PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA I EDEMOKRACIJA Dr sc

PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA I E-DEMOKRACIJA Dr. sc. Tamara Horvat i Renata Pekorari Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske Sastanak Međužupanijskog stručnog vijeća srednjoškolskih knjižničara Samobor, 2. lipnja 2015.

Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Ø stručna služba Vlade Republike Hrvatske nadležna za obavljanje informacijsko-dokumentacijskih poslova Ø osnovan Uredbom Vlade (NN 66/2013) Ø nastavlja djelatnost Hrvatske informacijskodokumentacijske referalne agencije - HIDRA-e (osnovana 1994. godine)

Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Ø osigurava jedinstvenu i trajnu dostupnost javnih službenih dokumenata i informacija Republike Hrvatske radi informiranja i ponovne uporabe svim korisnicima • pod jednakim uvjetima • nepristrano i • besplatno Ø pruža pomoć u pretraživanju i pronalaženju službenih informacija stranih zemalja i međunarodnih organizacija

Što je demokracija? Demokracija je politički poredak u kojem sudjeluju svi članovi zajednice, izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika. Demokracija je politički poredak u kojem vlada većina, uz osiguranje prava manjine, te individualnih prava svakoga građanina i time je protivna onim oblicima vladavine u kojima narod nema vrhovnu vlast, nego njime upravlja neki pojedinac ili skupina (monarhija, tiranija, despocija, aristokracija, oligarhija. . . ).

Što je e-demokracija? demokracija E-demokracija ICT „E-demokracija, kao podrška i jačanje demokracije, demokratskih institucija i demokratskih procesa pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije, u prvom je redu demokracija. Njezin je glavni cilj elektronička podrška demokraciji. “

demokracija : e-demokracija Klasična demokracija reprezentativna demokracija Edemokracija reprezentativna demokracija direktna demokracija

E-demokracija (principi – P. i smjernice – G. koji slijede preuzeti su iz dokumenta: Elektronička demokracija (edemokracija), Preporuka Rec(2009)1 koju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 18. veljače 2009. godine) PREUZMITE: http: //digured. srce. hr/arhiva/18/5093/e-demokracija. pdf

E-demokracija transparentnost razumijevanje odgovornost angažiranost donošenje odluka uključenost dostupnost sudjelovanje supsidijarnost povjerenje u demokraciju socijalna kohezija Moguće 24 h! E-demokracija = non-stop demokracija

E-demokracija uključuje: Ø sve sektore demokracije § zakonodavnu, izvršnu, sudbenu vlast Ø sve demokratske institucije Ø sve razine vlasti § lokalna, regionalna, nacionalna, međunarodna Ø sve vrste sudionika § tijela javne vlasti, političari, političke stranke, državni službenici, akademska zajednica, građani, glasači, udruženja, civilno društvo, mediji, poslovni krugovi…

E-demokracija Uvođenje e-demokracije: Ø bilo koja zainteresirana strana Ø inicijativa može doći - odozgo, odozdo, horizontalno Ø Ø Ø volja za angažiranjem, aktivno političko sudjelovanje stručnost i obrazovanost politička volja i vodstvo demokratski nadzor međunarodna suradnja pravila i propisi Ø propisi – usmjereni na građane, ograničiti ovlasti tijela javne vlasti, ostaviti prostor inicijativama…

E-demokracija traži informaciju, dijalog, komunikaciju, donošenje odluka i kontinuirano stvaranje otvorenih javnih prostora gdje se građani mogu okupljati i zastupati svoje građanske interese (P. 22. ). Kultura u kojoj svatko uživa slobodu izražavanja i pristupa informacijama

http: //www. avaaz. org podaci: travanj 2015.

E-demokracija je prilika da se omogući i olakša davanje informacija i njihovo razmatranje, da pridonosi sudjelovanju građana kako bi se proširile političke rasprave i kako bi se poticale bolje i zakonitije političke odluke (P. 6. ).

http: //predlagam. vladi. si/ podaci: travanj 2015.

