Prof dr Jasminka GradaeviSijeri Iskustva sindikata u rjeavanju

Prof. dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić Iskustva sindikata u rješavanju sukoba/konflikata u radu Sarajevo, 29, 03. 2017. godine

Sadržaj � Uvodne napomene � Položaj i uloga sindikata � Mogućnost djelovanja sindikata u uvjetima suvremenog Bi. H društva � Sukobi / konflikti u radu

Uvodne napomene � � � Globalnu radnu snagu čini oko 3 milijarde ljudi. Međutim, samo 60 % radnika radi u formalnoj ekonomiji, a više od 50 % ovih radnika je zaposleno na nesigurnim radnim mjestima (ugovori na određeno vrijeme) i suočavaju se sa opasnostima na poslu; 40% se bori da preživi u neformalnoj ekonomiji ( sektor očaja bez radničkih prava, minimalne plate i socijalne zaštite); Više od 45 miliona ljudi je u modernom ropstvu/prisilnom radu; Tri četvrtine svjetskog stanovništva nema zadovoljavajući nivo socijalne zaštite ili je nema nikako, te ima nedovoljnu zdravstvenu zaštitu, penzije za dostojanstven život penzionera. Dostignuti su istorijski nivoi nezaposlenosti i nejadnakosti, koji se konačno prihvataju kao globalni rizik – mada je malo dokaza o pokrenutim akcijama koje su proporcionalne veličini ovog problema.

Uvodne napomene � Sindikat je udruženje građana kroz koje se manifestuju osnovna ljudska prava i slobode - pravo na udruživanje. � Ovaj vid udruživanja se ostvaruje isključivo u sferi rada i radnih odnosa. Cilj udruživanja članova sindikata je zaštita prava i interesa zaposlenih.

Uvodne napomene U suvremenom smislu osnovnim djelatnostima sindikata smatra se: - kolektivno pregovaranje, - pregovori između sindikata i poslodavca o uvjetima rada; - industrijske akcije - jedna od najefektivnijih akcija je štrajk; - politička aktivnost - sindikati mogu lobiranjem da se bore za određena zakonska rješenja. Važno Sindikat je mehanizam pomoću kojeg se ostvaruje socijalni mir.

2. Položaj sindikata na tržištima rada modernih društava �U suvremenim tržištima rada dešavaju se mnoge promjene. Sferu organizacije rada, posebno pod uticajem procesa globalizacije prožimaju određene novoliberalne vrednosti: slobodno tržište, konkurentnost, sticanje profita smanjivanje/restrikcija socijalnih prava, otpuštanje radnika. . . � Posljedica: znatno slabi mogućnost radničkog organizovanja i sindikalne borbe jer zaposlenje na neodređeno vrijeme te svaki oblik sigurnosti zaposlenja polako nestaju.

2. Položaj sindikata na tržištima rada modernih društava �U posljednjim decenijama XX stoljeća došlo je do značajnog opadanja broja sindikalno organizovanog članstva u gotovo svim vodećim industrijskim državama svijeta. � Primjeri: SAD na kraju XX veka imaju svega 17 % sindikalno organizovanog članstva od ukupnog broja zaposlenih, Velika Britanija je 1995. godine imala svega 35% sindikalaca, Francuska 10%, Njemačka 30% itd.

� Posebno su zanimljive postsocijalističke države gde je stepen sindikalne organizovanosti bio gotovo 100 % zbog obaveznog članstva u sindikatima- broj sindikalno organizovanih radnika se prepolovio. � Međunarodna organizacija rada je na kraju XX stoljeća u svom izveštaju objavila da je broj sindikalno organizovane radne snage opao za 10 godina na svega 20%.

3. Mogućnost djelovanja sindikata u uvjetima suvremenog Bi. H društva � Ratni period; � Tranzicija (ekonomska liberalizacija i privatizacija, promena uređenja društva, demokratizacija, promena vrijednosti); � Proces reformi (transformacija svojineprivatizacija); � Teret reformi pao je na obične građane i radnike.

3. 1. Normativni okvir djelovanja sindikata � Normativni okvir je jedan od ključnih faktora koji utiče na rad sindikata; � Sloboda organiziranja(ustav, zakoni o radu); � Zakoni o udruženjima i fondacijama; � Sindikalnim organizacijama je prepušteno da svoj rad, aktivnosti i programe uređuju njihovi interni akti; � Sindikati imaju mogućnost da zaključe kolektivne ugovore sa poslodavcem ; � U skladu sa zakonom, zaposleni imaju pravo na štrajk koji organizuje i vodi sindikat.

