Prof dr Jasminka GradaeviSijeri Individualni radni odnosi Ugovor

Prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić

Individualni radni odnosi § Ugovor o radu je pravni osnov radnog odnosa u općem sistemu radnih odnosa. Zaključivanjem ugovora o radu nastaje pravno stanje na osnovu kojeg stupanjem na rad nastupaju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa. § Zakon o radu u svojim odredbama upotrebljava pojam ugovor o radu kao oznaku za ugovorni radni odnos (zaključivanje ugovora o radu. . ) ali u mnogim odredbama upotrebljava i termin „radni odnos“(„smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme“. . . “direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme“. . . “stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“). § Zo. R je prihvatio da se kao moment od koga se smatra da je zasnovan radni odnos uzima moment kada izabrana osoba stupi na rad.

1. Ugovor o radu § Bitni sastojci ugovora o radu određeni su: zakonom, ali mogu biti određeni i voljom stranaka ili mogu proizilaziti iz same prirode ugovora. § Obavezni sadržaj pisanog ugovora o radu utvrđen zakonom (čl. 24. st. 1. ).

§ Ugovor o radu mora sadržavati podatke o strankama te njihovom sjedištu/prebivalištu odnosno boravištu, trajanju ugovora o radu, danu otpočinjanja rada, mjestu rada, nazivu, prirodi ili vrsti radnog mjesta na koji se radnik zapošljava sa kratkim opisom poslova. § Ugovor o radu treba da sadrži podatke ili uputu na odgovarajući član (čl. 24. st. 2. ) zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u pogledu: § dužine i rasporeda radnog vremena, § plaća, dodataka na plaću, perioda isplate, naknada plaća, § trajanju godišnjeg odmora, § otkaznim rokovima, § druge podatke u vezi s uvjetima rada koji proizilaze iz kolektivnih ugovora. Bitni sastojci ugovora o radu

§ ugovor o radu s probnim radom, § na neodređeno ili određeno vrijeme, § ugovor o radu s radnikom koji se upućuje na rad u inozemstvo, § ugovor o radu za obavljanje poslova van poslovnih prostorija poslodavca, § ugovor o radu s direktorom, § ugovor o radu sa pripravnikom, § ugovor o radu sa punim ili nepunim radnim vremenom, § ugovor o radu na poslovima sa skraćenim radnim vremenom, § ugovor o radu sa invalidom rada II kategorije, § ugovor o radu pod izmjenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu)

2. 1. Poslodavac i radnik kao obilježje radnog odnosa § Poslodavac (čl. 5 ZR) § Radnik (čl. 6 ZR)

Poslodavac u sistemu radnih odnosa Poslodavac-pravna osoba Poslodavac –fizička osoba: § a) samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti, § b) samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu te § c)slobodna zanimanja Dakle, poslodavac fizička osoba može biti obrtnik, osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem, individualni poljoprivrednik itd. . § a) privredno društvo, § b)ustanova, § c)uduženje, § d) javno preduzeće, § e) zadruga, § f)drugi subjekti određeni posebnim zakonom: § Agencije za privremeno zapošljavanje: poslodavac koji na osnovu ugovora o ustupanju radnika ustupa radnika drugom poslodavcu za privremeno obavljanje poslova.

§ Poslodavac –rezident FBi. H (sa sjedištem u FBi. H) a) radnik sa prebivalištem u FBi. H b) radnik sa prebivalištem u RS (porezni nerezident) § Poslodavac -nerezident FBi. H -poslodavac sa sjedištem u RS a) radnik sa prebivalištem u FBi. H b) radnik sa prebivalištem u RS

Radnik u sistemu radnih odnosa § domaći državljanin: rezident FBi. H /nerezident FBi. H § strani državljanin Pravni okvir mjerodavan za pitanje rada stranaca u Bi. H: § Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), § Zakon o strancima, te § zakoni o zapošljavanju stranaca i opći propisi o radu.

Radnik-strani državljanjin § Zakon o zapošljavanju stranaca u FBi. H Federacije Bi. H“, broj 111/12) („Sl. novine § Zakon o strancima („Sl. glasnik Bi. H“ broj 88/15) i podzakonski akti koji bliže uređuju ovu matariju.

