Renesansa u Hrvatskoj Marija Ruev prof Poljoprivredna prehrambena
Renesansa u Hrvatskoj Marija Rušev, prof. Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar
Povijesne prilike: Hrvatska je rascjepkana Ø krajevi Hrvatske pod turskom vlašću Ø primorski dijelovi pod mletačkom vlašću Ø Banska Hrvatska je u sastavu Habsburške Monarhije Ø jedini slobodni teritorij je Dubrovačka Republika (do 19. st. )
Dubrovnik Zadar Šibenik Renesansa u Hrvatskoj: 15. i 16. st. Prethodnici: hrvatski humanisti (pisali na lat. j. ) Književna središta: Dubrovnik, Hvar, Split, Trogir, Šibenik, Zadar Utjecaji: talijanski humanizam i renesansa utječu na razvoj književnosti u primorskim gradovima Razvoj gradova, pomorstva, trgovine, umjetnosti, književnosti Radovanov portal, Trogir Hvarsko kazalište (16. st. )
Marko Marulić Split, 1450. -1524. Judita, 1521. Plemić iz splitske obitelji Pečanić Studirao pravo u Padovi U Splitu obavljao bilježničke (pravne) poslove Djela na hrvatskom j. : Judita Suzana Molitva suprotiva Turkom Tuženje grada Hjeruzolima Anka satira U posveti don Dujmu Balistriliću, Marulić objašnjava: Ø razlog pisanja “Judite”na hrvatskom jeziku: “Ulize mi u pamet da ju stumačim našim jazikom”, kako bi je razumjeli i oni “ki ne znaju knjige latinske aliti dijačke”. Ø uzori su mu hrvatski pisci : “po običaju naših začinjavac” i antički pisci: “po zakonu. . . starih poet”.
Prvo tiskano umjetničko djelo na hrvatskom jeziku “Judita”, 1521. (splitska čakavica) (napisana 1501. ) “Otac hrvatske književnosti” – dao je dostojanstvo svom pučkom Kompozicija: materinskom jeziku Ø 6 pjevanja (poput Dantea) Tema iz Starog zavjeta: Ø Stih: dvostruko rimovani 12 -erac Likovi u suprotnostima : udovica Judita ubija asirskoga vojskovođu Judita = dobra, plemenita, lijepa, Holoferna i tako uzorna, hrabra; simbol naroda i spašava židovski narod domovine u opasnosti Poticaj na pisanje : Holoferno= osvajač, pun poroka, stvarna opasnost od oholnik, neprijatelj; simbol Turaka nadomak Splita opasnosti, nepravde, zla
“Judita” -značajke Renesansna poetika: ugledanje na vergilijanski ep; petrarkistički motiv ljepote žene (Juditino ukrašavanje); kronološki prikaz; invokacija; posveta; narodni jezik; suvremena tematika (turska opasnost) Kršćansko-etički motivi: biblijska tematika, duhovnost iznad tjelesnosti; obrana naroda i slobode Srednjovjekovni elementi: religiozna tematika, kršćanski svjetonazor, alegoričnost, didaktičnost Ideja djela: Juditina hrabrost i Betuljanima i hrvatskom narodu pokazuje da se uz Božju pomoć i vlastitom vjerom čovjek može spasiti od svake opasnosti.
