Prof dr Jasminka GradaeviSijeri Ostvarivanje koritenje i prestanak

Prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić “Ostvarivanje, korištenje i prestanak prava u socijalnom osiguranju i socijalnoj zaštiti” -prikaz osnovnih instituta socijalnog procesnog prava. Sarajevo, 16. 05. 2017. godine i 23. 05. 2017. godine

Sadržaj Uvod: osvrt na socijalno procesno pravo 1. Ostvarivanje i zastita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 2. Ostvarivanje i zaštita prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja 3. Ostvarivanje i zaštita prava iz boračkoinvalidske zaštite 4. . Ostvarivanje i zaštita prava iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti 5. Ostvarivanje i zaštita prava iz socijalne zaštite

Uvodne napomene o Socijalno pravo u širem smislu vezuje se i za pravna pravila kojima se uređuje način ostvarivanja, korištenja i zaštite prava iz socijalnopravnih odnosa-socijalno pracesno pravo. o Ostvarivanje prava: regulirano važećim propsima u okviru vidova socijalne politike(socijalnog osiguranja/obezbjeđenja i socijalne zaštite) utvrđivanjem uvjeta za sticanje osnovnih, supsidijarnih, provizornih i drugih prava. o Korištenje prava: pravila koja utemeljuju uvjete korištenja odnosno trajanja i prestanka prava o Zaštita prava: pravo na djelotvoran pravni lijek/pravo na pravično suđenje

Elementi ostvarivanja, korištenja i zaštite prava u socijalnopravnim odnosima -Postupak, -Nadležnost(stvarna/mjesna), -Stranke, -Pokretanje i tok postupka , -Odluke -Pravni lijekovi

Postupak o Upravni postupak- skup pravnih pravila po kome postupaju tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima kada rješavaju o pravima, obavezama i interesima građana/subjekata u pojedinim upravnim stvarima; o Upravni postupak je jedinstven, iako se mogu razlikovati: opći upravni postupak i posebni upravni postupci; o U postupku rješavanja o pravima iz socijalnog osiguranja, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ako relevantnim zakonima nije drugačije uređeno.

Zakon o upravnom postupku FBi. H („Sl. novine FBi. H“, br. 2/98, 44/99) Član 2. o Pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim federalnim zakonom urediti drukčije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to nužno za drugačije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna načelima ovog zakona.

Član 3. Supsidijarna primjena zakona o U upravnim oblastima za koje je federalnim zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se poodredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom.

Važno o U postupku rješavanja o pravima iz socijalnog osiguranja, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ako relevantnim federalnim zakonima nije drugačije uređeno.

1. Ostvarivanje, korištenje i zastita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja o Uvjeti za ostvarivanje prava: utvrđeno svojstvo osiguranog lica, nastupanje osiguranog slučaja o Svojstvo osiguranog lica-utvrdjuje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom ispravom(zdravstvena legitimacija)

Postupak o Obveznici uplate doprinosa dužni su podnijeti nadležnom uredu Porezne uprave FBi. H obrasce propisane Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Sl. novine FBi. H”, br. 42/09, 109/12, 86/15, 30/16), radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave. o Ako nadležni ured Porezne uprave FBi. H ne prihvati podnesenu prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja donosi rješenje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu. o Lice za koje obveznici uplate doprinosa ne podnose prijavu, može zahtijevati od kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica.

1. Korištenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja o Dokaz: izdata zdravstvena legitimacija o Uputstvo o sadržaju i obliku zdravstvene legitimacije („Sl. novine FBi. H“, br. 43/14, 47/15) o Zdravstvena legitimacija izdaje se u štampanom ili elektronskom obliku.

o Zdravstvena legitimacija se ovjerava prije korištenja zdravstvene zaštite. o Ovjeru zdravstvene legitimacije vrši nadležni kantonalni zavod osiguranja. o Ovjera zdravstvene legitimacije, vrši se svaka tri mjeseca uz izuzetke.

