Dr sc Davor Salamon Poslovnoinovacijski centar Hrvatske Inovacijska

Dr. sc. Davor Salamon Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - Inovacijska i investicijska kompanija Sprega znanosti, obrazovanja i gospodarstva Rijeka, 12. lipnja 2002. 1

Inovacijska i investicijska kompanija u vlasništvu RH, osnovana 1998. godine suradnjom Min. Com. Es-a (IT) i MZT (HR) Osobe za kontakt u realizaciji programa RAZUM: Miroslav Gabor, pomoćnik direktora za financije Suzana Srpak, koordinatorica realizacije Programa Adresa: Telefoni: Fax: E-pošta: Web: Ivana Lučića 5, 10 000 Zagreb 01/61 68 567; 01/61 68 569 01/61 68 568 [email protected] hr; davor. [email protected] hr http: //www. bicro. hr 2

Agenda • inovacijski sustavi • zajednički razvoj konkurentske prednosti • programi promocije inovacijskih sustava (MZT Program HITRA) – Program PREST – Program TEST – Program STIRP – Program JEZGRE – Program RAZUM 3

Pristupi integriranju znanosti, obrazovanja i industrije – prema inovacijskim sustavima • Sprega znanosti, obrazovanja i industrije inovacijski sustavi: – (globalni), nacionalni, regionalni, sektorski, kompanijski • Dva pristupa (kako se gradi razvojna putanja? ): – ‘globalna ekonomija + generičko javno dobro rada’ (R. Reich) – široko definirane politike konkurencije konkurentska prednost na cijenovnoj konkurenciji i niskim troškovima radne snage? – ‘nacionalna ekonomija + specifično javno dobro tehnologije‘ (M. Porter) – tehnologijske politike visoki troškovi ekonomije blagostanja – visoki troškovi radne snage i inovacije kao uporište? Pretpostavke: lokalizirano učenje, razvoj industrijskih 4 klastera i teritorijalnih aglomeracija znanja

Na znanju utemeljeno gospodarstvo • Na znanju utemeljeno gospodarstvo (KBE): gospodarstvo usmjereno proizvodnji, akumulaciji, distribuciji i uporabi znanja i informacija te njihovoj kapitalizaciji – – znanje kao fundamentalni resurs – učenje kao najvažniji proces • Znanje u kontekstu ‘informacijskoga društva’, ‘društva koje uči’, ‘umreženoga društva’ (‘društva mreža’). . . – kodificirano – tacitno 5

Vrste znanja 6

Modeli inovacija - linearni - interaktivni 7

Struktura inovacijskog sustava • Suvremeni pristup: razvijanje brojnih i raznovrsnih sveza među gospodarstvenim, vladinim i istraživačko-razvojnim entitetima (pojedincima i institucijama) kao kanala relevantnih za uspostavu tokova znanja • Svaki inovacijski sustav čine: – 1. proizvodna struktura (tehno-ekonomske strukture) – 2. institucionalna infrastruktura (političko-institucionalne strukture) 8

Određenje nacionalnog inovacijskog sustava – NIS-a • Nacionalni inovacijski sustav (NIS) – ‘svi dijelovi i aspekti ekonomske strukture i institucionalnog ustroja koji utječu na učenje, pretraživanje i istraživanje proizvodni sustav, marketinški sustav te financijski sustav pojavljuju se kao podsustavi u kojima se odvija učenje’ (B. Johnson i B-Å. Lundvall 1992) 9

Komponente NIS-a 1/2 • Komponente NIS-a: – (1) široki skup institucija (nositelji baza znanja) čije interakcije u proizvodnji, akumulaciji, diseminaciji i kapitalizaciji znanja (tokovi znanja!) određuju inovativno djelovanje i efikasnost nacionalnih tvrtki (razvoj konkurencijskih prednosti!), a izravno su ili neizravno (infrastrukturno) uključene u generiranje, komercijalizaciju i difuziju novih i boljih proizvoda, procesa i usluga (što odgovara tehničkoj promjeni); – (2) inicijativne strukture i kompetencije u tim institucijama koje utječu na stopu i usmjerenost takvih promjena; 10