E-demokracija E-demokracijom se može postići bilo koja vrsta djelovanja: q pružanje informacija; q komunikacija, konzultacije, razmatranje; q transakcija, ovlašteno sudjelovanje, suodlučivanje i odlučivanje

E-demokracija Institucije javne vlasti trebaju davati i omogućavati slobodan i kontinuiran pristup informacijama, osigurati zaštitu javnih i privatnih podataka i smanjiti troškove (G. 30. ).

Pravo na pristup informacijama* * „Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti** u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis)“. ** „tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo. ”

Što je pravo na pristup informacijama? Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Informiranje - pravo na pristup informacijama Ø prva pretpostavka demokratskih procesa – uključivanje građana u proces donošenja odluka – jača kontrola vlasti – sprečavanje razvoja korupcije – jamčenje legitimnosti, odgovornosti i transparentnosti tijela javne vlasti

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama Korijeni u Švedskoj (1766. godine) – načelo pristupa službenim dokumentima SAD (1966. ) – Zakon o slobodi informiranja Više od 90 država svijeta ima Zakon o pravu na pristup informacijama ili propis slična naziva koji regulira ista pitanja!

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice. ” Članak 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima, usvojena i proglašena 10. prosinca 1948. godine

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama Ø Ustav Republike Hrvatske Članak 38. Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom… Ø Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 025/13) (prvi ZPPI stupio na snagu 2003. )

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama Ø Kriteriji za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (NN 012/2014) Ø Poslovnik Povjerenika za informiranje (NN 025/2014) Ø Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske (NN 083/2014) Ø Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (NN 083/2014)

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama Ø Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009). Ø Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. -2015. (Poglavlja: 16. Uloga države, 20. Nova javna uprava) Ø Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. -2016.

Propisi koji reguliraju pravo na pristup informacijama Ø Uredba 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Ø Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, Ø Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (OJ L 175/1)

Informiranje - Službeni informacijski izvori • podatak • publikacija • informacija • dokument • mrežne stranice • mrežne publikacije • registar • baza podataka • društvene mreže • … Informacijski izvori Ø usmeni Ø papirni Ø elektronički Karakter službenosti: autor/izdavač tijelo javne vlasti

Pravo na pristup informacijama • proceduralna transparentnost = reaktivna objava informacija • administrativna transparentnost = proaktivna objava informacija = ponovna uporaba informacija Faze razvoja prava na pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama Administrativna transparentnost – – – – upoznavanje građana sa njihovim pravima i obvezama uvid u trošenje državnih sredstava aktivno uključivanje i sudjelovanje u donošenju političkih odluka lakši protok informacija između tijela javne vlasti = veća efikasnost manja potreba za administriranjem pojedinačnih zahtjeva za pristup informacijama manja mogućnost manipulacije informacijama anonimnost pri pregledavanju i korištenju = više korisnika

Informiranje – službeni informacijski izvori u Republici Hrvatskoj Kako doći do (službene) informacije (1)? Ø zahtjev za informacijom upućen tijelu javne vlasti (proceduralna transparentnost – nadzor: Povjerenik za informiranje)

Informiranje – službeni informacijski izvori u Republici Hrvatskoj Kako doći do (službene) informacije (2)? Ø knjižnice, arhivi Ø Nacionalna i sveučilišna knjižnica - NSK nudi i zbirku službenih publikacija Ø http: //www. nsk. hr/Service. aspx? id=53 Ø narodne knjižnice – nude službene listove (NN i službene listove pojedinih županija, gradova i općina) Ø knjižnice u sklopu tijela javne vlasti

Informiranje – službeni informacijski izvori u Republici Hrvatskoj Kako doći do (službene) informacije (3)? Ø internetske stranice tijela javne vlasti – elektronički izvori informacija Ø informacijski posrednici – servisi – portali (proaktivna objava informacija – administrativna transparentnost – nadzor: Povjerenik za informiranje)