Privremena spriječenost za rad o Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti („Sl. novine FBi. H“, broj 66/12) o Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zastite(izabrani porodični doktor medicine) u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Privremena spriječenost za rad utvrđuje se danom javljanja osiguranika izabranom doktoru. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani porodični doktor medicine (u daljem tekstu: izabrani doktor). Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija. o

Privremena spriječenost za rad o o o O utvrdjenoj ocjeni , izabrani doktor medicine obavještava osiguranika, pravno, odnosno fizicko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni kantonalni zavod osiguranja. Osiguranik, pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saopćenja ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zastite. O prigovoru rješava drugostepena ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, s tim da se rješenje ljekarske komisije smatra konačnim. Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme korišćenje prava na naknadu plaće vrši se nadzor. Nadzor vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje nakandu plaće na teret svojih sredstava.

Naknada plaće u slučaju privremene spriječenosti za rad o Naknadu place obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava: o 1. poslodavac za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizicko lice, o 2. poslodavci u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida, odnosno pravno ili fizičko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana bolovanja. o Poslodavci obračunavaju i isplaćuju osiguraniku naknadu plaće i istekom 42 odnosno sedam dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. o Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku do 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat.

Naknada plaće u slučaju privremene spriječenosti za rad o Naknadu plaće zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog organa o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje kantonalni zavod osiguranja.

Važno o o Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zastite obavezan je uputiti osiguranika nadležnom organu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine. Osiguranik ima pravo na naknadu place na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava poslodavca do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene sprijecenosti za rad. Ako nadlezni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, kantonalni zavod osiguranja ce i dalje isplacivati naknadu place osiguraniku, ali je nadlezni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti isplacenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. U radu nadleznog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti ucestvuju kao clan i predstavnik kantonalnog zavoda osiguranja.

2. Ostvarivanje, korištenje i zaštita prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se za slučaj: o starosti, o invalidnosti(gubitka radne sposobnosti/preostale radne sposobnosti), o smrti o fizičke onesposobljenosti.

o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju, pravo na invalidsku penziju, pravo na porodičnu penziju, prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću, pravo na osnovu fizičke onesposobljenosti. o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. o Prava se ne mogu oduzeti, smanjiti ili ograničiti, izuzev slučajeva utvrđenih zakonom, osim dospjelih a neisplaćenih penzija i novčanih naknada u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim zakonom. o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (nosioca osiguranja). o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se ostvaruju po propisima o upravnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.

2. Ostvarivanje, korištenje i zaštita prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja-postupak o Postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika. o Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava. o Postupak za ostvarivanje prava pokreće sei na zahtjev lica koje smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava. o Postupak za ocjenu radne sposobnosti po osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika ili nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Podnošenje zahtjeva o Zahtjeva za sticanje prava iz PIO podnosi se nadležnoj kantonalnoj administrativnoj službi prema mjestu prebivališta osiguranika. o U kantonalnim administrativnim službama rješavaju se u prvom stepenu pitanja u vezi sa pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja. o Drugostepeni organ: Središnja administrativna služba

Važno o U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja. o Otvoreno pitanje: suglasnost sa Zakonom o upravnom postupku? o Sudska zaštita: upravni spor i parnica (izuzetak): osiguranik ima pravo tužbom pred nadležnim sudom pokrenuti postupak protiv poslodavca ukoliko poslodavac ne uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ostvarivanje prava o Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se i dospijevaju danom ispunjenja uvjeta propisanih zakonom, s tim što se pravo na penziju može ostvariti samo poslije prestanka osiguranja. o Penzija se isplaćuje od dana ispunjenja uvjeta propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od šest mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnosenja zahtjeva i za šest mjeseci unazad. o Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od šest mjeseci, od dana dospjelosti.

