PSIHOLOGIJA STARENJA PROF DR SC JASMINKA DESPOT LUANIN

PSIHOLOGIJA STARENJA PROF DR. SC. JASMINKA DESPOT LUČANIN ODJEL ZA PSIHOLOGIJU HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

IGRA ASOCIJA ASSOCIATIONS GAME Zabilježite tri prve misli koja vam padne na pamet kad kažem: Write down the first three thoughts that have occured to you when I said: “STARA OSOBA” „OLD PERSON”

KAKVA JE “TIPIČNA” STARA OSOBA? WHAT IS THE TYPICAL OLD PERSON? Negativna obilježja: Ø Ø Ø Ø Ø senilna, bolesna, ovisna o drugima, usamljena, nesposobna, rigidna, spora, dosadna, . . . . ? Pozitivna obilježja? Ø? Ø? Ø?

ZAŠTO TAKVA SLIKA? WHY THIS PICTURE? Ø Zašto je slika o starim osobama negativna? Ø Why this negative picture? Ø Odakle proizlazi: osobna iskustva, društvo? Ø The sources: personal experience society? Ø Zašto je proučavanje starenja značajno? Ø Why study ageing? Ø Što nas čeka u budućnosti? Ø What is the future like? Ø Dio odgovora daje DEMOGRAFIJA. Ø Part of the answer is in the DEMOGRAPHY

PREDRASUDE I ČINJENICE O STAROSTI I STARIM LJUDIMA PREJUDICES AND FACTS ON AGEING AND OLD PERSONS Ø Predrasude su pojednostavljena negativna uopćavanja o nekoj skupini ljudi, npr. starim ljudima. - Prejudices: negative generalizations about a group of persons Ø Temelje se na nedovoljnom znanju o starenju i iskustvu u odnosima sa starijim osobama. - Based on insufficient knowledge and experience with older persons Ø Promjene u procesu starenja obično se smatraju negativnima i neizbježnima. - Changes in ageing considered negative and unavoidable

Problem: Ø Mnogi stariji ljudi i sami vjeruju u predrasude, što im nepotrebno otežava prilagodbu na starenje. - Many older adults internalize the prejudice – interferes with adjustment to ageing Ø Npr. : o izbjegavaju socijalnu interakciju, - avoid social interaction o odbijaju učiti neke nove vještine, - refuse learning new skills o mogu zanemariti teške, ali izlječive bolesti… - ignore serious, but curable illness o itd. etc.

v STAROST POČINJE SA 60 GODINA Činjenice: To je dob kad društvene ustanove proglašavaju ljude starima i time određuju njihova prava. Životna iskustva i očekivanja ljudi su jako različita i puno stvari određuje starenje pojedinca. Ljudi ne određuju svoju starost prema dobi nego prema tome što i koliko mogu učiniti.

v SVI STARI LJUDI SU ISTI Činjenice: Ljudi nikad nisu više različiti nego u starosti. Ljudi su u starosti produkt svog ukupnog životnog iskustva i uvjeta života koji mogu biti vrlo različiti. Ne možemo sve starije osobe promatrati i tretirati na isti način.

v STARI LJUDI SU VEĆINOM BOLESNI I NEMOĆNI. Činjenice: Pojava bolesti je vjerojatnija u starosti, ali nemoć i bolest je moguće izbjeći. Većina starijih osoba ostaje u dobrom tjelesnom stanju do duboke starosti - dobre funkcionalne sposobnosti. Često se neka funkcionalna ograničenja mogu otkloniti pravilnim načinom života i prilagodbom okoline.

v STARI LJUDI TEŠKO UČE I NE TREBAJU UČITI. Činjenice: Stari ljudi uče uspješno, samo im je potrebno nešto više ponavljanja i drugačije strategije učenja. Za učenje u starosti najbitnija je motivacija. Korisno je i iskustvo. Učenje pomaže održavanju svih kognitivnih sposobnosti: - pamćenja, - inteligencije, - kreativnosti, - mudrosti.

v STARI LJUDI SU SENILNI Činjenice: Demencija je bolest koja pogađa mali postotak starijih osoba: • poremećaj pamćenja, • dezorijentacija, • promjene raspoloženja itd. Procjena broja oboljelih u Hrvatskoj: oko 80. 000 Sve kognitivne sposobnosti, uz stalno poticanje, mogu ostati dobro očuvane.

v STARI LJUDI SU RIGIDNI I TEŠKO MIJENJAJU NAVIKE Činjenice: Ništa manje ili više rigidni od osoba mlađe ili srednje odrasle dobi Rigidnost – stabilna osobina: oni koji imaju problem u prilagodbi u mladosti imat će ga i u starosti. Prihvaćanje promjena: odupiru se teškoćama – povećano!

v STARI LJUDI SU USAMLJENI Činjenice: Usamljenost – jedan od najvećih strahova povezan s dobi (gubitak partnera i izolacija). 2/3 odraslih - rijetko ili nikad usamljeni. Život u urbanim sredinama – viša razina usamljenosti.

v STARI LJUDI SE NE ZALJUBLJUJU I NE ZANIMA IH SEKS. Osjećaji ne nestaju samo zato što smo stari. Ljudi mogu uživati u romantičnoj ljubavi i u seksu dok god su živi. Blokade su najčešće psihološke prirode, jer fizioloških prepreka nema.

v STARI LJUDI NISU PRODUKTIVNI I TERET SU DRUŠTVU Činjenice: Većina starijih ljudi na svijetu rade cijeli život, sve dok mogu, na plaćenim i neplaćenim poslovima i ekonomski doprinose društvu – u struci, na zemlji, u kući, u obitelji. . . Sustavima fleksibilne mirovinske dobi i dobre zdravstvene skrbi omogućuje se ljudima da ostanu zdravi i aktivni do duboke starosti, te korisni obitelji i društvu. Umirovljenje: pozitivno iskustvo za većinu osoba koje ju planiraju.

v STARI LJUDI SU BESPOMOĆNI I NE MOGU ODLUČIVATI O SVOM ŽIVOTU Činjenice: Rijetki su slučajevi kad osoba to ne može, najčešće u situaciji teže bolesti. Stari ljudi najbolje znaju što im treba. Cjeloživotno iskustvo im pomaže u planiranju aktivnosti u životu i donošenju odluka. Svega 3% starih osoba u Hrvatskoj živi u ustanovama, većina živi samostalno ili uz neku pomoć, kod kuće.

PORUKA ZA KRAJ Ø Starenje nije slučajno! Ø Vi već starite! Ø Dobro starenje ovisi o vama!