PROF DR JASMINKA GRADAEVISIJERI Kolektivni ugovori u radnom

PROF. DR JASMINKA GRADAŠČEVIĆ-SIJERČIĆ „Kolektivni ugovori u radnom pravu i zakonodavstvu“ Sarajevo, 01. 11. 2016. godine

SADRŽAJ 1. Kolektivni ugovori-opći pristup 2. Pojam kolektivnih ugovora 2. 1. Pravna priroda kolektivnih ugovora 2. 2. Bitna obilježja kolektivnih ugovora 3. Kolektivni ugovori u zakonodavstvu FBi. H 4. Kolektivni ugovori i drugi izvori radnog prava 5. Svrha i učinci kolektivnih ugovora 6. Produžena i proširena primjena kolektivnih ugovora 7. Prestanak kolektivnog ugovora i sudska zaštita

SEGMENTI KOLEKTIVNOG RADNOG PRAVA Sloboda udruživanja; Kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje; Pravo na participaciju; Pravo na mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova(posredovanje, mirenje i arbitraža); Pravo na štrajk Pravo učešća u postupku autonomnog uređivanja uvjeta rada i zapošljavanja odnosno radnog reda

KOLEKTIVNI UGOVORI U RADNOM ZAKONODAVSTVU-OPĆI PRISTUP Sui generis izvori radnog prava (Kolektivnim ugovorom. . bliže se uređuju prava po osnovu rada, obim prava i način i postupak njihovog ostvaraivanja-čl. 7. st. 1. Zo. R RS) Važan autonomni (profesionalni) izvor radnog prava Pravni institut kolektivnog radnog prava-okvir na osnovu kojeg se zaključuju budući ugovori o radu Metod reguliranja radnih odnosa u okviru tržišne privrede jer određuje, u pravilu, konačan obim većine prava iz radnog odnosa

KOLEKTIVNI UGOVORI U RADNOM ZAKONODAVSTVU-OPĆI PRISTUP(2) Sredstvo određivanja standarda i/ili unapređenja zakonskih standarda; Država treba da intervenira samo u oblastima koje socijalni partneri(poslodavci i posloprimci) ne mogu, s obzirom na suprostavljane interese, racionalno regulirati.

MOR I KOLEKTIVNI UGOVORI Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja temeljne su slobode zajamčenih Ustavom MOR-a i Filadelfijskom deklaracijom Cilj: ujednačiti standarde kol. pregovaranja (osigurati slobodu kol. pregovaranja) Konv. br. 98 o primjeni načela prava na organiziranje i kol. pregovaranje iz 1949. (ratifikacija Bi. H) Konv. br. 154 o kol. pregovaranju iz 1981. (ratifikacija Bi. H) Poticanje slobodnog i dobrovoljnog kolektivnog pregovaranja Nema jedinstvenog modela kol. pregovaranje u svijetu (anglosaski i kontinentalni pravni krug)

2. POJAM KOLEKTIVNIH UGOVORA Međunarodni radni standardi: Preporuka MOR-a br. 91 koja je donijeta uz Konvenciju br. 98 , a koju je po pravu sukcesije notificirala Bi. H: “Kolektivni ugovor je svaki pisani sporazum o uvjetima rada i zaposlenja, zaključen s jedne strane od jednog, grupe poslodavaca ili jedne odnosno više organizacija poslodavaca i, s druge strane, od jedne ili više reprezentativnih sindikalnih organizacija radnika, ili ako nema takvih radničkih organizacija od predstavnika zainteresiranih radika koji budu pravnovaljano izabrani i opunomoćeni od strane takve grupe radnika, a u suglasnosti s njihovim nacionalnim zakonodavstvom. ”

POJAM KOLEKTIVNIH UGOVORA Član 4. Konvencije 98 MOR-a obavezuje države članice koje su ratificirale ovu Konvenciju da: “ preduzmu mjere koje odgovoraju domaćim uvjetima , gdje je to potrebno, kako bi podstakli i promovirali puni razvoj i korišćenja mehanizma dobrovoljnog pregovaranja, s ciljem reguliranja pravila i uvjeta rada preko kolektivnih ugovora”

POJAM KOL. PREGOVARANJA: KONVENCIJA MORA BROJ 154 O KOLEKTIVNOM PREGOVARANJU(OD 26. 09. 2014. GODINE NA SNAZI UBIH) Član 2. U svrhu ove Konvencije, pojam “kolektivno pregovaranje” proširuje se na sve pregovore koji se vode između poslodavca, grupe poslodavaca ili jedne ili više organizacija poslodavaca, s jedne strane i jedne ili više organizacija radnika, s druge strane, radi : (a) utvrđivanja uvjeta rada i uvjeta zapošljavanja; i/ili (b) reguliranja odnosa između poslodavaca i radnika; i/ili (c) reguliranja odnosa između poslodavaca ili njihovih organizacija i radničke organizacije ili radničkih organizacija.