§ Stranac je lice koje nije državljanin Bi. H; § Radna dozvola je dozvola koju izdaje organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca, a kojom se dozvoljava plaćeni rad stranca u Bi. H; § Plava karta je odobrenje boravka izdato u svrhu visokokvalificiranog zapošljavanja koje omogućava strancu boravak i rad u Bi. H u skladu sa zakonom; § Sezonski radnik je stranac koji zadržava svoje prebivalište u drugoj državi, a zakonito i privremeno boravi u Bi. H kako bi obavljao djelatnost koja zavisi od od smjene godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, koje su direktno sklopili stranac i poslodavca iz Bi. H.

Član 63. (Izdavanje radne dozvole) (1) Radna dozvola može se izdati strancu na zahtjev pravnog ili fizičkog lica koje ga namjerava zaposliti (u daljnjem tekstu: poslodavac). Zavisno od mjesta prebivališta, odnosno sjedišta poslodavca, radnu dozvolu izdaje organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. (2) Organ nadležan za poslove zapošljavanja stranaca izdaje radnu dozvolu na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u skladu s članom 64. (Kvota radnih dozvola) ili kao radnu dozvolu koja se ne računa u kvotu u skladu s članom 65. (Radne dozvole koje se ne računaju u kvotu) ovog zakona, te u skladu s propisima kojima se uređuje izdavanje radne dozvole. (3) Radna dozvola izdaje se za određeno radno mjesto, odnosno za određenu vrstu poslova. (4) Radna dozvola ne može se izdati s rokom važenja dužim od jedne godine.

§ Ocjenjivanje potrebe za stranim radnicima u Bi. H, u pravilu, vezuje se za godišnje kvote radnih dozvola koje se određuju kao stvarni fiksni broj stranaca/radnika migranata koji će biti uključen na tržište rada u Bi. H. § Kvote radnih dozvola zasnivaju se na izraženim potreba službi za zapošljavanje u odnosu na broj stranaca prema stepenu i vrsti obrazovanja, odnosno kvalifikaciji i stručnosti. § Odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola donosi Vijeće ministara Bi. H u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada. § Radne dozvole određenim zakonom propisanim skupinama stranaca izdaju se nezavisno od utvrđene godišnje kvote radih dozvola. § Test tržišta rada je pravilo i podrazumijeva da nadležna služba za zapošljavanje ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih date službe prema sjedištu poslodavca ima domaćih nezaposlenih osoba odgovarajuće stručne spreme, koji ispunjavaju uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole, osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje

§ Ovim skupinama stranaca omogućuje se u Bi. H pravo na rad bez § § § radne dozvole : a) odobren stalni boravak u Bi. H, b) odobren izbjeglički status, supsidijarnu zaštitu u Bi. H ili privremenu zaštitu u Bi. H, c) odobren privremeni boravak po osnovu braka ili vanbračne zajednice sa državljaninom Bi. H ili d) odobren privremeni boravak po osnovu statusa redovnog učenika ili studenta kada obavljaju poslove privremenog karaktera posredstvom ovlaštenih posrednika bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa propisima kojima se regulišu takvo obavljanje poslova. Ovim skupinama stranaca omogućuje se u Bi. H pravo na rad bez radne dozvole za razliku od uporednih rješenja koja ovim kategorijama stranaca rad uvjetuju osobnom (ličnom )radnom dozvolom.

§ Stranci na koje se odredbe o zapošljavanju stranaca uopće ne primjenjuju. Riječ je o strancima s posebnim statusom čiji je položaj reguliran, u pravilu, međunarodnim konvencijam ili ugovorima. Radi se o: § a) članovima diplomatske misije odnsono konzularne službe strane države ili članovima misije koja ima diplomatski status, § b) strancima koji na osnovu međunarodnog ugovora imaju privilegije i imunitete, § c) strancima koji u Bi. H obavljaju poslove na osnovu međunarodnih sporazuma o stručno-tehničkoj pomoći ili provode projekte u skladu s zaključenim međunarodnim ugovorima, § d) direktorima privrednog društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica, § e) strancima zaposlenicima poslodavca sa sjedištem u drugoj državi sa kojom Bi. H ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju , a na teritoriji Bi. H obavlja poslove za period određen ovim ugovorima. Međutim, i stranci s posebnim statusom na koje se ne primjenjuju restriktivna pravila o radu stranaca moraju regulirati svoj boravak na teritoriji Bi. H.

