prof dr Jasminka GradaeviSijeri Socijalna zatita Sarajevo 09

prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić “Socijalna zaštita” Sarajevo, 09. 05. 2017. godine

Sadržaj 1. Socijalna zaštita- pristup 2. Pravo socijalne sigurnosti i međunarodni standardi 3. Socijalna sigurnost u Bi. H 4. Socijalna zaštita u Federaciji Bi. H

1. Socijalna zaštita- pristup

Uvodne napomene-suvremene tendencije u razvoju socijalnih prava n n n Komodifikacija socijalnih prava (građaniu sve većoj mjeri svojim sredstvima sudjeluju u ostvarivanju prava na socijalnu sigurnost); Uspostavljanje “osnovnih socijalnih standarda” za sve građane; “Individualizacija socijalnih prava”važan segment socijalne sigurnosti

Vijeće Europe, 2003. n „…primjena socijalnih prava nameće državi pozitivne obaveze, naročito u prikupljanju resursa, stvaranju socijalnih službi i osiguranju određenih davanja, tako da je pristup socijalnim pravima. . . u velikoj mjeri pod utjecajem onoga što se naziva arhitektura socijalnih prava“

Pojmovno razgraničenje n n Pojam “socijalne zaštite” na nivou Europe/EU zamjenjuje i, istodobno, obuhvata stare pojmove kao što su: socijalna sigurnost, socijalno osiguranje i socijalna pomoć (Berghman, 1996. ). Socijalna zaštita se vezuje za institucionalni set programa koji je u priošlosti bio označavan imenom “socijalne sigurnosti/obezbjeđenja” u širem značenju.

Pojmovno razgraničenje-terminološki aspekt n n Pojam “socijalna zaštita” u Evropi sve više se koristi u širokom značenju; “. . . socijalna sigurnost kao socijalno najrazvijenije sredstvo socijalne zaštite. . . ” (socijalna zaštita obuhvatnija od socijalne sigurnosti); n n Anglosaksonsko značenje pojma “socijalna sigurnost”(social security) = kontinentalnoevropsko značenje pojma “”socijalno osiguranje” (socijal insurance); U našem pravnom sistemu tradicionalno socijalna zaštita je tretirana kao uži dio socijalne sigurnosti.

Pojmovno razgraničenje n n n Socijalno osiguranje (social insurance) označava pravo na novčane naknade i usluge koje se stiču na osnovu zaposlenosti, odnosno plaćanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavaca u fondove socijalnog osiguranja nastale u bismarckovskom tipu socijalne države. Socijalna sigurnost (social security) obuhvaća sisteme održanja dohotka (income maintenance). Radi se o socijalnom osiguranju, socijalnoj pomoći na osnovi provjere dohotka te univerzalnim davanjima, koja se dodjeljuju bez dohodovne provjere. Socijalna sigurnost ne podrazumijeva socijalne usluge, pa je stoga po obimu uža od socijalne zaštite.

Socijalna zaštita n n n Socijalna zaštita obuhvata mjere države i drugih aktera socijalne politike- kojima je cilj zaštita pojedinaca i porodica od socijalnih rizika s kojima se suočavaju ( bolest, invalidnost, starost, smrt hranitelja, nezaposlenost, siromaštv, socijalna isključenost, dugotrajna nezaposlenost, nemoćna duga starost i sl. ). Osnovne socijalno-zaštitne mjere su socijalna davanja (novčana ili naturalna), te socijalne usluge. Socijalna zaštita u smislu socijalne pomoći i socijalne skrbi je posebno usmjerena na siromašne i socijalno isključene pojedince i skupine. Primarna mreža socijalne zaštite su: zdravstvena zaštita, penzijsko-invalidska zaštita, zaštita od nezaposlenosti, zaštita djece i porodica, zaštita žrtava rata. “Mreža ispod mreže” : socijalna pomoć i socijalna skrb.

Socijalna zaštita n n n n Socijalna zaštita (social protection): obuhvaća sve mjere i prakse kojima se pojedinci štite od glavnih životnih rizika ili se nastoje ublažiti štetne posljedice tih događaja koje pogađaju pojedince. Socijalna zaštita ima pet komponenti: A) politike tržišta rada i programi koji su namijenjeni lakšem zapošljavanju i koji promiču učinkovitost tržišta rada; B) programi socijalnog osiguranja radi ublažavanja rizika vezanih uz nezaposlenost, zdravlje, invalidnost, nesreću na poslu i starost; C) socijalna pomoć i programi socijalnih usluga za najranjivije skupine koje nemaju drugih izvora adekvatne potpore; D) mikro i lokalni programi radi rješavanja problema ranjivih pojedinaca i skupina na lokalnoj razini i E) zaštita djece radi osiguranja njihovog budućeg zdravog i produktivnog razvoja.