KOLEKTIVNI UGOVORI U RADNOM ZAKONODAVSTVU BIH član 7. st. 1 Zo. R RS : “ Kolektivnim ugovorom. . . smatra se onaj kolektivni ugovor koji je obavezujući za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u čijem je zaključivanju poslodavac neposredno učestvovao, ili je ovlastio dugog poslodavca da to učini u njegovo ime, ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru”. član 2. Zo. R Brčko DBi. H: ”kolektivni ugovor je ugovor sklopljen između poslodavca i sindikata ili vijeća zaposlenika ili između udruženja poslodavca i sindikata ili vijeća zaposlenika, u korist njihovih članova”; Zo. R F Bi. H ne daje definiciju kolektivnog ugovora Zo. R u institucijama Bi. H ne daje definiciju kolektivnog ugovora

2. 1. PRAVNA PRIRODA KOLEKTIVNIH UGOVORA Ø Većinsko shvatanje: kolektivni ugovor jedinstven pravni posao s dvostrukom pravnom prirodom; Prihvaćena “teorija dupliciteta” ili mješovita teorija pravne prirode kolektivnog ugovora: kolektivni ugovor po spoljnim karakteristikama ima prirodu ugovora, a po unutrašnjim normativnog akta. Ø Kolektivni ugovor je zakon u materijalnom smislu, ali ne i u formalnom smislu, radi se o ugovoru- zakonu.

2. 2. BITNA OBILJEŽJA KOLEKTIVNIH UGOVORA Strane kolektivnog pregovaranja i kolektivnog ugovaranja Predmet/sadržaj kolektivnih ugovora Pravni standard: negativne i pozitivne usklađenosti sa zakonom

3. ZAKON O RADU FBIH I KOLEKTIVNI UGOVORI Kolektivni ugovori prisutni u više od 50 odredbi kao akti kojima se reguliraju pojedini aspekti prava na radu i/ili u vezi s radom; Postupak kol. pregovaranja. . “u dobroj vjeri uz razumne napore“/rok 45 dana za saglasnost zaključivanja kol. ugovora-mogućnost arbitraže(čl. 139). . “;

3. 1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SISTEMA KOLEKTIVNIH UGOVORA U FBIH Subjekti: predstavnik rada = reprezentativni sindikat Ø predstavnik kapitala = poslodavac, reprezentativno udruženje poslodavaca Ø Predmet: prava i obaveze strana koje su ga zaključile; prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom; pravila o postupku kolektivnog pregovaranja; sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova*

STRANE U KOLEKTIVNOM PREGOVARANJU Pitanje stranaka kolektivnog ugovora i njihove reprezentativnosti uređena su Zakonom o radu , ali odredbe čl. 122 -136 prestaće da važe donošenjem posebnog propisa o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca(čl. 175. st. 2 ZOR) Na strani poslodavaca strane kolektivnog ugovora mogu biti: a) reprezentativno udruženje poslodavaca i b) jedan poslodavac. U organima državne službe, sudske vlasti , javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika-stranka je država: vlada /nadležna ministarstva FBi. H/kantona.

STRANE U KOLEKTIVNOM PREGOVARANJU NA STRANI POSLODAVACA Na strani poslodavaca strane kolektivnog ugovora mogu biti: a) reprezentativno udruženje poslodavaca i b) jedan poslodavac. U organima državne službe, sudske vlasti , javnih ustanova i drugih budžetskih korisnika-stranka je država: vlada /nadležna ministarstva FBi. H/kantona

REPREZENTATIVNOST UDRUŽENJA POSLODAVACA 1) Reprezentativnost udruženja poslodavaca: -opći uvjeti : registracija, finansiranje, potreban broj članova -posebni uvjeti: razine reprezentativnosti, rješenje o utvrđivanju reprezentativnosti 2) Reprezentativnost udruženja poslodavaca: - za teritorij Federacije/kantona- udruženje čiji članovi zapošljavanju najnamnje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije/kantona ili udruženje čiji članovi zapošljavaju najveći broj zaposlenih.

STRANE U KOLEKTIVNOM PREGOVARANJU NA STRANI RADA 1) Na strani rada /sindikata kolektivni ugovor može sklopiti samo reprezentativni sindikat; 2) Reprezentativnost sindikata : opći uvjeti : registracija, finansiranje, potreban procenat učlanjenosti zaposlenih, posebni uvjeti: razine reprezentativnosti, rješenje o utvrđivanju reprezentativnosti. 3) Reprezentativnost sindikata: a) kod poslodavca- sindikat u koji je učlanjeno najnamnje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih, ili sindikat sa najvećim brojem članova, b) za područje djelatnosti- sindikat u koji je učlanjeno najnamnje 30% članova od ukupnog broja zaposlenih u području djelatnosti/grani FBi. H/kantona, ili sindikat sa najvećim brojem članova, c) za teritorij Federacije- sindikat u koji je učlanjeno najnamnje 30% članova od ukupnog broja zaposlenih u FBi. H , ili sindikat sa najvećim brojem članova.

