IDOVI I POPISI STANOVNITVA U HRVATSKOJ Popisi stanovnitva

ŽIDOVI I POPISI STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ

Popisi stanovništva uzimaju se kao jedini kriterij za procjene ne samo broja nego i demografskih karakteristika neke populacije iako su podaci u tim popisima ovisni o političkim, ekonomskim i metodološkim promjenama koje su gotovo za svaki popis stanovništva različite. To se osobito odražava na popise pripadnika nacionalnih i vjerskih manjina ne samo zbog njihovog relativno malog broja nego i zbog mogućnosti izjašnjavanja. Tako se neki Židovi, nakon iskustva Holokausta nisu izjašnjavali da su po nacionalnosti Židovi, neko kao Hrvati, Srbi ili ranije Jugoslaveni. U analizi popisa stanovništva Hrvatske, od prvog općeg popisa 1857. do popisa iz 2011, pratili smo razvoj i karakteristike židovske populacije u Hrvatskoj, i posebno u Zagrebu, pri čemu smo morali voditi računa o promjenama metodologije popisai teritorijalnog ustroja i uspoređivati međusobno samo one podatke koji su kompatibilni.

Najstariji izvori o broju stanovnika u Zagrebu, prije uvođenja općih popisa stanovništva, bili su popisi poreskih obveznika, matične knjige, kanonske vizitacije (iz 1742. i 1743. kanonika Pepelka), Terezijanski i Jozefinski popisi. Car Josip II. Je 16. listopada 1784. naredio opći popis stanovništva i numeraciju kuća u Ugarskoj i “pridruženim stranama”, što je načinjeno 1785. (uz isključenje žena plemkinja) i uz reviziju koje su dugo trajale. U Zagrebu koji je još bio podijeljen, 1805. godine kraljevski Gradec imao je 2. 903 stanovnika, od kojih je bilo 57 Židova, a na biskupskom Kaptolu bilo je 13. 129 stanovnika, od toga 255 Židova.

Prema popisu stanovništva u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1857. godine (V. Sabljar) Židovi su živjeli u 330 naseljenih mjesta. U tzv, Civilnoj Hrvatskoj bilo je 5. 227 Židova a u Vojnoj Krajini 259 Židova jer u njoj u pravilu nijebilo dozvoljeno naseljavanje Židova. U Dalmaciji je tada bilo 309 Židova Tada je u Hrvatskoj bilo samo u 11 naselja sa 50 -100 stanovnika, au Čakovcu, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu bilo ih je više od 300. . Židovi su živjeli u u naseljima pomiješani sa stanovnicima drugih narodnosti i vjera. . Prije Drugog svjetskog rata Židovi su bili daleko brojniji nego poslije rata i podaci od 1931. (posljednji prijeratni popis) pokazuju da su bili značajna manjinska zajednica. Na teritoriju Jugoslavije popisano je 68 405 Židova, a u Hrvatskoj 21 505. Pretpostavlja se da je pred sam II. Svjetski rat (1941) bilo u Jugoslaviji oko 75 000 Židova, od čega oko 4 do 5 000 izbjeglica, u Hrvatskoj je bilo oko 25 000 Židova.

U popisima stanovništva poslije Drugog svjetskog rata broj Židova ne može se smatrati realnim, jer se dio njih nije deklarirao kao Židov po nacionalnosti ili Židov po vjeroispovijesti. Tako je u prvom poslijeratnom popisu 1948. u Jugoslaviji popisano 6853 Židova, a u to vrijeme je bilo 11 934 članova židovskih općina. Ta razlika se pripisuje (Perić, 1974) načinu postavljanja pitanja jer se većina Židova izjasnila kao Srbin-Jevrej ili Hrvat-Židov i oni su u popisu uvršteni kao Srbi ili Hrvati. Obično su u popisima stanovništva postavljana pitanja samo o narodnosti, koja su se naknadno obrađivala, dok su pitanja o vjeroispovijesti postavljana samo u nekim popisima (1953, 1991, 2011), ali se to nije dalje obrađivalo niti uzimalo u obzir pri određivanju ukupnog broja Židova.

Uspoređivali smo one popise stanovništva koji su rađeni istom metodologijom i svedeni na isti teritorij. Uspoređivali smo popise stanovništva 1900 -te i 1910. godine, ne samo po broju Židova, već i njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu i u ukopnom broju nacionalnih manjina. U tom se razdoblju povećala populacija Židova, ali se promijenio i njihov raspored po pojedinim županijama.

