Uvod u edukacijsku psihologiju Edukacijska psihologija 1 eni

Uvod u edukacijsku psihologiju Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12.

“Obrazovanje je najvažnije raspoloživo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaštva, izvlaštenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata”. UNESCO-va Komisija za obrazovanje

O čemu ćemo govoriti n Definiranje - Edukacijska psihologija kao grana psihologije - predmet proučavanja - učenje n Metode istraživanja

Edukacijska psihologija grana psihologije danas samostalna psihološka grana koja sadrži više područja Primjenjena znanost

Kroz povijest 15. i 16. st. : potreba razumjevanja gardiva; Individualne osobine djece; Znanstveno educiranje učitelja 17. i 18. st. : organizirajne nastave po razredima i predmetima; učiti ono što je čovjeku korisno (Komensky): razvijanje samostalnosti, aktivnosti i sposobnosti opažanja (Rousseau) 18. i 19. st. : razvijanje dječjeg mišljenja (Pestalozzi); pažnja, organizacija tematske jedinice (Herbart); odgajanje i nastavno gradivo prilagođeno sposobnostima, samoobrazovanje (Spencer); motivacija, sistematizacija iskustva i znanja djece prije usvajanja novih znanja (Ušinski); “Alternativna” škola – sloboda nastavnih oblika, metoda, individualni pristup (Tolstoj)

Kroz povijest n n n Hall, Cattel – psihološki laboratoriji (opseg pažnje, brzina percepcije slova i riječi) Edward Lee Thorndike: “Educational Psychology”, 1903. Prvi program istraživačkog rada na području problematike učenja – test inteligencije (vještine + sposobnosti) Vigotski – proces učenja utječe na psihičko funkcioniranje, značaj nastave i učenja Odvojili psihologiju obrazovanja od opće i razvojne

Kroz povijest n n Simon i Binet – skala za identificiranje mentalno retardirane djece Claparède – metodološki priručnik za istraživanja u obrazovanju Dewey – svrha znanja je prilagodba potrebama, ciljevima i željama okoline Glasser – kvalitetna škola Kod nas: Ramiro i Zoran Bujas; I. Furlan

Podjela prema kriterijima n DOBI n - p. o. djece p. o. mladih p. o. odraslih p. o. osoba treće životne dobi - - - MJESTU REALIZACIJE Psi nastave (formalno obrazovanje Psi izvan nastavnih aktivnosti (neformalno obrazovanje)

PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA Psihologija učenja Psihologija poučavanja Poučavati druge je lako kada se zna. Znači, prvo treba naučiti. Pindar, 6. st. p. n. e.

Razmislite i. . . Navedite primjer neke stvari koju ste nedavno naučili? n Na koji način vam je koristila ili koristi? n Navedite primjer kada ste nekoga podučavali, što ste ga naučili? Koja je bila svrha? n

Predmet proučavanja TEMELJNI PROCES OBRAZOVANJA I ODGAJANJA TRAJNE PROMJENE UČENJE SOCIJALIZACIJA I HUMANIZACIJA ČOVJEKA PRILAGODBA NA UVJETE I PRILIKE PRIRODNE I DRUŠTVENE OKOLINE

Definicija učenja n Proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituje u njegovu izmjenjenom načinu ponašanja l Hilgard (1956): promjena ponašanja kao rezultat vježbanja i iskustva l n Spence (1959): dovodi do promjena u ponašanju Neposredni učinak: vještine, navike, znanje

Promjene n Utjecaj maturacije ili sazrijevanja organizma pr. hodati, govoriti, upravljati rukama i nogama Utjecaj novih aktivnosti potaknute vlastitim potrebama ili potrebama okoline

Zahtjev okoline novi slijed reakcija promjena u nove oblike ponašanja ponavljanje Novostečene dinamičke strukture Prilagođena reakcija u svakoj takvoj ili sličnoj situaciji

Značaj učenja n Utjecaj na cijelu strukturu čovjekovih osobina ---- trajne promjene Vještine Vrijednosti i potrebe n Znanje Stavovi Govor socijalna obilježja, norme ponašanja Interesi Sposobnosti i sklonosti Napredovanje i usavršavanje za što adekvatniju prilagodbu uvjetima i zahtjevima okoline

Učenje i intelektualni razvoj n Ženevska škola (Piaget, Inhelder) - Razvoj logičkih struktura: klasifikacije, serijacije, pojmovi konzervacije, elementarne logičke strukture Učenje ovisi o stupnju razvoja Proces uravnoteženja ili ekvilibracije - n Moskovska škola (Galjperin, Talizina) - Razvoj ovisi o vanjskim utjecajima Organizacija i oblikovanje aktivnosti utjecati će na itelektualni razvoj Metoda etapnog oblikovanja intelektualnih radnji: praktično iskustvo prethodi mentalnom planu - -

Temeljni uvjeti učenja n n Dovoljno razvijene SPOSOBNOSTI za učenje (intelektualne, psihomotoričke funkcije, percepcija, osjetljivost) MOTIVIRANOST l l n intrinzična – potrebe, interesi, želje, sposobnosti, sklonosti, itd. Ekstrinzična – vanjski poticaji, ciljevi Odgovarajuće VANJSKE PRILIKE l l l mogućnost školovanja, sudjelovanje na predavanjima i vježbama, upute za učenje, itd. Raspolaganje literaturom, vremenom, prostorom Metode i tehnike učenja BRZINA I EFIKANOST UČENJA USPIJEH I NEUSPIJEH UČENJA