UČINCI REPREZENTATIVNOSTI-OVLAŠĆENJE ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE ako je jedan sindikat reprezentativan/udruženje poslodavaca onda on pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora, ako je više sindikata/udruženja poslodavaca reprezentativno. . . ? ? (. . . utemeljuje se pregovarački odbor, . . . ako se ne mogu sporazumjeti o sastavu pregovaračkog odbora. . ? ? ? - svaki sindikat je u tom odboru zastupljen s jednim predstavnikom)

SADRŽAJ/PREDMET KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA(ČL. 141 ZOR-A) a) prava i obaveze strana koje su ga zaključile, b) prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, c)pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, d)sastav i način postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, e) postupak otkazivanja kol. ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje.

VRSTE KOL. UGOVORA a)Prema razini na kojoj se zaključuju: -pojedinačni(kod poslodavca), -granski (djelatnosti): teritorij FBi. H ili jednog ili više kantona -opći (teritorij FBi. H) b) Prema vremenu na koje se zaključuju: -na određeno vrijeme (max. do 3 godine) ili -na neodređeno vrijeme.

OPĆI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA TERITORIJ FBIH(“SL. NOVINE FBIH”BR. 48/16) Član 2. Ovaj kolektivni ugovor zaključuje se i primjenjuje na teritoriji FBi. H u skladu sa odredbama Zakona o radu Federacije Bi. H i drugim pozitivnim propisima.

4. HIJERARHIJA IZVORA RADNOG PRAVA -Ustav, -konvencije Mo. R-a i drugi međunarodni ugovori, -posebni zakoni ili Uredbe Vlade, -opći zakon ili uredbe Vlade, -pravilnik ministarstva /podzakonski akti , -kolektivni ugovor, -sporazum vijeća zaposlenika/savjeta radnika i poslodavca, -pravilnik o radu i -ugovor o radu

4. 1. ODNOS KOLEKTIVNIH UGOVORA I DRUGIH IZVORA RADNOG PRAVA U radnom zakonodavstvu vlada princip relativne prinudnosti normi pošto se cilj radnopravne zaštite postiže zakonskim uređivanjem minimuma zaštite na radu i u vezi sa radom koja se mora obezbjediti, ali se može i poboljšati svakim nižim pravnim izvorom. Prvo pravilo: Pozitivno i negativno pravilo-čl. 19 Zo. R-a

Drugo pravilo: član 27. Zakona o vijeću zaposlenika (“Sl. novine FBi. H”broj 38/04). Sporazumom između vijeća zaposlenika i poslodavca ne mogu se uređivati pitanja plaća, trajanje radnog vremena i druga pitanja koja se uređuju ili su uređena kolektivnim ugovorom, osim u slučaju da strane kolektivnog ugovora ovlaste vijeće zaposlenika i poslodavca da o tim pitanjima zaključe sporazum.

Treće pravilo: načelo in favorem labaratoris : “ako je neko pravo iz radnog odnosa uređeno različitim izvorima prava, primjenjuje se onaj izvor prava koji je za radnika najpovoljniji” Član 3. Općeg kolektivnog ugovora za teritorij FBi. H: » Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Zakonom o radu ili drugim zakonima koji definišu radno -pravne odnose, ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom na nivou kantona, granskim kolektivnim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim u slučaju člana 8. ovog kolektivnog ugovora»

4. KOLEKTIVNI UGOVORI U JAVNIM SLUŽBAMA(ORGANI DRŽAVNE SLUŽBE, SUDSKE VLASTI, JAVNIH USTANOVA TE DRUGIH BUDŽETSKIH KORISNIKA) Strane: nadležne javne vlasti/ministarstva/vlada i odgovrajući reprezenativni granski sindikat; Djelatnici u ovim službama su u radnom odnosu s ustanovom u kojoj rade; Zaključenim kolektivnim ugovorima priznaju se određena prava, a odgovornost za ispunjenje tih prava je na osobama koje se pojavljuju kao stvarni poslodavci.

5. SVRHA KOLEKTIVNIH UGOVORA Osnovna svrha : određivanje plaća, radnog vrema , odmora i drugih uvjeta rada i zapošljavanja kod jednog poslodavca, industrijskoj grani ili djelatnosti, Sekundarni ciljevi: reguliranje odnosa ugovornih strana, razrješenje kolektivnih sporova, promocija sudjelovanja radnika u odlučivanju U skladu sa svrhom razlikuje se: Normativni dio (pravna pravila) Obligacioni dio (ugovorni uglavci).

