Reljefni oblici u Hrvatskoj a panonsko peripanonski prostor

Reljefni oblici u Hrvatskoj

a) panonsko – peripanonski prostor fluvijalni procesi (erozija, transport i akumulacija) akumulacijski reljefni oblici malih nagiba; oblici reljefa: poloji, riječne terase, lesne zaravni, pobrđa, prigorja i gromadne gore b) gorski i primorski prostor orogenetski procesi; oblici reljefa: pobrđa, sredogorja i planine (nizine slabo zastupljene)

-POLOJI naplavne nizine uz rijeke nastale djelovanjem tekućica (fluvijalni procesi) uz rijeke Savu, Dravu, Dunav i Kupu močvarne površine npr. Crna Mlaka, Lonjsko polje (PP), Crnac polje i Jelas polje, Kopački rit (PP), Spačva i područja uz Ilovu (Kutina)

-RIJEČNE TERASE neposredno iznad razine rijeka nastale usijecanjem u nekadašnji poloj ili tektonskim izdizanjem terena plodno tlo zalihe pitke vode velika naseljenost

-PRAPORNE ili LESNE ZARAVNI eolski sediment prašinastog izgleda i žutosmeđe boje (eol = bog vjetra u grčkoj mitologiji) taložen u pleistocenu (za vrijeme ledenog doba) plodna tla crnice npr. Đakovačka, Vukovarska, Baranjska i Erdutska ima ga također i u Jadranskom moru (na otocima Susak i Unije)

-POBRĐA visine od 200 – 500 metara nastala mladim tektonskim izdizanjem oblikovana fluvijalnim i padinskim procesima najraširenija u Središnjoj Hrvatskoj npr. Vukomeričke gorice, Bilogora, Hrvatsko zagorje i Banovina

-PRIGORJA prijelazna područja između gore i nizine područja uz padine gorskih masiva guste ruralne naseljenosti prisojna (južna osunčana strana) i osojna (sjeverna zaklonjena strana) npr. prisojna strana Medvednice, Kalnika, Ivanščice, Papuka i Psunja

-SREDOGORJA I GROMADNE GORE ističu se u okolnim nizinskim reljefnim oblicima npr. Maceljsko gorje, Strahinščica, Varaždinsko – topličko gorje, Kalnik, Moslavačka gora, Petrova gora, Zrinska gora, Medvednica(PP), Žumberačko gorje (PP), Papuk (PP), Psunj, Dilj, Krndija i Požeška gora

primorska, gorska i jugozapadni dio panonske Hrvatske dio su Dinarida dinarski smjer pružanja SZ – JI uglavnom mezozojske karbonatne stijene topljive pod utjecajem H₂O i CO₂ (vapnenac i dolomit) krški reljef -do 1500 m sredogorja: Ličko sredogorje, Bukovica, Promina, Svilaja, Moseć, Kozjak i Mosor -iznad 1500 m planine: a)unutarnji niz – Snježnik, Risnjak, Velika Kapela, Mala Kapela, Plješevica, Dinara (1831 m istoimeni vrh - najviši) i Kamešnica b)vanjski niz – Ćićarija, Učka, Velebit (1757 m – Vaganski vrh), Biokovo (1762 m – Sveti Jure), Rilić i Sniježnica (Konavle)

Velebit (1757 m) Dinara (1831 m)

-KRŠKI RELJEFNI OBLICI Ca 2+ + 2 HCO 3 - Ca. CO 3 +H 2 O + CO 2 Vapnenac (sastoji se od minerala kalcita Ca. CO 3) se otapa pod utjecajem vode i ugljičnog dioksida pa nastaju: a) Površinski reljefni oblici: škrape, kamenice, ponikve, uvale, polja u kršu i zaravni u kršu nastaju korozivnim djelovanjem vode - ponikve su najbrojnije; ljevkastog su oblika a nastale su urušavanjem stropova podzemnih šupljina ili površinskom korozijom dno je plodno tlo crvenica - polja u kršu su nastala djelovanjem više procesa nepropusna podloga sa rijekama plodno tlo površine od nekoliko desetaka do stotina km² npr. u Gorskom kotaru: Delničko, Mrkopaljsko, Drežničko i Ogulinsko; u Istri: Čepić polje; u Lici i Dalmaciji: Ličko, Gacko, Krbavsko, Koreničko, Petrovo, Kosovo, Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko polje