Metode istraživanja Otkrivanje psihološke zakonitosti koje djeluju pri učenju i poučavanju postavljanje modela i teorija u području obrazovanja bolje razumjevanje ponašanja učenika i učitelja unapređenje rada u grupi ili razredu

Etika i istraživanje: principi n ne smije se ni na koji način naškoditi ispitanicima n osiguranje tajnosti individualnih podataka n nema varanja sudionika n roditeljska suglasnost

Planiranje i provedba istraživanja IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJE PROBLEMA TESTIRANJE POSTAVLJENIH HIPOTEZA PROVJERA ZAKLJUČAKA

1. Identifikacija i definiranje problema n Izravno povezani sa praksom Koji su uzroci izostanaka učenika s nastave u prošlom polugodištu? n Važni za obrazovanje u cjelini Koja je metoda poučavanja prikladnija za učenike određenog uzrasta? Precizno i jasno formuliranje n Uporište u modelu ili teoriji n

Hipoteze n Pretpostavke ili provizorni odgovori na postavljeno pitanje Odnos između korištenja vizualnih pomagala u poučavanju i količine gradiva koju su učenici zapamtili. NUL – HIPOTEZE AFIRMATIVNA HIPOTEZA - neutralni oblik - nema povezanosti između varijabli - pr. Uporaba vizualnih pomagala i količine zapamćenog gradiva nisu u međusobnom odnosu - postoji neki odnos među varijablima - temelje se na prethodnim nalazima ili postavkama teorije koju treba provjeriti - pr. Uporaba vizualnih pomagala dovodi do povećanja količine zapamćenog gradiva

2. Testiranje postavljenih hipoteza 1. Utvrditi istraživački pristup i definirati nacrt istraživanja 2. Odrediti uzorak ispitanika 3. Definirati metode prikupljanja podataka Deskriptivna, Kauzalna, Razvojna istraživanja Raprezentativni uzorak Odabir tehnika i instrumenata: VALJANOST POUZDANOST OBJEKTIVNOST OSJETLJIVOST

3. Provjera zaključaka n Interpretacija rezultata s obzirom na postavljene hipoteze

Vrste istraživačkih nacrta: Deskriptivna istraživanja Opisuju zatečeno stanje - ne objašnjavaju odnose među pojavama - pr. Dječji interesi, koliko se bave izvanškolskim aktivnostima Pregledna ili anketna istraživanja - Korelacijska istraživanja - Komparativna istraživanja - Utvrđuje se veza među varijablama bez da se na njih utječe ---- pozitivna ili negativna korelacija - pr. Odnos straha od ispitivanja i uspjeha na ispitu; odnos inteligencije i školskog postignuća Uspoređuju rezultate dviju skupina ispitanika - na temelju postojeće razlike pokušavaju doznati uzroke - pr. Razlika među učenicima koji pokazuju visok ili nizak strah od ispitivanja ---- spol, samopoimanje, roditeljska očekivanja, postupci učitelja, itd.

Vrste istraživačkih nacrta: Kauzalna ili eksperimentalna istraživanja n Mijenja se nezavisna varijabla (pr. Nova metoda poučavanja, potkrepljivanje učenika) i mjerimo utjecaj na zavisnu varijablu (pr. Uspjeh, motivacija) n Faktorijalni (prisustvo) ili funkcionalni (količina) eksperiment n Eksperimentalna, kontrolna i usporedna skupina

Vrste istraživačkih nacrta: Razvojna istraživanja n Longitudinalni nacrt n Transverzalni nacrt Pr. Ispitati porast znanja povijesti tijekom osnovne škole

Vrste istraživačkih nacrta: Kvalitativna istraživanja n n Opažanje Intervju Analiza dokumenata Video zapis ili fotografija Bitni su proces i rezultati Hipoteze se ne postavljaju unaprijed Osjetljivost na kulturni i povijesni kontekst Pr. Analiza školskih zadaćnica ili udžbenika

Metode prikupljanja podataka: postupak SAMOOPAŽANJE (INTROSPEKCIJA) - - ispitanik simultano ili retrogradno opaža vlastite doživljaje Rizici: utjecaj opažanja i djelovanja; reinterpretacija VANJSKO OPAŽANJE - opažanje i mjerenje vlastitog ili tuđeg vidljivog ponašanja - zaključujemo o psihičkim procesima u njihovoj podlozi

Metode prikupljanja podataka: izvor Vanjski opažač n Ispitanik o kojem prikupljamo podatke n Drugi sudionici koji daju svoje procjene o subjektu istraživanja n Pisani materijal n

Vanjski opažač Strukturirana tehnika n Definirani cilj i plan opažanja (koje ponašanje, kada i kako) n objektivno za registriranje, bez interpretacije opažača

Ispitanik Upitnik (osobine, Niz pitanja o tome što ispitanik misli, vrijednosti) osjeća ili se ponaša u određenim situacijama Testovi (znanja, sposobnosti) Izaziva se određena aktivnost da bi se mjerila i vrednovala; Usporedba individualnih rezultata (uspješnost) Skale procjene (numeričke, grafičke, kombinacija) Utvrđuje se stav ili mišljenje ispitanika o nekom objektu (slaganje/neslaganje; semantički diferencijal: dobar-loš) Sociometrijski upitnici Upoznati socijalne odnose u grupi; pozitivna i negativna biranja

Procjenjivač koji poznaje ispitanika Učitelji n Roditelji n Suučenici n Koriste se skale procjene ili checkliste (zadani popis ponašanja)