Petar Zoranić Zadar, 1508. -1569. (? ) Plemić iz ninske obitelji Tetačić Bio je pravnik i notar Djela: “Ljubveni lov” i “Vilenica” (izgubljena su) “Planine” 1569. (napisane 1536. ) Ø Prvi hrvatski roman ; u prozi i stihu; 24 poglavlja Ø Vrsta: pastirsko alegorijski roman Iz posvete Mateju Matijeviću: Ø briga za hrvatski jezik: “pisah. . . jer jazik kim općimo pošpuren jest latinskim” (tj. talijanskim) Ø hrvatska književnost nema dugu tradiciju: ”put moj po neuvižbanu konjicu po stazi netlačeni prošad” Danteov utjecaj: glavni lik je pjesnik; hrvatski jezik (a ne latinski); motiv pakla (Vražja vrata); vila vodilja (Milost)
GEOGRAFSKI PRIKAZ ZORANIĆEVA PUTOVANJA : Nin - Paklenica – Velebit – Dinara – Šibenik – Zadar - Nin
“Planine”, 1569. Velebit (napisane 1536. ) Tema: Glavni lik i pripovjedač, pastir Zoran, odlazi u planine da se izliječi od ljubavne boli. Dvije razine romana: Ø doslovna: putovanje zaljubljena pastira Zorana po realnim hrvatskim krajevima Ø alegorijska: čovjekov život je putovanje prema spoznaji, kamo ga vodi Božja milost Srednjovjekovni elementi: Ø alegoričnost putovanja (putovanje=čovjekov život) Ø alegoričnost broja 7 (7 godina je zaljubljen, 7 dana putuje, 7 slapova) Renesansni elementi: Ø glavni lik Zoran = P. Zoranić Ø ich-form ; realni pripovjedač Ø zamišljeno putovanje realnim prostorima Ø opisivanje vlastitih osjećaja, prirode i stvarnog života Ø angažirani stavovi o upadima Turaka, odnarođivanju, o zapostavljanju hrvatskoga jezika, otporu Turcima, pustošenju hrvatskih krajeva (“rasuta bašćina”) Ø svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku, te potreba njihove afirmacije
“Planine” = najdomoljubnije renesansno djelo: promiče hrvatski jezik, proslavlja prirodne ljepote domovine, potiče na otpor neprijatelju, promiče svijest o kontinuitetu hrvatskoga jezika i kulture, kudi odnarođivanje, iskazuje domoljublje AKTUALIZIRAJ citate iz “Perivoja od Slave”: Ø “Ah nepomnjo i nehaju jezika hrvatskoga!” Ø “Znam da Hrvat. . . da se manom, pače sobom sramuju i stide, i prem ako ki poje ali piše, u jini tuj jezik piše i poje. ” Ø “Po grčkoj zemlji nî gore. . . nî rike. . . nî školja. . . dil lažući. . . pišući rese, a naše ove vele Sv. Nikola, Nin Sv. Križ, Nin Panorama Nina i ninske solane
Opsada Sigeta, gravura 16. st. Brne Karnarutić Zadar, 1515. /1520. – 1573. Zadarski plemić, konjički časnik, odvjetnik Djela: “Ljubav i smrt Pirama i Tižbe” (prema Ovidiju) “Vazetje Sigeta Grada”, 1548. =dvostruko rimovani 12 -erac, 4 pjevanja Ø Prvi hrvatski umjetnički ep s temom iz suvremene povijesti Ø Posveta: Jurju, sinu Nikole Šubića Zrinskog Tema: Bitka kod Sigeta 1566. u kojoj su Turci porazili kršćansku vojsku predvođenu Nikolom Šubićem Zrinskim (3 000 branitelja Sigeta naprama 10 000 turskih vojnika) Ø egzistencijalo pitanje života; otpor i borba protiv osvajača Turaka Ø opisan je Sulejmanov pohod, opsada Sigeta i herojska smrt Zrinskog AKTUALIZACIJA: “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira, vični mu glas slavan do nebes dopira. ”
Petar Hektorović Stari Grad (o. Hvar), 1487. -1572. Lirski i epski pjesnik, prvi zapisivač narodnih pjesama Tvrdalj, Stari Grad Djelo: Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1556. = prvi hrvatski putopis Ø Kompozicija: 3 dijela/dana; stih: dvostruko rimovani 12 -erac Ø Prvi opis stvarnog putovanja; od lokaliteta Ploče u Starom Gradu na o. Hvaru, preko o. Brača, do Nečujma na o. Šolti gdje je često boravio Marko Marulić Ø Vrsta: putopisni ep; poslanica Jeronimu Bartučeviću; ribarska ekloga (razgovor) Ø Uz pjesnika, glavni likovi su ribari/težaci Nikola Zet i Paskoje Debelja Ø Putovanje protječe u ribarenju, razgovoru i pjevanju narodnih pjesama (“Marko Kraljević i brat mu Andrijaš”; “I kliče djevojka”. . . ) Ø Prvi put su, uz riječi narodnih pjesama, zapisane i note Renesansni elementi: stvarno putovanje (likovi, mjesta, pojedinosti), opis prirode; univerzalni motivi: prolaznost, ljubav prema čovjeku, prirodi i domovini, sklad prirode i čovjeka; ich-form Motivacija: “I kliče djevojka”, CD “Cesarice 2”, str. B