5. 1. UČINCI KOLEKTIVNIH UGOVORA Obligacionopravni dio Normativni dio

OBLIGACIONPRAVNI DIO KOLEKTIVNIH UGOVORA v v v regulira prava i obaveze strana ugovornica (obaveze u pogledu kolektivnog pregovaranja, provedbe kolektivnog ugovora, rješavanja sporova, tumačenja, otkaza, dopune ili izmjene kol. ugovra, očuvanje socijalnog mira) Pacta sunt servanda-ugovorne strane ne smiju da čine ništa što je u suprotnosti sa savjesnim ispunjenjem ugovora član 17 Zakona o obligacionim odnosima: (1) Sudionici u obveznom odnosu dužni su izvršiti svoju obavezu i odgovorni su za njezino ispunjenje. (2) Obveza se može ugasiti samo suglašnošću volja sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona.

NORMATIVNI UGOVORA STVARNA DIO KOLEKTIVNIH SVRHA KOLEKTIVNIH UGOVORA Norme o : sadržini pojedninačnog radnog odnosa ( cijena rada, radno vrijeme, odmori , odsustva, . . ); zasnivanju radnog odnosa, programima zbrinjavanja viška zaposlenika, solidarne norme, norme o sistemu radnih obaveza i disciplini ponašanja Čl. 141 Zo. R FBi. H st. 1. “Kolektivnim ugovorom uređuju se. . prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom u skladu sa zakonom ili drugim propisima. ”

KOLEKTIVNI Ø Ø Ø UGOVOR OBAVEZUJE Strane koje su ga zaključile (sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile članovi potpisnika; osobe koje su naknadno postale članovi udruga koje su sklopile kolektivni ugovor) Strane koje su naknadno pristupile kolektivnom ugovoru(osobe koje su članice udruge koja je pristupila kolektivnom ugovoru; osobe koje su naknadno postale članice udruge koja je pristupila) Osobe na koje je ministar proširio primjenu kolektivnog ugovora(postupak svojevrsnog kolektivnog pregovaranja iako je u biti riječ o aktu vlasti koji se donosi po posebnom postupku-”oktroiranje kolektivnog ugovora”)

OBAVEZNOST KOLEKTIVNOG UGOVORA Obaveznost: a) strane koje su ga zaključile, b) strane koje su mu naknadno pristupile, c) poslodavce na koje je proširena primjena kol. ugovora d)Primjena kol. ugovora u slučaju promjene poslodavca(čl. 148. st. 1) e)Primjena kol. ugovora u slučaju promjene djelatnosti poslodavca(čl. 148. st. 2)

6. PRODUŽENA PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA Vrijeme trajanja: određeno/ neodređeno Istekom roka na koji je zaključen kolektivni ugovor primjenjivaće se najduže još 90 dana -čl. 140. st. 3 Zo. R FBi. H. Produženje primjene –sporazumom strana koje su ga zaključile najkasnije 30 dana prije isteka važenja kol. ugovora --čl. 140. st. 4 Zo. R FBi. H.

7. PROŠIRENA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA Član 143. Zo. R FBi. H : proširenjem primjene kolektivnog ugovora može se promijeniti (proširiti) personalni domen nekog kolektivnog ugovora. Za proširenje kolektivnog ugovora nadležna je izvršna vlast - ministar nadležan za rad/federalni ministar. Nužna pretpostavka za donošenje odluke o proširenju primjene kolektivnog ugovora je postojanje javnog interesa (opravdani interes) + mišljenje ESV FBi. H.

8. PRESTANAK KOLEKTIVNOG UGOVORA Otkaz Protek vremena na koji je zaključen, Sporazumom ugovornih strana, Zaključivanjem novog kolektivnog ugovora, Na drugi zakonom određeni način (npr. utvrđenjem ništavosti)

ZOR I PRESTANAK KOLEKTIVNOG UGOVORA Protek vremena (kolektivni ugovori na određeno vrijeme-čl. 140. st. 3); Otkaz(čl. 147) Neusklađenost do roka utvrđenog zakonom(čl. 182).

OBLIK, DOSTAVLJANJE, OBJAVLJIVANJE Formalan ugovor ( isključivo u pisanom obliku/pisanoj formi) Obavezna dostava (Fed. minstarstvo rada. . teritorij FBi. H/dva ili više kantona; nadležni organ kantona): Pravilnik o postupku dostavljanja i vođenju evidencije kolektivnih ugovora(„Sl. novine FBi. H“, broj 76/16) Obaveza javne objave (Sl. novine FBi. H, službeno glasilo kantona)

ZAŠTITA PRAVA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA Sudska zaštita(čl. 149) Kolektivni radni sporovi Individualni radni sporovi