Socijalna zaštita u užem smislusocijalna pomoć i socijalna skrb n n Socijalna pomoć je „mreža ispod mreža“ socijalne sigurnosti. S. Sipos je definira: „Socijalna pomoć uključuje transfere koji se ne temelje na osiguranju te institucionalnu skrb za ljude koji se ne mogu starati o sebi ili ne mogu plaćati takvu skrb. “ U pravilu socijalna pomoć se dodjeljuje nakon provjere resursa. Sistem socijalne pomoći međusobno čvrsto uvezan sa pojmovima siromaštva i socijalne isključenosti.

2. Pravo socijalne sigurnosti i međunarodni standardi

2. Pravo socijalne zaštite i međunarodni standardi n n Socijalna zaštita iz perspektive ljudskih prava veže se za sisteme socijalne sigurnosti, te odgovornost države za sigurnost i blagostanje svojih građana. Razvoj međunarodnih standarda vezanih uz „pravo na socijalnu sigurnost“ do posljednje decenije 20. stoljeća odvijao se , prije svega, u okviru MOR-a. Pravo na socijalnu sigurnost ima glavnu ulogu u osiguranju: a) ljudskog dostojanstva za sve osobe, te b) smanjenju siromaštva i sprječavanju socijalne isključenosti.

Član 9. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima n n “Države članice ovoga Pakta priznaju svakome pravo na socijalnu sigurnost, uključujući socijalno osiguranje”. Pravo na socijalnu sigurnost ima glavnu ulogu u osiguranju ljudskog dostojanstva za sve osobe (tač. 1), te da igra važnu ulogu u smanjenju siromaštva i sprječavanju socijalne isključenosti (tač. 3).

Socijalna sigurnost i ljudska prava n n n Socijalna sigurnost i kao pravo pojedinca i kao vid socijalne politike sastoji od: razvijenog sistema socijalnog osiguranja i razvijene socijalne pomoći, te mjera socijalne kohezije. Pravo na socijalnu sigurnost obuhvata pravo na pristup i očuvanje beneficija bilo u novčanom obliku ili u obliku robne pomoći, bez diskriminacije kako bi se osigurala zaštita, između ostalog, od (a) nedostatka zarade putem rada uzrokovanog bolesti, invaliditetom, majčinstvom, povredom na radu, nezaposlenošću, starom dobi, ili smrću člana porodice; (b) nedostatka sredstava potebnih da se omogući pristup zdravstvenoj zaštiti; (c) nedovoljne porodične podrške, naročito za djecu i odrasle osobe koje zavise od drugih.

2. 1. Elementi prava socijalne sigurnosti i međunarodni standardi Dostupnost - sistem socijalne sigurnosti mora biti uspostavljen i održiv kako bi osigurao da ovo pravo može biti ostvarivo kako za sadašnje tako i za buduće generacije, a odgovornost za uspješno upravljanje i nadgledanje sistema moraju preuzeti javne vlasti; n Socijalni rizici i nepredviđene okolnosti - sistem socijalne sigurnosti bi trebao predvidjeti pokriće za devet osnovnih oblasti socijalne sigurnosti ( zdravstvena zaštita, bolest, starost, nezaposlenost, ozljede na poslu, podrška djeci i porodici, majčinstvo, invaliditet, preživjeli i djeca bez roditelja ) n

2. 1. Elementi prava socijalne sigurnosti i međunarodni standardi n n n Adekvatnost beneficija, bilo u novcu ili robnoj pomoći, u količini i trajanju na način na koji bi svako mogao dostojanstveno i bez diskriminacije ostvariti svoja prava na porodičnu zaštitu i pomoć, adekvatne standarde života i adekvatan pristup zdravstvenoj njezi; Pristupačnost na način da se između ostaloga osigura univerzalno pokriće, sa razumnim, proporcionalnim i transparentim uvjetima za pristup beneficijama, uz doprinose koje mogu priuštiti svi bez da ugrožavaju ostvarenje drugih prava, uz informiranje svih osoba i organizacija o svim njihovim pravima na socijalnu sigurnost, uz fizički dostupan pristup beneficijama i informacijama naročito osobama sa invaliditetom, migrantima i osobama koje žive u udaljenim područjima, kao i u oblastima u situacijama oružanog sukoba; Odnos sa drugim pravima na način da pravo na socijalnu sigurnost igra značajnu ulogu, ali ne i jedinu u ostvarivanju socijalnih i drugih prava.