3. Boračko-invalidska zaštitamaterijalno-pravni aspekti o Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ("Sl. novine FBi. H", br. 33/04, 56/05, 70/07, 72/07; 9/10) o Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica ( «Sl. novine FBi. H» , br. 70/05, 70/06 i 9/10), o Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite („Sl. novine Fi. H“, br. 82/09) o Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-osolobodilačkog rata („Sl. novine Fi. H“, br. 43/13)

Krug titulara prava Branioci Vojni invalidi Članovi porodice poginulog, umrlog, nestalog, branioca/umrlog ratnog vojnog invalida

Prava u sistemu boračke zaštite Prava boraca /branitelja Prava ratnih vojnih invalida Prava članova porodice poginulog, umrlog, nestalog branitelja i umrlog ratnog vojnog invalida

Boračko-invalidska zaštita – procesni aspekt o Licima koja ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o pravima branilaca i članova njihovih porodica prava pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. o Stečena prava ne mogu se prenijeti na drugo lice. o Isplata mjesečnih novčanih naknada, vrši i se u mjesečnim iznosima za prethodni mjesec u domaćoj valuti. o Ako ratni vojni invalid i mirnodopski vojni invalid za isto oštećenje organizma stekne pravo na novčanu naknadu po drugom propisu, može po sopstvenom izboru koristiti pravo na ličnu invalidninu, ili pravo na novčanu naknadu za oštećenje organizma po drugom propisu.

o Prava se mogu se koristiti dok postoje uvjeti za korištenje tih prava propisanih zakonom. o Korisnik prava, dužan je u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti svaku promjenu koja utiče na korištenje, obim i prestanak tih prava. o Prvostepeni organi nadležni za branilačko-invalidsku zaštitu će po službenoj dužnosti, na osnovu prijave korisnika prava ili saznanja na drugi način o nastaloj promjeni pokrenuti postupak odmah a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno saznanja donijeti rješenje o prestanku ili izmjeni priznatih prava sa pravnim djelovanjem od prvog dana narednog mjeseca po nastaloj promjeni.

Vojni invalidi o Procjena stepena invaliditeta ratnih vojnih invalida se realizira s ciljem ostvarivanja prava i oblika zaštite koja ratnim vojnim invalidima pripadaju kao kompenzacija koju im osigurava država zbog gubitka ili umanjenja funkcije organa ili dijelova tijela zbog njihovog sudjelovanja u aktivnostima u koje su od strane države bili pozvani. o Stepen invalidnosti ratnih vojnih invalida u prvom stepenu utvrđuju ljekarske komisije Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja, a u drugom stepenu, drugostepena komisija pomenutog Instituta i resorno ministarstvo za boračkoinvalidsku zaštitu kantona i FBi. H.

o Za ocjenjivanje stepena invaliditeta ratnih vojnih invalida koristi se Jedinstvena međunarodna lista oštećenja, a ratni vojni invalidi se razvrstavaju u deset grupa sa najnižim stepenom invaliditeta od 20% invalidnosti: I grupa - 1. stepen 100%; II grupa 100%; III grupa 90%; IV grupa 80%; V grupa 70%; VI grupa 60%; VII grupa 50%; VIII grupa 40% (razlikuje se u procentu osnovice: za VII 50% procenat osnovice je 13%, a za VII 40% procenat osnovice je 7%), IX grupa 30% i X grupa 20%. o Procjena se završava priznavanjem statusa ratnog vojnog invalida i utvrđenim stepenom invaliditeta. o Odluke podliježu reviziji koju obavlja nadležno Federalno ministarstvo.

o Zahtjev za priznavanje svojstva mirnodopskog vojnog invalida po osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja, nastalih pod uvjetima i okolostima utvrđenim zakonom , može se podnijeti najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka rane, povrede, bolesti ili pogoršanja bolesti, odnosno od dana stupanja na snagu zakona. o Mjesečna novčana primanja, prema ovom zakonu, zastarijevaju u roku od tri godine od dana dospjelosti posljednje isplate.

Prava u okviru boračko-invalidske zaštite, ne mogu ostvariti: Ø lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadležne komande napustila Oružane snage (dezertirala); Ø lica koja su se sama ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dužnosti za ciljeve odbrane i sigurnosti Bi. H; Ø lica koja su osuđena pravosnažnom sudskom presudom zbog izvršenja težih krivičnih djela protiv ustavnog poretka Bi. H, ustavnog poretka Federacije Bi. H, krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i krivičnih djela protiv Oružanih snaga; Ø članovi porodice lica koja su osuđena za naznačena djela.

Postupak ostvarivanja prava o Nadležna općinska služba, prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva, rješava u prvom stepenu o pravima iz Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica ukoliko nije drugačije regulirano.