Portali (što je država učinila kako bi što više približila informacije i usluge građanima sukladno ZPPI i drugim propisima) = E- demokracija Institucije javne vlasti trebaju davati i omogućavati slobodan i kontinuiran pristup informacijama i smanjiti troškove. (G. 30. )

1. Središnji državni portal - gov. hr Ø Središnji državni portal predstavlja središnje internetsko mjesto za jednostavan pristup informacijama o javnim uslugama i/ili informacijama iz nadležnosti pojedinih državnih tijela Ø informacije o javnim uslugama su složene putem tema, podtema, odnosno životnih situacija, na nedvosmislen, jednostavan i moderan način, pri čemu se građanina stavlja u prvi plan

1. Središnji državni portal - gov. hr

2. Središnji katalog službenih dokumenata www. digured. hr Središnji katalog je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima kroz puni tekst i/ili uređeni skup metapodataka omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenim u bazi elektroničkih dokumenata i/ili fizičkim zbirkama i središnje je mjesto pristupa službenim dokumentima Republike Hrvatske.

2. Središnji katalog službenih dokumenata www. digured. hr Ø vodi ga i održava Digitalni informacijskodokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske Ø zakonska podloga: Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 025/2013)

2. Središnji katalog službenih dokumenata www. digured. hr Ø trajan Ø besplatan Ø slobodan pristup Ø s jednog mjesta za sve korisnike! korisnike

2. Središnji katalog službenih dokumenata www. digured. hr Ø trajan pristup bez obzira na promjene na web sjedištima tijela Ø svaki dokument formalno i sadržajno obrađen Ø korištenje = jamstvo bržeg i točnijeg pronalaženja informacija u višejezičnom okruženju Europske unije Ø jedinstvena tražilica = olakšana pretraga po raznim kriterijima (naslov, stvaratelj, vrijeme nastanka, područje djelatnosti, tip dokumenta…) Ø uključivanje = zajednički portal svih nacionalnih zakonodavstava zemalja EU

Središnji katalog – Pravni propisi S jednog mjesta online pristup punom tekstu službenih dokumenata i dodatnim informacijama o njima:

Središnji katalog – Međunarodni ugovori S jednog mjesta online pristup punom tekstu službenih dokumenata i dodatnim informacijama o njima:

Središnji katalog – Službena glasila na lokalnoj razini S jednog mjesta online pristup punom tekstu službenih dokumenata i dodatnim informacijama o njima:

Središnji katalog – Dokumenti i publikacije S jednog mjesta online pristup punom tekstu službenih dokumenata i dodatnim informacijama o njima:

podaci: svibanj 2015. 3. Portal za e-savjetovanje https: //savjetovanja. gov. hr/ Portal za e-savjetovanje alat je koji bi trebao olakšati savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata.

Slično na razini EU: http: //ec. europa. eu/yourvoice • http: //europa. eu/europedirect/index_hr. htm podaci: svibanj 2015.

4. Portal otvorenih podataka data. gov. hr Portal za pristup informacijama javnog sektora omogućava putem kataloga metapodataka pristup podacima koje objavljuju tijela javne vlasti za ponovnu uporabu*. *Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene.

podaci: travanj 2015.

4. Portal otvorenih podataka data. gov. hr Svrha mu je omogućiti pristup podacima u izvornom obliku radi informatičkog povezivanja s drugim tehnološkim alatima. Osim skupova podataka koje objavljuju tijela javne vlasti, portal agregira i katalogizira i programske aplikacije koje su nastale korištenjem skupova podataka. Skupovi otvorenih podatka u prikladnim formatima + programski alati koji ih kombiniraju = nova aplikacija namijenjena zainteresiranim korisnicima

4. Portal otvorenih podataka data. gov. hr podaci: travanj 2015.

4. Portal otvorenih podataka data. gov. hr podaci: travanj 2015.

Slično EU i svijet: podaci: svibanj 2015. http: //www. sl. nsw. go v. au/using/search/ope n_data. html https: //opendata. europa. eu/en/data