Ponikva Polje u kršu Ponikva

KRŠ

- krške zaravni prostrane zaravnjene i kamenite površine na vapnencima npr. u Dalmaciji: porječje Krke, Čikole i Cetine; jugozapadna Istra itd.

b) Podzemni krški oblici: jame, špilje i estavele nastali korozijom i erozijom (ispiranjem, odnošenjem) pukotina u podzemlju ponovnim izlučivanjem kalcita nastaju sige stalaktiti i stalagmiti -Špilje su horizontalne najdulji špiljski sustav u Hrvatskoj je Đulin ponor – Medvedica (16 km) ponornica Dobra (Ogulin) -Jame su vertikalne najdublja je Lukina jama (1392 m)

U Hrvatskoj je poznato preko 13 000 speleoloških objekata (jama i spilja)

RELJEFNI OBLICI U HRVATSKOJ POLOJI - naplavne nizine uz rijeke; najniži dijelovi npr. Crna Mlaka, Lonjsko polje (PP), Crnac polje i Jelas polje, Kopački rit (PP), Spačva i područja uz Ilovu (Kutina); ribarstvo, šumarstvo, turizam RIJEČNE TERASE - ocjedito plodnije tlo iznad poloja pogodnije za naseljavanje; uz Savu, Dravu LESNE ZARAVNI - eolski reljefni oblik nastao akumulacijom lesa; plodno tlo - žitnice; Đakovačka, Vukovarska, Baranjska i Erdutska; otoci Susak i Unije POBRĐA - brežuljkasti prostori s udolinama, od 200 do 500 m; polikultura; Vukomeričke gorice, Bilogora, Hrvatsko zagorje i Banovina SREDOGORJA I GROMADNE GORE - do 1000 m; stare paleozojske stijene; šume; Maceljsko gorje, Strahinščica, Varaždinsko – topličko gorje, Kalnik, Ivanšćica, Moslavačka gora, Petrova gora, Zrinska gora, Medvednica(PP), Žumberačko gorje (PP), Papuk (PP), Psunj, Krndija, Dilj, Požeška gora i Ravna gora

DINARSKO SREDOGORJE - mlado gorje; alpska orogeneza; pravac SZ JI; vapnenac, dolomit; krški reljef; do 1500 m; Ličko sredogorje, Bukovica, Promina, Svilaja, Moseč, Kozjak i Mosor PLANINE - iznad 1500 m; alpska orogeneza; vapnenac, dolomit; krški reljef; unutarnji niz – Snježnik, Risnjak, Velika Kapela, Mala Kapela, Plješevica, Dinara (1831 m istoimeni vrh - najviši) i Kamešnica vanjski niz – Ćićarija, Učka, Velebit (1757 m – Vaganski vrh), Biokovo (1762 m – Sveti Jure), Rilić i Sniježnica (Konavle) KRŠKI RELJEFNI OBLICI - Gorski kotar, Lika, primorje; u Gorskom kotaru: Delničko, Mrkopaljsko, Drežničko i Ogulinsko; u Lici i Dalmaciji: Ličko, Gacko, Krbavsko, Koreničko, Petrovo, Kosovo, Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko polje; Krške zaravni u Dalmaciji: porječje Krke, Čikole i Cetine; jugozapadna Istra itd. ; površinski (škrape, kamenice, ponikve, uvale, polja u kršu i zaravni u kršu) i podzemni reljefni oblici (jame, špilje, estavele)