SREDINJA HRVATSKA teite naseljenosti i gosp razvoja RH

SREDIŠNJA HRVATSKA • težište naseljenosti i gosp. razvoja RH • oko 35% teritorija (19. 665 km 2) i 50% stanovništva RH (2, 2 mil. ) - 111 st/km 2 • gusto naseljena, iznadprosječno urbanizirana i gospodarski razvijena

• križišni prometni položaj (posebno od sredine 19. st. ) - prometnice europskog značenja • hrvatska regija jezgre • težište naseljenosti: 2, 2 mil. st. na 19 655 km 2 111 st/km 2

Naseljenost • u SZ dijelu kontinuitet od ranog srednjeg vijeka do danas • južni i jugoistočni dio - prekid kontinuiteta (2. polovica 16. i 17. stoljeća) - ispražnjeni prostori (Kordun, Banija, Lonjsko-ilovka zavala) kasnije kolonizirani složenija etnička struktura • različiti oblici naseljenosti (disperna, grupirana)

Gradovi • vanjski utjecaji i podređenost vanjskim centrima malo gradovado kraja 19. st. • 1880. ukupno 10 gradova: Zagreb (28. 500), Varaždin (10. 500), Karlovac, Sisak, Koprivnica (5000 -6000), Križevci, Petrinja (4500), Bjelovar, Kostajnica, Ivanić-Grad (6, 4% stanovništva) • velik udio stranaca (1/3) • nakon toga veliki priljev stanovništva (razvoj prerađivačkih djelatnosti) ubrzan razvoj gradova i promjena nacionalne strukture stanovništva

• nakon 1. svjetskog rata Zagreb postaje vodeće industrijsko središte u novoj državi sve veća urbana primarnost • danas izrazito nepravilan red veličine gradova

• brz razvoj Zagreba u usporedbi s nekim srednjoeuropskim gradovima

Prometne osovine • razvoj osovina urbanizacije (ujedno i prometne osovine) duž glavnih prometnih pravaca – obuhvaćaju oko 80% centara rada s ukupno 85% radnih mjesta Središnje Hrvatske – OSOVINE RAZVOJA Stupanj Naziv značenja Prometna infrastruktura I Zagreb-Ivanić Grad-Kutina-Novska Auto-cesta i željeznička pruga većeg međunar. značenja II Zagreb-Karlovac Auto-cesta većeg i želj. pruga manjeg međunar. značenja III Zagreb-Sisak Zagreb-Koprivnica Zagreb-Zabok (Krapina)-VaraždinČakovec Varaždin-Koprivnica-Virovitica Državne ceste i željezničke pruge manjeg međunar. značenja

-većina prometnih osovina na kontaktu prigorja i riječnih dolina – međuovisnost prirodnih obilježja, naseljenosti i prometa

Nodalno-funkcionalna podjela • Zagrebačka makroregija -Zagrebačka regija -Varaždinska regija -Karlovačka regija -Sisačka regija -Bjelovarska (Bjelovarsko-koprivnička) regija

ZAGREB • u jugozapadnom, rubnom dijelu Panonske zavale, na najvažnijem pravcu komuniciranja s Mediteranom • nizinski prostor do 200 m nadmorske visine s otvorenim pejzažima

• između Medvednice na S i Vukomeričkih gorica na J, na stjecištu 9 prometnih pravaca

Prometno-geografski položaj • Zagreb je jedno od najprometnijih čvorišta u ovom dijelu Europe (cestovni, željeznički, zračni, telekomunikacijski promet; potencijalno i riječni) • od 60 -ih godina 19. st. željezničko čvorište (1862. Zidani Most-Zagreb-Sisak, 1865. Zagreb. Karlovac, 1870. Gyekenyes-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb. . . ) • tijekom 60 -ih i 70 -ih godina 20. stoljeća raste značenje u cestovnom i zračnom prometu

• • od 1972. stvaranje autocestovne mreže križište tri velika cestovna prometna pravca: – 1. Sjeverozapadna Europa Jugoistočna Europa – 2. Istočna Europa – zapadno Sredozemlje – 3. Baltik – Jadran

• u zračnom prometu: od 1960 -ih zračna luka regionalnog europskog značenja

• od početka 90 -ih godina 20. st. izravne međunarodne željezničke intercity veze (München, Frankfurt, Beč Venecija, Budimpešta. . . )