Komponente NIS-a 2/2 • Komponente NIS-a: – (3) nacionalne investicije u aktivnosti koje generiraju, pohranjuju, diseminiraju i kapitaliziraju znanje te su kao takve komplementarne investicijama u tangibilne resurse, a usmjerene su održavanju ili razvoju nacionalnih, regionalnih, sektorskih i industrijskih konkurencijskih prednosti, kao i konkurencijskih prednosti na razini poduzeća; – (4) prognostičke institucije i aktivnosti usmjerene jasnijem razumjevanju okvira budućih procesa, te lakšem usklađivanju resursa i dugoročnih ekonomskih i socijalnih potreba 11

Vrste tokova znanja i informacija u NIS-u • NIS kao ukupnost resursa i tokova znanja i informacija među pojedincima, poduzećima i institucijama: – interakcije među poduzećima / zajedničke industrijske aktivnosti (uključujući zajednički R&D, strategijske tehničke alijance i sl. ) – interakcije između poduzeća, sveučilišta i javnih istraživačkih instituta (privatne/javne interakcije) - zajedničke R&D aktivnosti, zajedničko patentiranje i publiciranje istraživačkih rezultata, stvaranje zajedničkih transfernih institucija - poput centara znanja, kao i stvaranje neformalnijih sveza – difuzija znanja i tehnologija (u i među) poduzećima (učenje među poduzećima – tipično, diseminacija nove opreme i postrojenja a označava nastojanja adaptiranja i uporabe inovacija odnosno proizvoda koji su razvijeni drugdje – mobilnost i interakcija zaposlenika s težištem na pokretljivosti tehničkog osoblja između privatnog i javnog sektora, te unutar njih 12

Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA Kako podržati razvoj NIS-a? Programski aspekt Pregledni tehnologijski istraživačko-razvojni projekti - PREST Tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - TEST Tehnologijske istraživačkorazvojne i razvojne jezgre - JEZGRE Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM 13

Kako podržati razvoj NIS-a? Institucionalni aspekt Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka - HITRA Industrial Technology Project (u suradnji sa WB) Regionalne i sektorske Industrijski klasteri mreže znanstvenih i (mreže poduzeća, transfernih institucija industrijski distrikti) Razvojnoistraživački tehnologijski institut - RITI Rizični kapital: Centri R&D i 1. sjemenski kapital znanstvenoistraživački 2. start-up kapital instituti u gospodarstvu 14 3. interesni kapital (VC)

Program HITRA • Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka – HITRA – opći okvir za vođenje nacionalne tehnologijske politike i razvoja NIS-a (regionalnih inovacijskih sustava, sektorskih i industrijskih inovacijskih sustava, mrežnih inovacijskih sustava) – Realizira se kroz podprograme 15

Program PREST 1/2 • Program Pregledni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - PREST – Cilj: utvrditi istraživačkorazvojni, tehnologijski i industrijski potencijal nekog područja, te mogućnost njegove konverzije u konkurencijsku prednost • (a) istraživačkorazvojni resursi, kompetencije i projekti predmetnog područja i to prije svega u području javnog istraživačkog sektora (PSR), • (b) istraživačkorazvojni i proizvodni industrijski resursi predmetnog područja, • (c) stanje i osnovni pravci razvoja znanosti i transfernih znanosti te stanja tehnike u predmetnom području, • (d) tehnologijska i poduzetnička infrastruktura (uključujući konzultantske resurse), 16

Program PREST 2/2 • Program Pregledni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - PREST • (e) osnovna tržišna dinamika predmetnoga područja s aproksimacijom dinamike tržišne ponude i potražnje na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao podloge utvrđivanju moguće konkurencijske prednosti, • (f) najbolje prakse i uspješni poslovni i organizacijski modeli, koji su temeljem primjene benchmarkinga i drugih analitičkih postupaka, usmjerenih identifikaciji mogućih rješenja za hrvatska poduzeća, odnosno industrije, što rezultira • (g) identifikacijom produktnih (na razini platformi proizvoda) i procesnih inovacija (na razini generičkih tehnologija), kao i multidisciplinarnih razvojnih ekipa sposobnih nositi daljnji razvoj predmetnoga područja 17

Program TEST 1/2 • Program Tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - TEST – – Financiranje ‘ideje’ do ‘originalnog rješenja’ Aktiviranje znanstvenoistraživačkih resursa na ideji poduzetnika Razvoj akademskog poduzetništva Potiču se: • pretkomercijalni razvoj proizvoda i tehnologija do faze originalnih rješenja (prototipa i sl. ), odnosno pilot faze (podloge i rješenja), te • strategijska istraživanja koja povezuju temeljne znanosti i njihovu tehnologijsku primjenu – Financira se preko 100 projekata, od cca 200 koliko je kandidirano 18