Zakon o udruženjima i fondacijama Bi. H (“Sl. glasnik Bi. H“, br. 32/00, 42/03, 63/08, 76/11, 94/16) Član 2. 1. Udruženje je, u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja tri ili više fizičkih ili pravnih lica, u svim kombinacijama, radi unapređenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija svrha nije sticanje dobiti. 2. Udruženja mogu osnivati svoje saveze ili druge oblike udruživanja u kojima se njihovi interesi povezuju na višem nivou (udruženja višeg nivoa), ako posebnim zakonom nije drugačije propisano. 3. Udruženja višeg nivoa uživaju sva prava i slobode garantirane udruženjima. 4. Udruženja i udruženja višeg nivoa imaju pravo slobodno se udruživati te sarađivati s međunarodnim organizacijama osnovanim radi unapređenja istih prava i interesa.

4. Sukobi /konflikti u radu � Sukobi između poslodavaca i zaposlenih � Inicirani od strane radnika ili od strane poslodavca. � Rad: prijetnje prekidanjem rada, usporavanje rada, formalistički rad, odlazak na bolovanje, nemarna upotreba sredstava za rad, štrajk. � Poslodavac: prijetnje otpuštanjem, premještanje zaposlenih na nepovoljnija radna mjesta, prijetnje zatvaranjem firme, razni oblici zlostavljanja.

Uloga sindikata u sukobima � Obaveza sindikata je da predstavlja/zastupa svoje članove i da nastoji da se u određenom sukobu izbori za zajedničke interese. � Obilježja stabilnog i jakog sindikata su: nezavisnost, čvrsta organizacija, brojnost, jasna programska opredeljenja, statutarna disciplina, solidarnost, partnerska pozicija, sposobnost da se brzo i profesionalno organizuje štrajk, povjerenje članova, obrazovani i kompetentni kadrovi, kao i ugled u javnom mijenju.

Bi. H i sindikati � Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine(SSSBi. H) je doborovoljna i interesna organizacija radnika koji su organizovani kroz granske sindikate i unije-članice SSSBi. H sa područja Bi. H. � SSSBi. H je 2005. godine, zajedno sa Savezom sindikata RS i Sindikatom Brčko distrikta, osnovao Konfederaciju sindikata Bi. H, koja je punopravna članica Međunarodne konfederacije sindikata i ima status posmatrača u Evropskoj konfederaciji sindikata. � Članice SSSBi. H su punopravni članovi odgovarajućih svjetskih i evropskih konfederacija i federacija granskih sindikata/unija.

Granski sindikati � � � � � � Sindikat metalaca Federacije Bi. H Samostalni sindikat radnika rudnika FBi. H Samostalni sindikat sumarstva, prerade drveta i papira Bi. H Samostalni sindikat radnika hemije i nemetala u FBi. H Sindikat gradjevinarstva i industrije gradjevinskog materijala Bi. H Sindikat tekstila, koze, obuce i gume FBi. H Sindikat elektroenergetskih radnika FBi. H Nezavisni sindikat uposlenika Elektroprivrede HZHB Mostar Sindikat BH Posta Sarajevo Samostalni sindikat saobracaja i veza u Bi. H Sindikat BH Telecoma Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u FBi. H Samostalni sindikat radnika nafte i petrohemije FBi. H Samostalni sindikat radnika u finansijskim organizacijama Bi. H Samostalni sindikat zeljeznickih radnika u Bi. H Sindikat hrvatskih telekomunikacija Mostar Sindikat Hrvatske poste Mostar Sindikat PPDIVUT Bi. H Sindikat drzavnih sluzbenika i namjestenika u FBi. H Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBi. H Unija samostalnih sindikata policije FBi. H Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bi. H Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu u FBi. H Sindikat penzionera u Bi. H

Bi. H i sindikati �U skladu sa Zakonom o radu Federacije Bi. H, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je donijelo Rješenje o reprezentativnosti SSSBi. H na teritoriji Federacije Bi. H, broj UP I 03 -34/1315/15 od 28. 09. 2015. godine. � SSSBi. H čine 24 granska sindikata, odnosno unije. Istovremeno postoji i 7 kantonalnih odbora SSSBi. H, koji djeluju na području 9 kantona u Federaciji Bi. H. � U okviru SSSBi. H djeluju Forum žena i Sekcija mladih.