• telekomunikacijsko čvorište - ishodište modernih telefonskih i računalskih mreža • sjedište brojnih prometnih organizacija (Hrvatske željeznice, Croatia Airlines, Hrvatske pošte, HT; cjevovodni promet INA)

Historijsko-geografski razvoj Zagreba • na prostoru vrlo povoljnom za naseljavanje: na S je gorski hrbat Medvednice, a na J nizina Save

• prva stalna naselja u neolitiku – gradinski tip, na tercijarno-kvartarnom pobrđu (Medvednica, Vukomeričke gorice, Plešivica) ili na riječnim terasama (Novo i Staro Čiče) veći broj gradina tijekom brončanog i željeznog doba

• u antičkom rimskom razdoblju - naselje Anadautonia uz Savu (u 2. polovici 1. stoljeća status municipija) • nakon 500 godina tog razdoblja isto toliko dugo razdoblje prekida kontinuiteta

• nakon 500 godina prekida osniva se Zagreb, ali na drugom lokalitetu (na rubu prigorja) • pogodnosti gospodarskog iskorištavanja prigorja (tradicionalna polikulturna ekonomika + eksploatacija kamena i šuma) • prvobitne jezgre Zagreba nastale su na glavnom pravcu komuniciranja iz medvedničkog prigorja dolinom potoka Medveščaka

• dvije jezgre: u Kaptolu su prevladavale crkvene funkcije (1094. Zagrebačka biskupija), a Gradec je imao samostalnu gradsku upravu (1242. status slobodnog kraljevskog grada) • sredinom 13. st. Gradec + Kaptol + podgrađe = 1000 stanovnika • prvobitni Zagreb razvija se kao lokalno obrtničko i trgovačko središte medvedničkog prigorja

• Kaptol i Gradec se s vremenom prostorno šire – imigracija stanovništva u 15. i 16. st. ( prevlast hrv. stanovništva u podgrađima); istovremeno doseljava i brojnije plemstvo ( porast političkog značenja)

• prvi popis kuća 1368. g. : 281 kuća (2810 stanovnika) • spori porast: 1743. g. 560 kuća (5600 stanovnika)

• sredinom 18. st. prva manufaktura (sukno), do kraja stoljeća veći broj (najviše uz potok Medveščak) doseljavanje (u 2. polovici 18. stoljeća oko 31% stranog stanovništva) nešto brži porast broja stanovnika • 1818. g. župa sv. Marka (Gradec sa selima) i župa sv. Marije (Kaptol) ukupno 8786 stanovnika, a 1843. g. 14861 stanovnika – Zagreb je bio najveće naselje među slobodnim kraljevskim gradovima Hrvatske i Slavonije

• 7. 9. 1850. godine – ujedinjenje u jedinstvenu zagrebačku općinu (Gradec, Kaptol, Nova ves i Vlaška ulica s pripadajućim selima + sela Trnje i Horvati uz Savu) • 33 km 2, 15. 500 stanovnika (granice su na J Sava, na I potok Laščina, na Z potok Črnomerec) • 1857. – 16. 657 stanovnika

• širenje grada povezano s razvojem prometa • željeznička pruga (1862. ) i prvi kolodvor (Južni kolodvor, današnji Zapadni) • Izgradnja Glavnog kolodvora 1892. • Donji grad s ortogonalnom mrežom ulica i reprezentativnim zgradama; zeleni pojas, Lenucijeva potkova • 1891. prva tramvajska veza Savske ulice sa središtem Zagreba (od 1910. električni tramvaj)

• početkom 20. st. udvostručena površina: 64 km 2 s 60. 000 stanovnika • razvoj industrije: početkom 20. st. 40 industrijskih pogona (s 3650 radnika) • 1910. – 79. 038 stanovnika • ipak, unutar AU monarhije mali grad i slabije razvijeni industrijski centar (Graz i Trst dvostruko veći poč. 20. st. )