Program TEST 2/2 Postupci aplikacije u programu TEST Javni poziv MZT Provedba projekta Područno tehnologijsko vijeće (PTV) Odluka o financiranju Prijave projekata Odabir recenzenata Postupak recenziranja 19

Program STIRP • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP – Okrupnjavanje TEST-a – Financiranje ‘kompleksne ideje’ do ‘kompleksnog originalnog rješenja’ – ‘Mrežni’ projekti koji okupljaju što više nacionalnih R&D i industrijskih resursa – Postupak provodi Područno tehnologijsko vijeće (PTV) pri MZT 20

Program JEZGRE 1/2 • Program Složeni tehnologijski istraživačkorazvojni projekti - STIRP – Polazište: • fragmentiranost istraživanja • raspršenost i nezaokruženost istraživačke opreme i instrumenata • diskretnost istraživačkorazvojnih aktivnosti i procesa - nepostojanje integriranih lanaca stvaranja dodane vrijednosti – Cilj: • potaknuti aktivnosti koncentriranja istraživačkorazvojnih kompetencija i opreme unutar određenog broja institucionalnih jedinica (jezgri), uslužno postavljenih u odnosu na korisnike u javnom istraživačkom sektoru i u industriji 21

Program JEZGRE 2/2 – Vrste tehnologijskih jezgri: • Tehnologijske istraživačkorazvojne jezgre – u funkciji istraživanja težište na visokoj razini znanstvenoga know-how-a koji se uslužno nudi drugim institucijama – koncentracija kompetentnih znanstvenika i istraživača – Subvencioniranje ugovorenih usluga • Tehnologijske razvojne jezgre – u funkciji razvoja težište na korištenju znanstvene opreme i instrumentacije, a u funkciji istraživačkog procesa i industrijskog razvoja (tehnologijskih procesa, proizvoda) – financijska potpora u nabavci nove opreme (izravne kupnje u punom ili djelomičnom iznosu, subvencioniranje kamata na zajmove za kupnju opreme, porezne olakšice pri nabavci nove znanstvene 22 opreme i sl.

Program RAZUM 1/4 polazišta • Program Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM – ‘Komercijalizacija’ ‘originalnih’ rješenja pretvaranjem u uspješna poduzeća (glavni produkt programa) – Sadašnje stanje: potpora pojedinačnim projektima – Daljnji razvoj programa: potpora industrijskim klasterima (već sada prisutna nastojanja na umreživanju pojedinih projekata) – 54 projekta u BICRO-u, približno isti na evaluaciji u tehnologijskim centrima – 6 projekata pred početkom financiranja u lipnju 2002, vjerojatno još toliko u srpnju 2002. 23

Natjecatelj Natječajna dokumentacija Obrazac i uputstva na adresi: http: //www. mzt. hr/tehno_poduzeca Program RAZUM 2/4 postupak aplikacije Tehnologijskicentar Pretprijava projekta: analiza Analiza u roku od 30 dana od dana zaprimanja natječajne dokumentacije projekt se odbacuje jer je: Odluka projekt se predlaže za daljnju analizu • nekompletan ili nedefiniran • projekt rutinskog poduzetništva • institucionalni oblik: obrtnički 24

Ekspertni tim 1: natjecatelj uključen 1. 2. 3. 4. Tehničko-tehnologijska analiza Marketinško-tržišna analiza Ekonomsko-financijska analiza Analiza poduzetničkih sposobnosti i upravljačkih znanja i vještina Programski kolegij mreže centara Program RAZUM 3/4 postupak aplikacije Prijava projekta: analiza Ekspertni tim 2 Analiza projekta: A. Poslovni plan B. Investicijska studija Lista prvenstva projekt se odbacuje Odluka projekt se predlaže drugom financijeru pozitivna odluka o potpori projektu 25

Program RAZUM 4/4 postupak aplikacije Tržišni aranžmani Poslovna partnerstva Sufinanciranje iz drugih izvora Financiranje Potpora poduzetniku R&D usluge Konzultantske usluge i monitoring 26