§ Prema propisima koji reguliraju rad stranaca u Bi. H više od 20 kategorija stranaca mogu u Bi. H raditi bez radne dozvole. § Krug osoba koje predstavljaju iznimku od općeg pravila je jako širok te obuhvata i osobe iz privrede, nauke, tehnologije, informiranja, umjetnosti, sporta, vjerske službe itd. § Ove kategorije stranaca u Bi. H rade na osnovu potvrede o prijavi rada tokom važenja vize, bezviznog ili prethodno odobrenog boravka.

Radnik maloljetnik § Opća zaštita: uvjeti za zaključivanje ugovora o radu(čl. 20); puno radno vrijeme(čl. 36. st. 3); prekovremeni rad(čl. 38. st. 3), noćni rad(čl. 42); godišnji odmor(čl. 47. st. 2) § Posebna zaštita u vezi sigurnosti i zdravlja na radu: zabrana rada na određenim poslovima (čl. 57), ljekarski pregled maloljetnika(čl. 58. )

Radnik- pripravnik § Prvi put zasnivanje radnog odnosa u zanimanju gdje je obavezno položiti stručni ispit /potrebno radno iskustvo. § Čl. 32. st. 2. nije u skladu sa kvalifikacionim okvirom u Bi. H( npr. kvalifikacija visokog obrazovanja u Bi. H može da ima nivoe od 6 do 8). § Radni odnos na na određeno vrijeme (najduže jedna godina)- nije ostavljena mogućnost zaključivanja ugovora o radu s pripravnikom na neodređeno vrijeme. § Način osposobljavanja pripravnika mora biti propisano pravilnikom o radu ili određeno ugovorom o radu sa pripravnikom. § Polaganje stručnog ispita: ako je propisano zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

Radnik invalid rada II kategorije § Čl. 73 Zo. R-radnik sa promjenjenom radnom sposobnošću § Obaveza poslodavca: novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban /prekvalifikacijai dokvalifikacija/ § Otkaz § Važno: čl. 74. st. 2. „sudska odluka kao saglasnost“ u slučaju nezadovoljstva arbitražom

3. Trajanje ugovora o radu i vrste radnih odnosa § Neodređeno vrijeme- nije određeno vrijeme prestanka; § Određeno vrijeme- određeno vrijeme prestanka („istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu“-čl. 94. st. 1. tač. g. ).

3. 1. Radni odnos na neodređeno vrijeme § Pri zaključivanju ugovora o radu ne određuje se prestanak radnog odnosa; § Radni odnos traje dok ne prestane na način utvrđen zakonom; § Radni odnos na neodređeno vrijeme-standard a) u odredbama Zo. R-a nema grupisanih odredbi o radnom odnosu na neodređeno vrijeme, b) radni odnos na neodređeno vrijeme se pretpostavlja.

Radni odnos na neodređeno vrijeme § Zo. R zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme prezumira u slijedećim slučajevima: § nepostojanje podatka u pogledu trajanja –neoboriva presumcija(čl. 22. st. 2), § ako je ugovor o radu/obnovljeni ugovor o radu/uzastopni ugovor o radu zaključen protivno vremenskom ograničenju bez prekida neoboriva presumcija (čl. 22. st. 3. i 4. ) § ako se ugovor o radu ne zaključi u pisanoj formi-oboriva presumcija (čl. 24. st. 3)

2. 3. 2. Ugovor o radu na određeno vrijeme -Sadrži određeni rok (ili odredivi rok) na koji se zaključuje ugovor-zasniva radni odnos. -Vrijeme na koje se zaključuje ugovor o radu može biti određeno: a) kalendarski, b) nastupanjem događaja koji je objektivno odrediv, izvjestan i dopušten- ugovori o radu čije trajanje proizilazi iz vrste, svrhe ili svojstva rada.