Postupak ostvarivanja prava o Žalba na prvostepeno rješenje može se uložiti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba odlaže izvršenje rješenja. o Po žalbi izjavljenoj na prvostepeno rješenje rješava Federalno ministarstvo. o Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. o Protiv rješenja donesenog u postupku revizije kojim je prvostepeno rješenje poništeno ili ukinuto i vraćeno na ponovni postupak, ne može se voditi upravni spor, bez obzira na to da li je na prvostepeno rješenje izjavljena žalba.

Osnovi za prestanak prava u okviru boračko-invalidske zaštite o o o smrt prestanak školovanja ljekarski nalaz-Institut upravni nadzor inspekcijski nadzor revizija

4. Procesni aspekti osiguranja za slučaj nezaposlenosti o Nezaposlena osoba ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti u službi za zapošljavanje prema mjestu prebivališta. o Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba, koja je usljed ratnog stanja napustila prebivalište, ostvaruje u službi za zapošljavanje prema mjestu boravka. o Pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba ako se prijavi i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno dana odjavljivanja obrta ili djelatnosti.

o Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propuštanje roka. o Pod opravdanim razlogom smatra se privremena spriječenost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju. o Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa ako podnese zahtjev za novčanu naknadu u roku od 30 dana (član 33 st. 1. i 2. Zakona).

o Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev nakon roka, novčana naknada joj pripada od dana podnošenja zahtjeva pa do isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu. o Novčana naknada ne pripada nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev poslije isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu. o Osoba koja podnosi zahtjev za ostvarivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti dužna je dostaviti službi za zapošljavanje sve potrebne podatke za utvrđivanje prava.

o Isplata novčane naknade nezaposlenoj osobi prekida se: -za vrijeme odsluženja odnosno dosluženja vojnog roka, -u toku izdržavanja kazne zatvora duže od šest mjeseci. o Isplata novčane naknade nezaposlenoj osobi nastavlja se za ostatak perioda do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu, pod uvjetom da se prijavi službi za zapošljavanje u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do prekida.

o Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti prijaviti nadležnoj službi za zapošljavanje svaku okolnost koja utiče na promjenu ili prestanak prava. o Nezaposlena osoba koja je ostvarila primanje na koje nije imala pravo dužna je vratiti primljene iznose odnosno nadoknaditi nastale izdatke ako je to pravo ostvarila: -na osnovu netačne izjave ili podataka za koje je znala ili morala znati da su netačni; -na neki drugi nezakoniti način ili u opsegu većem od onoga koji joj pripada; -zbog toga što nije prijavila nastale promjene odnosno okolnosti koje utiču na prestanak prava ili opseg njegovog korištenja.

GUBITAK PRAVA NA NOVČANU NAKNADU Nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu: -kad je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa; -kad se utvrdi da je dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga. Opravdan razlog za dobrovoljno prekidanje radnog odnosa postoji u slučaju kada, s obzirom na sve okolnosti, nezaposlena osoba nema druge prihvatljive mogućnosti nego da prekine radni odnos. To se naročito, ali ne isključivo, odnosi na: o seksualno ili drukčije zlostavljanje; o diskriminaciju u smislu člana 5. Zakona o radu; o uvjeta rada koji ugrožavaju zdravlje ili sigurnost; o postupanje poslodavca suprotno zakonu; o pritisak koji poslodavac vrši na zaposlenika zbog članstva u sindikatu ili drugoj organizaciji zaposlenika. o

OPRAVDAN RAZLOG ZA PREKID RADNOG ODNOSA Opravdan razlog za dobrovoljno prekidanje radnog odnosa postoji u slučaju kada, s obzirom na sve okolnosti, nezaposlena osoba nema druge prihvatljive mogućnosti nego da prekine radni odnos. To se naročito, ali ne isključivo, odnosi na: o seksualno ili drukčije zlostavljanje; o diskriminaciju u smislu člana 5. Zakona o radu; o uvjeta rada koji ugrožavaju zdravlje ili sigurnost; o postupanje poslodavca suprotno zakonu; o pritisak koji poslodavac vrši na zaposlenika zbog članstva u sindikatu ili drugoj organizaciji zaposlenika.

o Zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. o Penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine penzijskog staža do sticanja uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

5. Ostvarivanje, korištenje i prestanak prava u sistemu socijalne zaštite u Bi. H o Bosna i Hercegovina nema nadležnosti niti pravni okvir za ujednačenu socijalnu zaštitu na cijeloj teritoriji, jer se isključiva nadležnost za ovu oblast nalazi na nivou entiteta, Federacije Bi. H i Republike Srpske. o Sistem socijalne zaštite je organizovan na nivou kantona u FBi. H i opština u RS i kao takav je krajnje birokratizovan, rascjepkan i neefikasan. o Oblast socijalne zaštite u Bi. H reguliše 20 zakona što na entitetskom, što na kantonalnom nivou, a pri tome zakoni na entitetskom nivou regulišu ova pitanja na različite načine. o Naročito je komplikovan i nefunkcionalan sistem u FBi. H sa izraženim preklapanjem i čestim izbjegavanjem nadležnosti između 10 kantona i FBi. H.

U Federaciji Bi. H sistem socijalne zaštite uključuje čak preko 30 ministarstava i institucija o Ministarstvo rada i socijalne politike FBi. H i 10 kantonalnih ministarstava: o Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBi. H o Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBi. H o Ministarstvo zdravstva FBi. H i 10 kantonalnih ministarstava zdravstva o Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBi. H i 10 kantonalnih zavoda/fondova o Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje FBi. H o Federalni zavod za zapošljavanje i 10 kantonalnih zavoda za zapošljavanje o Centri za socijalni rad - dva kantonalna (Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton) i 71 opštinski centar

o Prava iz socijalne zaštite se u FBi. H ostvaruju na nivou kantona. o Ukoliko neka prava nisu određena kantonalnim zakonima primjenjuje se Federalni zakon. o Međutim hercegovačko-neretvanski, posavski i livanjski kanton imaju kantonalne zakone isključivo o socijalnoj zaštiti/skrbi koji ne obuhvataju zaštitu porodice sa djecom i civilnih žrtava rata.

o o o Centri za socijalni rad i/ili općinske službe za poslove socijalne zaštite su prva adresa u traženju i ostvarivanju prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom. Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev lica kojem je potrebna zaštita ili na zahtjev njegovog zakonskog zastupnika. Postupak, po službenoj dužnosti pokreće centar za socijalni rad, odnosno nadležna općinska služba nakon saznanja ili obavijesti pruženih od strane fizičkih ili pravnih lica, a koja ukazuju na potrebu pokretanja postupka. Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite je hitan. Centar je, prema većini kantonalnih zakona, dužan donijeti rješenje o zahtjevu i dostaviti ga stranci u roku od 15 do 30 dana. Centar odlučuje i donosi rješenja o pravima i novčanim iznosima, o smještaju lica u drugu porodicu i o smještanju u ustanovu.

o Podnošenje zahtjeva prema centru za socijalni rad ili općinskoj službi smatra se prvostepenim postupkom u ostvarivanju prava. o U postupku za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. o Ukoliko kroz ovaj postupak ne dođe do ostvarivanje prava ili osoba koja je podnijela zahtjev nije zadovoljna rješenjem, može se pokrenuti drugostepeni postupak-žalba a kantonalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku.

o Naknada umjesto plaće ženi-majci koja je u radnom odnosu ostvaruje se u većini kantona preko općinskih službi (kanton Sarajevo), a u nekim preko centra za socijalni rad (srednjebosanski i tuzlanski kanton).

Postupak za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata o O pravima na ličnu invalidninu ili mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe, ortopedski dodatak i porodičnu invalidninu odlučuje u prvom stupnju Centar za socijalni rad ili nadležna opštinska služba za upravu, prema mjestu prebivališta ili boravišta podnosioca zahtjeva. o Nadležni kantonalni organ uprave rješava po žalbama protiv rješenja donesenih u prvom stepenu. o Rješenja donijeta u prvom stepenu kojima je priznato pravo podliježu reviziji. Reviziju, po službenoj dužnosti, vrši nadležni kantonalni organ uprave. Revizija odlaže izvršenje rješenja.