• nakon 1. svjetskog rata vodeće industrijsko središte u novoj državi • prostorno širenje između dva svjetska rata: na brežuljcima Medvednice rezidencijalni dio grada, oko Zvonimirove ulice moderna četvrt s pravilnom mrežom ulica, a južno od željezničke pruge siromašne stambene radničke četvrti divlje izgradnje (Trnje, Trešnjevka, Peščenica) • izvan granica užeg gradskog područja nastaju predgrađa Dubrava na I i Kustošija na Z

• Kretanje broja stanovnika: većinom mehanički priljev 1921. – 108. 674 1931. – 185. 581 1941. procjena oko 240. 000 st. 1948. – 290. 667

• od kraja 50 -ih i poč. 60 -ih godina izgradnja većih naselja južno od Save - 1953. oko 2000 ljudi, danas oko 120. 000; 2/3 u velikim stambenim naseljima) • nova velika stambena naselja (na juž. Trešnjevci Knežija, Srednjaci, Horvati, Jarun i Prečko, u susedgradskom području Gajnice, Malešnica i Špansko, u Maksimiru Ravnice, na Peščenici Borongaj, Ferenčica i Volovčica, na Trnju Savica, u Dubravi Grana, Klaka i Retkovec) • nove industrijske zone na rubovima grada (Žitnjak, Jankomir, Jakuševec, Hrvatski Leskovac/Stupnik) • od 1960. -ih proces decentralizacije industrije u okolicu

• Kretanje broja stanovnika: 1953. – 350. 829 1961. – 430. 802 1971. – 566. 224 1981. – 640. 586 1991. – 706. 770 2001. – 691. 724 2011. – 688. 163

ZAGREBAČKA URBANA REGIJA • Zagreb s okolicom koja je izdvojena na osnovi socioekonomskih obilježja i funkcionalne povezanosti sa Zagrebom (stupanj zaposlenosti, dnevni migranti) • 300 -tinjak naselja • oko 1 mil. st. (grad oko 70%, okolica oko 30%) – rana faza razvoja regije

• 1981. -91. porast stanovništva regije za 7, 8%, a 1991. -2001. za 2, 7% • pad broja stanovnika nekih udaljenijih općina regije

• funkcija rada slabo decentralizirana: oko 350. 000 zaposlenih; u Zagrebu 90%, u okolici 10% • 36 centara rada sa 100 ili više radnih mjesta (samo 6 s više od 1000 radnih mjesta) • koncentracija funkcije rada u nekoliko centara – polariziran razvoj okolice

• 1991. g. – 67. 154 dnevnih migranata (18% zaposlenih u gradu) • pravilan kružni oblik gravitacijskog područja, izduženost duž glavnih prometnica • satelitski gradovi 1991. : 23. 329 dnevnih migranata u Zagreb (Sesvete više od 9500, Velika Gorica više od 8400)

• suburbanizacija Zagreba – od 60 -ih godina 20. stoljeća; pojačana 70 -ih godina decentralizacijom pojedinih gradskih funkcija porast vrijednosti okolice, pogotovo satelitskih gradova – početak funkcionalne diferencijacije okolice: -južni sektor: uslužne funkcije (posebno prometna infrastruktura i opskrbne funkcije) -zapadni sektor: industrija, rekreacija -istočni i sjeverozapadni sektor: industrija • od 1970 -ih brži porast stanovništvo okolice nego grada

• istovremeno: depopulacija i funkcionalna preobrazba središnjih dijelova Zagreba

• • • satelitizacija je glavni oblik suburbanizacije Zagreba 5 satelita – veličina između 10. 453 i 54. 085 stanovnika 2011: ukupno 131. 691 st. (2001: 116. 537) 1991. -2001. porast 22, 1%) 2001 -11. porast 13% Velika Gorica (1948. : 4000 st. ) i Sesvete (1948. : 800 st. ) imaju najizrazitije karakteristike satelitskih naselja, najbrži razvoj i najtješnje veze s gradom (dnevni migranti)

• doseljavanje u okolicu: 1. iz seoskih naselja okolice ili drugih krajeva (ranija faza), 2. iz matičnog grada (spontano ili planski – zrelija faza) – u zrelijoj fazi doseljavaju viši socijalni slojevi - posebno su privlačni sateliti i naselja oko njih • motivi doseljavanja: -veća mogućnost stambene izgradnje – planski građena stambena naselja -manja komunalna davanja i jeftinija građevinska zemljišta

Hvala na pažnji!