkog procesa i industrijskog razvoja (tehnologijskih procesa, proizvoda) – financijska potpora u nabavci nove opreme (izravne kupnje u punom ili djelomičnom iznosu, subvencioniranje kamata na zajmove za kupnju opreme, porezne olakšice pri nabavci nove znanstvene 22 opreme i sl.

Program RAZUM 1/4 polazišta • Program Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM – ‘Komercijalizacija’ ‘originalnih’ rješenja pretvaranjem u uspješna poduzeća (glavni produkt programa) – Sadašnje stanje: potpora pojedinačnim projektima – Daljnji razvoj programa: potpora industrijskim klasterima (već sada prisutna nastojanja na umreživanju pojedinih projekata) – 54 projekta u BICRO-u, približno isti na evaluaciji u tehnologijskim centrima – 6 projekata pred početkom financiranja u lipnju 2002, vjerojatno još toliko u srpnju 2002. 23

Natjecatelj Natječajna dokumentacija Obrazac i uputstva na adresi: http: //www. mzt. hr/tehno_poduzeca Program RAZUM 2/4 postupak aplikacije Tehnologijskicentar Pretprijava projekta: analiza Analiza u roku od 30 dana od dana zaprimanja natječajne dokumentacije projekt se odbacuje jer je: Odluka projekt se predlaže za daljnju analizu • nekompletan ili nedefiniran • projekt rutinskog poduzetništva • institucionalni oblik: obrtnički 24

Ekspertni tim 1: natjecatelj uključen 1. 2. 3. 4. Tehničko-tehnologijska analiza Marketinško-tržišna analiza Ekonomsko-financijska analiza Analiza poduzetničkih sposobnosti i upravljačkih znanja i vještina Programski kolegij mreže centara Program RAZUM 3/4 postupak aplikacije Prijava projekta: analiza Ekspertni tim 2 Analiza projekta: A. Poslovni plan B. Investicijska studija Lista prvenstva projekt se odbacuje Odluka projekt se predlaže drugom financijeru pozitivna odluka o potpori projektu 25

Program RAZUM 4/4 postupak aplikacije Tržišni aranžmani Poslovna partnerstva Sufinanciranje iz drugih izvora Financiranje Potpora poduzetniku R&D usluge Konzultantske usluge i monitoring 26
Davor gjivoje
Davor studen
Davor svetinovic
Davor perišić
Davor kunovac
Opstruktivna azoospermija
Davor vodanović
Davor zrno
хеленистичка култура
Ffzg info centar
Beogradski arbitražni centar
Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu
Centar za odgoj i obrazovanje zagorska
Graani
Telenor data center
Centralni nervni sistem
Centar za edukaciju sudija i tužilaca rs
Centar za odgoj i obrazovanje goljak
Javna uprava zagreb
Centar za odgoj i obrazovanje zagreb
Projektno finansiranje intesa
Centar za semejna medicina
Ribarska banja specijalna bolnica za rehabilitaciju
Obiteljski centar preobraženska
Brokin centar za govor
Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu
Lateralizacija