Hanibal Lucić Hvar, 1485. -1553. Plemić, dramatičar, pjesnik, hvarski sudac Djela: Ø Pjesničke zbirke: “Pisni ljuvene”; “Skladanje izvarsnih pisan razlicih” Ø Drama: “Robinja” – prva hrvatska drama sa suvremenom tematikom (upadi Turaka i odvođenje u roblje) Stih: dvostruko rimovani 12 -erac; 3 čina “Jur nijedna na svit vila” Ø Remek-djelo hrvatske renesansne poezije Ø Stih: simetrični osmerac; strofa: oktava Ø Hermetičnost i simetrija: jednaki su 1. i 8. stih te 2. i 7. stih Ø Motivi: ljubav, ljepota (pojedinosti) te emocionalni doživljaj žene Ø Uzori: Petrarca, dubrovački petrarkisti, domaća tradicija, narodna poezija Renesansno poimanje ljepote: ljepota je božanski dar; izraz savršene ravnoteže osjetila, razuma, tijela i duha; harmonija pojedinosti i cjeline
Dubrovački pjesnički krug Šiško Menčetić: pjesnik - petrarkist Ø Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine: (Prvi pogled, Blaženi čas i hip) Džore Držić, pjesnik-petrarkist i dramatičar Ø Pjesme sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine (“Draža je od zlata”) Ø Pisac prve hrvatske pastoralne drame “Radmio i Ljubmir” Mavro Vetranović, pjesnik i dramatičar, benediktinac Ø pisao religiozne, refleksivne i satirične pjesme (“Moja plavca”) Ø Drama “Orfeo”, prikazanje “Posvetilište Abramovo”, ep “Piligrin” Zbornik Nikše Ranjine, 1507. – najstarija rukopisna zbirka hrvatskih petrarkističkih pjesama. Ranjina je zapisivao pjesme svojih suvremenika pjesnika (oko 800 pjesama). Temeljni motivi pjesama: neuzvraćena ljubav i ženska ljepota.
Renesansna lirika Sandro Botticelli Ljubavna, petrarkistička = Ø Motivi: ljubav, prvi susret, ljubavna čežnja, ljepota žene i njezino djelovanje na druge, bol zbog neuzvraćene ljubavi Ø Stih: dvostruko rimovani 12 -erac i 8 -erac Refleksivna i duhovna = o životu, smrti i prolaznosti, o ljudskoj sudbini Satirična = satira na ljudske mane (oholost, laž, pohlepa) i javni život Pokladna = vezana uz karneval Ø Vrsta: maskerata= pokladna pjesma koju govori neka maska (gata sudbinu, daje ljubavne savjete) v Mikša Pelegrinović (Hvar): “Jeđupka”, djelo se sastoji od 1 uvodne i 6 maskerata koje djevojkama govori mladić prerušen u ciganku; katreni; 8 erac
Marin Držić Dubrovnik, 1508. -Venecija, 1567. ) DJELA: Pastorale: Tirena, Venera i Adon, Grižula Pokladna igra (farsa): Novela od Stanca Komedije: Dundo Maroje, Skup, Arkulin, Tripče de Utolče, Pjerin Tragedija: Hekuba Dramatičar, svećenik, orguljaš, tajnik grofa Rogendorfa, urotnik Jedan od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa Realistički je prikazao dubrovačko društvo svoga doba: razuzdanu mladež, škrte starce, trgovce, zaljubljene, došljake i strance, kurtizane, sluge, gospare i pučane, prikazavši vječne teme: odnos sela i grada, mladosti i starosti, mudrosti i ludosti, inteligencije i gluposti.
“D undo Maroje” Prolog Dugog Nosa Sadrži glavnu ideju djela: suprotstavljanje ljudi nazbilj ljudima nahvao koji narušavaju društveni sklad: Ø Prolog Dugog Nosa: “Ljudi nahvao. . . priđoše u ove naše strane, i to prokleto sjeme – čovuljci, žviranti, barbaćepi, obrazi od papagala. . . s koze udreni, ljudi nahvao – useliše se u ovi naš svijet”. Ljudi nahvao (zavidni, nakazni, pokvareni, zli) su se namnožili i potisnuli ljude nazbilj (blage, tihe, mudre, razumne): “Narav, kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila. . . srce nose prid očima, da svak vidi njihove dobre misli. ” Ø Ljudi nahvao prepoznaju se u Držićevim urotničkim pisamima Cosimu de Mediciju: “Imamo lude upravljače koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede ništa. . . Zar da se dubrovački puk pod jarmom petnaestorice nemoćnih i bezvrijednih luđaka. . . sada boji i koleba podići glavu? !”