Temeljne i minimalne obaveze države koje mora pokušati ostvariti kao prioritet, na svaki mogući način, koristeći sve resurse koji su joj na raspolaganju (a) Osiguranje pristupa planu socijalne sigurnosti koji pruža minimalni neophodni nivo beneficija svim osobama i porodicama a koji treba da omogući ostvarenje barem neophodne zdravstvene njege, osnovno sklonište i smještaj, vodu, prehrambene namirnice i najosnovnije oblike obrazovanja (ako država ne može pružiti ovaj minimalni nivo za sve rizike i nepredviđene okolnosti u sklopu maksimalno dostupnih resursa, država odabira osnovnu grupu socijalnog rizika i neočekivanih okolnosti); (b) Pristup na nediskriminatornoj osnovi sistemima ili planovima socijalne sigurnosti, posebno za ranjive i marginalizirane osobe i grupe; (c) Poštovanje postojećeih planove socijalne sigurnosti i zaštita od nerazumnog uplitanja;

Temeljne i minimalne obaveze države koje mora pokušati ostvariti kao prioritet na svaki mogući način koristeći sve resurse koji su joj na raspolaganju (d) Usvajanje i implementiranje državne strategije socijalnog osiguranja i plan akcije; (e) Poduzmanje sistemskih koraka za implementaciju planova socijalnog osigranja, naročito onih planova koji štite ranjive i marginalizirane osobe i grupe; (f) Nadzor nad obimom ostvarenja prava na socijalnu sigurnost.

3. Socijalna sigurnost u Bi. H

3. 1. Socijalna sigurnost u Bi. H n n Sistem socijalne sigurnosti u Bi. H obuhvata: socijalno osiguranje, socijalnu pomoć, porodičnu i dječiju zaštitu, te boračku zaštitu. Ustav FBi. H garantuje pravo na socijalnu zaštitu (čl. 2. sekcije II), a federalna vlast i kantoni nadležni su za socijalnu politiku (sekcija III, član 2 Ustava FBi. H).

Zakonodavstvo Bi. H /FBi. H i međunarodni standardi n n n n Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija Mo. R-a br. 102 o minimalnim normama socijalnog obezbjeđenja, Konvencija Mo. R-a br. 121 o naknadama vezanim za povredu na radu, Evropska socijalna povelja, Evropski zakonik o socijalnoj sigurnosti, Konvencija o pravnom statusu radnika migranata, Evropska konvencija o socijalnoj sigurnosti

Bi. H-postojeće stanje n n n U oblasti socijalne zaštite u Bi. H vlada konfuzija. Nedostatak socijalnih politika na državnoj razini, te nerazumijevanje osnovnih pojmova socijalne zaštite, socijalnog osiguranja, socijalne pomoći i socijalne potrebe. Zakoni doneseni na različitim nivoima vlasti- postoji nejednakost kako u definisanju prava, kategorizacije tako i visine novčanih davanja za iste kategorije socijalno ugroženog stanovništva.

Evropska socijalna povelja Države koje vrše ratifikaciju Evropske socijalne povelje, imaju obavezu da izaberu najmanje šest od devet načela/socijalnih prava koja su proglašena temeljnim: 1. Pravo na rad (član 1) 2. Pravo na organiziranje (član 5) 3. Pravo na kolektivno pregovaranje(član 6) 4. Pravo djece i mladih na zaštitu(član 7) 5. Pravo na socijalnu zaštitu (član 12) st. 1 -2 6. Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć(član 13), st. 1 -3 7. Pravo porodice na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu(član 16) 8. Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć (član 19) 9. Pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u pitanjima zapošljavanja i zanimanja bez diskriminacije na osnovu spola (član 20) n

Važno n n Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu u kontekstu osam temeljnih socijalnih prava. Nisu preuzete obaveze vezane za član 19: Pravo radnika-migranata i njihovih porodica na zaštitu i pomoć.

Čl. 12. Evropske socijalne povelje Pravo na socijalnu zaštitu Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na socijalnu zaštitu, zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da: (1)uspostave ili održavaju sistem socijalne zaštite; (2) održavaju sistem socijalne zaštite na zadovoljavajućem nivou, minimalno jednak onom koji je potreban za ratifikaciju Evropskog kodeksa socijalne zaštite.