3. 2. Radni odnos na određeno vrijeme § Zo. R nije utvrdio postojanje „opravdanog razloga“-radni odnos na § § određeno vrijeme nije izuzetak. Utvrđeno vremensko ograničenje –najduži period (tri godine): a) prvi, b) obnovljeni, c) uzastopni ugovor o radu bez prekida(čl. 23. ) § Zo. R nema naznaku na „istim poslovima“ nego samo naznaku sa “istim poslodavcem“. § Prekidi kraći od 60 dana (duže ako je utvrđeno kolektivnim ugovorom) ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog odnosno uzastopnih ugovora o radu.

§ Obzirom da se u odredbi čl. 1 ZR navodi u kontekstu predmeta zakona uređivanje zaključivanje ugovora o radu ako drugim zakonom nije drugačije određeno, moguće je zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine ukoliko je to dopušteno prema odredbama posebnog zakona. § Radni odnos na određeno vrijeme

§ Ugovaranje probnog rada prilikom zaključivanja ugovora o radu/ ne nakon što je ugovor o radu zaključen/ prije zasnivanja radnog odnosa(čl. 21); § Ugovor o radu pod suspenzivnim/rezulutivnim uvjetom; § Ne smije trajati duže od šest mjeseci; § Specifičnost prestanka radnog odnosa: -otkazom (prije isteka roka na koji je ugovoren), -negativnom ocjenom rada radnika (istekom roka utvrđenog za probni rada).

5. Mjesto rada i radni odnos § sjedište poslodavca, § poslovna jedinica poslodavca, § izvan poslovnih prostorija poslodavca (rad kod kuće radnika, rad u prostoru koji nije prostor poslodavca, telework, rad na daljinu), § inozemstvo.

Rad izvan prostorija poslodavca-čl. 26 Zo. R Karakteristike: 1. Mjesto rada/„rad u prostoru koji nije prostor poslodavca“ pojam koji može da pokrije sve oblike rada na daljinu/telerada, 2. Vrsta poslova -poslovi moraju da budu utvrđeni: kol. ugovorom i pravilnikom o radu Važno Nije svaki posao pogodan: odgovarajući poslovi su oni koji zahtijevaju malu kontrolu obavljenog posla ili direktne kontakte (poslovi koji se zahvaljujući novim komunikacijskim tehnologijama mogu obavljati van prostora poslodavca: usluge korisnicima: prodaja putem telefona ili interneta, marketing, kao i svaki drugi posao koji je povezan s telefoniranjem i radom na računaru). 3. Uvjeti rada - primjenjuju se pravila zaštite vezana za procjenu opasnosti i štetnosti po zdravlje radnika/drugih osoba. Provjeravaju se elementi radne okoline, oprema radnog mjesta te osposobljenost radnika.

Rad izvan prostorija poslodavca-nastavak 4. Posebnost vezana i za : 1) trajanje radnog vremena; 2) vrstu poslova i način organizovanja rada; 3) uvjete rada i način vršenja nadzora nad radom radnika; 4) visini plaće za obavljeni rad i rokove isplate; 5) upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadu za njihovu upotrebu; 6) naknadu drugih troškova vezanih za obavljanje poslova i način njihovog utvrđivanja; 7) druga prava i obaveze.

6. Rad detaširanih radnika § a) radnik-ima ugovor o radu, a upućuje se na rad u inozemstvo; § b) zaključuje se ugovor o radu/zasniva radni odnos-mjesto rada je inozemstvo. § Pisana saglasnost prije odlaska u inozemstvo o: radnom mjestu, trajanju rada, mjestu rada i boravka, valuti , uvjetima vraćanja.

7. Radno mjesto i radni odnos § Radno mjesto je sastavni dio organizovanog rada kod poslodavca- funkcionalno povezani poslovi, koji s obzirom na organizaciju rada predstavljaju segment djelatnosti poslodavca. § Sistematizacija radnih mjesta /sadržaj pravilnika o radu(posebnog pravilnika) odražava organizaciju rada i poslovanja poslodavca, § Radna mjesta u Zo. R-u: a) na kojima se vrši poslovodna funkcija-funkcija vođenja poslova i zastupanja (jedna ili više osoba): direktor b)ostala.