Dundo Maroje - komedija karaktera i intrige Dvije dramaturške linije i dva odnosa: 1. Sluga Pomet pomaže svom gospodaru Ugu Tudešku da osvoji kurtizanu Lauru – odnos nemoćnih gospodara i lukavih slugu 2. Dundo Maroje uspijeva vratiti dukate i nadmudriti svog razuzdanog sina Mara – odnos škrtog oca i rasipnog sina Odlike djela: Ø Držić slijedi antičku tradiciju eruditne plautovske komedije Ø Djelo počiva na antitezi “inferiornog mnoštva nasuprot mudroga i vještog pojedinca, čovjeka obdarenog vrlinama, sposobnog da svlada prevrtljivu sreću i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima “ (I. Vavra). “Homo novus”, tj. idealni renesansni čovjek je inteligentan, razuman, darovit, mudar, strpljiv, hedonist; svojom sposobnošću
Prokomentirajte i aktualizirajte Pometove misli: “Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat, trijeba bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat. . . ” “Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa” “. . . a merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim. . . er me nigda ne izdava na dobru obroku. . . trbuše moj dragi gospodine, primi u pacijenciju; odsela ćeš kadgodi i srdjelicom se pasat” “Fortunu pišu ženom ne zaman. . . obrće se sad ovamo sad onamo” “. . . tko nije provao zlo, ne zna što je dobro” “. . . nisam kako i njeki ki u dobru prijatelja ljube, u zlu ne čine ga se vidjet” “nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene. . . ” Pomet = homo novus, inteligentan, mudar, hedonist, filozof Ø Životna filozofija Pometova: treba biti strpljiv i znati se ponašati u životnim situacijama, podnijeti teškoće da bi kasnije uživao u
Renesansa u Europi i Hrvatskoj Tizian: Žena s ogledalom Renesansa u Europi: Čovjek i priroda u centru pažnje Optimizam, staloženost duha, vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara Jednostavnost, jasnoća, smisao za mjeru, harmonija izraza Univerzalnost motiva; realizam Jezik= narodni (a ne latinski) Renesansni čovjek je kritičan, aktivan, realističan, optimističan, teži ljepoti i uživanju u ovozemaljskim dobrima Juraj Dalmatinac, portreti Šibenčana na katedrali Sv. Jakova Renesansa u Hrvatskoj Ima sve odlike europske renesanse, ali ima jak naglasak na nacionalno što se iskazuje : Ø u vezanosti uz hrvatski jezik Ø u vezanosti uz zavičaj Ø u aktualnosti, tj. političkoj, povijesnoj i društvenoj stvarnosti (turska opasnost, odnarođivanje, zapostavljenost hrvatskoga jezika) U pojedinačnome, tj. nacionalnom prepoznaje se univerzalno; aktualna tematika, realizam (renesansno)
Juraj Dalmatinac Aktualizacija/rasprava uz pojedina djela iz hrvatske književnosti “Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje” Iv. 15, 13 Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: “O nehaju i nepomnjo jazika hrvackoga”? Što je za čovjeka poticajnije/važnije: voljeti nekoga ili biti voljen? Kako je renesansni čovjek doživljavao ženu, a kako je doživljava suvremeni čovjek? “Gdo s poštenjem spravan na ov svit umira, vični mu glas slavan do nebes dopira. ” Koga bi Držić danas nazvao ljudima nazbilj, a koga ljudima nahvao? Razlikuje li se mladi renesansni čovjek od današnjega? Tko sve dava, vele dava; a tko srce dava, svega sebe dava!
Julije Klović (“Mikelangelo minijature”) : Minijature iz Časoslova Farnese, 1546. s prikazom Poklonstva mudraca i Salomon s kraljicom od Sabe (Slika na naslovnici: Nikola Božidarević, Triptih, 15. st. , Dubrovnik)
- Slides: 22