Obaveze Bi. H u vezi sa članom 12. ESP Država je obavezna da uspostavi jasan sistem socijalne zaštite i predvidi potrebna finansijska sredstva za njegovu održivost. Potrebno je uspostaviti takav sistem socijalne zaštite koji je, najmanje isti kao sistem propisan Evropskim kodeksom socijalne zaštite koji reguliše ostvarivanje prava na: n 1. Zdravstvenu zaštitu n 2. Davanje za bolest n 3. Davanje za nezaposlenost n 4. Davanje za starost n 5. Davanje za povredu na radu n 6. Porodično davanje n 7. Davanje za majčinstvo n 8. Davanje za invaliditet n 9. Davanje članovima obitelji kada umre izdržavatelj

Čl. 13. Evropske socijalne povelje Pravo na socijalnu i medicinsku pomoć Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na socijalnu i medicinsku pomoć, zemlje potpisnice preuzimaju obavezu da: 1. osiguraju da svaka osoba koja ne raspolaže odgovarajućim resursima i koja nije u mogućnosti osigurati te resurse bilo vlastitim naporima bilo iz drugih izvora, posebno uživanje beneficija šeme socijalne zaštite, dobija odgovarajuću pomoć, i u slučaju bolesti, brige koja iziskuje njeno stanje; 2. osigura da osobe koje primaju takvu pomoć neće iz tog razloga podnositi smanjenje svojih političkih i socijalnih prava; 3. predvidi da svako može dobiti, preko odgovarajućih javnih ili privatnih službi, savjete i ličnu pomoć koja im je eventualno potrebna da bi spriječili, otklonili, ili ublažili lično ili porodično siromaštvo.

Obaveze Bi. H u vezi sa članom 13. ESP Država je obavezna da uspostavi sistem javne socijalne i medicinske pomoći koja će obuhvatiti: n 1. novčna davanja ili davanja druge vrste, n 2. jasno definirane kategorije i broj obuhvaćenih osoba, n 3. uvjete za odobravnje pomoći, kriterije za procjenu potreba, procedure za utvrđivanje da li je neka osoba bez odgovarajućih resursa, tijela za odobravanje pomoći, n 4. iznos pomoći koji je adekvatan u odnosu na troškove života, n 5. jasan i funkcionalan način da se osigura pravo na pomoć i zaštita prava.

Ostvarivanje prava u sistemu socijalne zaštite u Bi. H n n Bosna i Hercegovina nema nadležnosti niti pravni okvir za ujednačenu socijalnu zaštitu na cijeloj teritoriji, jer se isključiva nadležnost za ovu oblast nalazi na nivou entiteta, Federacije Bi. H i Republike Srpske. Sistem socijalne zaštite je organizovan na nivou kantona u FBi. H i opština u RS i kao takav je krajnje birokratizovan, rascjepkan i neefikasan. Oblast socijalne zaštite u Bi. H reguliše 20 zakona što na entitetskom, što na kantonalnom nivou, a pri tome zakoni na entitetskom nivou regulišu ova pitanja na različite načine. Naročito je komplikovan i nefunkcionalan sistem u FBi. H sa izraženim preklapanjem i čestim izbjegavanjem nadležnosti između 10 kantona i FBi. H.

4. Socijalna zaštita u Federaciji Bi. H

4. Sistem socijalne zaštite u FBi. H n n n Prava iz socijalne zaštite osiguravaju se kroz federalni i kantonalne zakone o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Ključni zakoni: Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ("Sl. novine FBi. H“, br. 36/99, 39/06, 54/04, 14/09, 45/16)

Sistem socijalne zaštite u FBi. H n n n Zakon o hraniteljstvu u FBi. H ("Sl. novine FBi. H“, br. 19/17), Porodični zakon Federacije Bi. H („Sl. novine FBi. H „, br. 35/05, 41/05, 31/14), Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBi. H (''Službene novine FBi. H'‚, broj 20/13)

Pojmovno određenje n n Socijalna zaštita je organizirana djelatnost usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti građana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe. Socijalnom potrebom, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi građanin ili porodica, prouzrokovano ratnim događajima, elementarnim nesrećama, općom ekonomskom krizom, psihofizičkim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomoći drugog lica. Socijalna zaštita porodice i njenih članova i građana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i sticanjem određenih prava iz socijalne zaštite. Socijalna zaštita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