7. 1. Radno-pravni status direktora Tri mogućnosti radnog angažovanja direktora(čl. 27): § a)zasnivanjem radnog odnosa na neodređeno vrijeme, § b)zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme i § c)zaključivanjem ugovora o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima. Uvjet: regulativa u aktima poslodavca (statut, pravila, pravilnik o radu).

Radno-pravni status direktora § Ako je radni odnos direktor zasnovao na neodređeno vreme, trajanje radnog odnosa se nastavlja i po prestanku mandata. § Ako je radni odnos direktor zasnovao na određeno vrijeme- trajanje radnog odnosa i mandata može ali i ne mora da bude isto- odnosno traje do isteka roka do kojeg je izabran ili do njegovog razrješenja. § Direktor može da obavlja poslovodnu funkciju i bez radnog odnosa, ali ne bez pravnog odnosa s poslodavcem. Ugovor o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima je zapravo- ugovor o menadžmentu, kojim poslodavac povjerava direktoru rukovođenje sa svim ovlašćenjima i odgovornostima, ali i pravima, obavezama i odgovornostima po osnovu rada.

Radno-pravni status direktora § Obzirom da se radi o „radnom mjestu“ na kome se vrši poslovodna funkcija naznaka da se ne primjenjuju odredbe: § a) glave IV(radno vrijeme) podrazumijeva ugovaranje drugačije dužine i rasporeda radnog vremena; § b)glave V (odmori i odsustva) podrazumijeva ugovaranje drugačijeg obima odmora ili odsustava, § c) glave VI(zaštita radnika ) § d) glave VII(plaća i naknada) § Neosporno: iako je pravni osnov radnog odnosa direktora vezan za ugovor o radu, u pravilu, određena prava su utvrđena u većem obimu od prava drugih radnika

Radno-pravni status direktora § Naznaka da se ne primjenjuju odredbe glave XI( prestanak § § ugovora o radu) podrazumijeva da se na direktore ne primjenjuju odredbe koje se odnose na prestanak ugovora o radu. Ako se na način prestanka njihovog radnog odnosa ne primjenjuju odredbe Zo. R-u postavlja se pitanje načina prestanka ugovora o radu direktora. Pravna priroda radnog odnosa zaključenog na osnovu ugovora o radu (ugovorni odnos) - na pitanja zaključivanja, valjanost i prestanaka ugovora o radu u svim situacijama koje nisu regulirane –primjenjuju opći propisi obligacionog prava. Prestanak ugovora o radu direktora privrednog društvamjerodavne su odredbe Zakona o obligacionim odnosima, pa su načini prestanka ugovora o radu : smrt fizičke osobe, istek vremena na koji je ugovor sklopljen, sporazum ugovornih strana te otkaz ugovora. Direktor ustanove: istek perioda na koji je biran, ostavkom, prijevremenim razrješenjem, izbor na funkciju koja je nespojiva sa funkcijom direktora.

8. Radno vrijeme i radni odnos § Ugovor o radu može se zaključiti sa: punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom (čl. 36 i 37). § Trajanje punog radnog vremena: prezumcija 40 sati sedmično ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.

8. 1. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom § Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena; § Trajanje radne sedmice ograničeno –radnik može zaključiti više ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom s ukupnim radnim vremenom vezanim za puno radno vrijeme; § Jedan ili više poslodavaca ? § Pravo radnika da bude u radnom odnosu kod više poslodavaca ograničeno zakonskom zabranom da bez odobrenja poslodavca ugovora i obavlja poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (čl. 85). ***

§ „Prava iz radnog odnosa“(čl. 36. st. 7. )ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. § Pravo na plaću, druga materijalna davanja, godišnji odmor, staž osiguranja; § Nije regulirano: prava za čije je sticanje uvjet neprekidno trajanje radnog odnosa (otpremnina, otkazni rok). Status radnika u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom

8. 2. Skraćeno radno vrijeme i radni odnos § Ako radnik radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika (čl. 37); § Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima, utvrđuju se posebnim propisom: pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu; § Radnik koji radi na takvim poslovima, ne smije na takvim poslovima raditi duže od propisanog radnog vremena, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca, a prava iz radnog odnosa ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.