Elementi pravnih odnosa u oblasti socijalne zaštite n n Korisnici prava: opći korisnici, osobe sa invaliditetom, porodice s djecom, civilne žrtve rata, Privremena ili trajna socijalna potreba Prava Zahtjev

Korisnici prava iz socijalne zaštite 1) Djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena djeca, odgojno zapuštena djeca, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, 2) Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihčkom razvoju, 3) Materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica, 4) Stara lica bez porodičnog staranja, 5) Lica sa društveno negativnim ponašanjem, 6) Lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite, 7) Osobe i porodice koju bi svoju socijalnu sigurnost trebali ostvariti od primanja, a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih životnih potreba, 8) Osobe izložene zlostavljanju i nasilju

Prava iz socijalne zaštite n n n Novčana i druga materijalna pomoć Osposobljavanje za život i rad Smještaj u drugu porodicu Smještaj u ustanovu socijalne zaštite Usluge socijalnog i drugog stručnog rada Kućna njega i pomoć

Prava lica sa invaliditetom n n n Lica sa invaliditetom i lica ometena u psihičkom i fizičkom razvoju, putem Centra mogu ostvariti i pravo na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak. Ukoliko lica sa invaliditetom i lica ometena u psihičkom i fizičkom razvoju žele ostvariti navedena prava podnose zahtjev Institutu za medicinsko vještačenje. Uz zahtjev prilažu svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju. Institut ocjenjuje da li su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu, dodatak za tuđu njegu i pomoć i ortopedski dodatak, što konstatuje u nalazu i mišljenju koji dostavlja osobi za koju je urađena ocjena. Osoba zaprimljeni nalaz i mišljenje prilaže uz zahtjev za ostvarivanje prava koji podnosi Centru za socijlani rad. Centar za socijalni rad na temelju zahtjeva i nalaza i mišljenja donosi rješenje koje proslijeđuje Federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike nadležnom za isplatu sredstava po osnovu ostvarenih prava. Sve osobe koje su ostvarile pravo na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od drugog lica i ortopedski dodatak imaju pravo na refundaciju troškova ljekarske komisije. Pravo na zdravstveno osiguranje putem Centra za socijalni rad mogu ostvariti korisnici prava na stalnu novčanu pomoć i osobe sa invaliditetom pod uslovom da to pravo nisu i nemogu ostvariti po nekom drugom osnovu.

Civilna žrtva rata n Lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica.

Status civilne žrtve rata n n n 1) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% ili značajno narušavanje zdravlja usljed mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode ( zatvor, koncentracioni logor, internacija, prinudni rad) u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, 2) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi sa ratnim događajima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl. ), 3) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, 4) licu kod kojeg je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi sa diverzantskim, terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni poredak Federacije, 5) članovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil odnosno nije bilo pripadnik oružanih snaga, 6) članovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim događajima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl. ).

Status civilne žrtve rata n Posebnom kategorijom civilnih žrtava rata smatraju se lica koja su preživjela seksualno zlostavljanje i silovanje.

Prava civilnih žrtava rata Radi ostvarivanja prava- civilne žrtve rata se razvrstavaju prema utvrđenom procentu tjelesnog ostećenja, u šest grupa, i to: n I. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog ostećenja kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć od strane drugog lica, n II. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog ostećenja , n III. grupa - invalidi sa 90% tjelesnog ostećenja, n IV. grupa - invalidi sa 80% tjelesnog ostećenja, n V. grupa - invalidi sa 70% tjelesnog ostećenja, n VI. grupa - invalidi sa 60% tjelesnog ostećenja.

Prava civilnih žrtava rata n n n n lična invalidnina ili mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, ortopedski dodatak, porodična invalidnina, pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija), prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, psihološka pomoć i pravna pomoć.

Zaštita porodice sa djecom n Zaštita porodice sa djecom je osiguranje porodice kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad, u najboljem interesu djeteta.

Osnovna prava porodica sa djecom 1) dodatak na djecu, 2) naknada umjesto plaće ženi - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, 3) novčana pomoć za vrijeme trudnoće i porođaja žene - majke koja nije u radnom odnosu, 4) jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta, 5) pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje, 6) posebni psihosocijalni tretman bračnih drugova, koji žele djecu i trudnica, 7) smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog odgoja, 8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja, 9) školarine i stipendije đacima i studentima.