Broj Židova u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1900. godine

Udio Židova u ukupnom stanovništvu Hrvatske po županijama prema popisu stanovništva 1900. godine

Udio Židova u ukupnom broju nacionalnih manjina Hrvatske po županijama prema popisu stanovništva 1900. godine

Broj Židova u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1910. godin

Udio Židova u ukupnom broju nacionalnih manjina Hrvatske po županijama prema popisu stanovništva 1910. godine

Uspoređivali smo popise stanovništva 1921. i 1931. i ustanovili velike promijene u distribuciji židovske populacije koja se koncentrira u većim mjestima i gradovima a “prazni” na periferiji. Tako se u 49 kotara Hrvatske smanjio broj Židova u 1931. u odnosu na 1921. , a u nekima su potpuno nestali. Interesantno je da Židovi migriraju najviše u Zagreb, čak i iz onih zajednica koje su imale naprednu organizaciju. To povezujemo sa povećanim učešćem mladih naraštaja u visoko obrazovanim institucijama. Najviše se povećao broj Židova u Zagrebu, što se može vidjeti iz priloženih diagrama.

POPISI STANOVNIŠTVA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Židovi u popisima stanovništva u popisima nakon Drugog svjetskog rata su samo djelomično obuhvaćeni zbog metodologije popisa i nespremnosti Židova da se nakon Holokausta deklariraju kao Židovi. Tako je 1991. registrirano u Zagrebu samo 392 Židova što je četvrtina ukupnog broja članova Židovske općine u toj godini. Karakteristično je da je gotovo polovina Židova Zagreba rođena u drugim mjestima Hrvatske, a čak 31% u Bi. H. Dakle ne radi se o Židovima iz zagrebačke općine koji su preživjeli Holokaust. U analizi poslijeratnih popisa mora se uzeti u obzir i odlazak Židova u Izrael između 1948. i 1952. godine što je utjecalo na ionaku poremećenu demografsku strukturu, što se vidi na grafikonima o dobnoj i spolnoj slici židovske populacije.

Županija Ukupno Hrvati Mu slima ni Česi Mađari Nijem Rusini ci Slovaci Slov-enci Srbi Tali-jani Židovi Ostali i nepoznato Zagrebačka 282989 263322 1430 327 195 78 82 65 949 5885 36 8 10612 Krapinsko - zagorska 148779 145685 82 14 32 33 4 18 543 356 6 1 2005 Sisačko - moslavačka 251332 135756 3430 1014 266 60 435 366 352 91304 232 4 18113 Karlovačka 184577 124424 1536 31 72 26 23 21 622 46888 21 1 10912 Varaždinska 187853 181202 155 20 77 27 21 16 783 1428 15 2 4107 Koprivničko-križevačka 129397 120364 129 38 120 16 11 10 183 4052 4 4 4466 Bjelovarsko-bilogorska 144042 97781 198 8393 2022 123 22 56 230 23255 83 18 11861 Primorsko - goranska 323130 244806 7007 197 622 171 130 120 4633 28399 3972 28 33045 85135 50210 249 11 19 17 3 7 71 30979 6 1 3562 104625 75356 175 114 385 34 23 36 118 21904 15 2 6463 Požeško-slavonska 99334 67173 127 1096 334 86 40 213 127 22572 900 2 6664 Brodsko-posavska 174998 141071 546 152 106 78 572 43 248 19957 72 3 12150 Zadarska 214777 151392 516 36 152 85 49 54 482 51846 103 7 10055 Osječko-baranjska 367193 262231 1041 120 12501 829 256 2390 857 57169 44 22 29733 Šibensko-kninska 152477 94004 330 30 106 47 16 38 259 52185 22 8 5432 Vukovarsko-srijemska 231241 158128 2701 62 3117 250 3468 1630 217 45491 12 13 16152 Splitsko-dalmatinska 474019 430498 2206 207 362 179 85 112 1357 15374 125 48 23466 Istarska 204346 111596 6224 99 580 93 71 162 2808 9754 15306 11 57642 Dubrovačko-neretvanska 126329 108756 3275 44 114 73 33 27 265 6249 62 21 7410 Međimurska 119866 112660 76 17 91 16 16 11 855 421 1 4 5698 Grad Zagreb 777826 659941 12036 1064 1082 314 387 211 6417 46195 266 39 2 49521 4784265 3736356 43469 13086 22355 2635 5747 2237 6 581663 21303 60 0 329069 Ličko-senjska Virovitičko-podravska Hrvatska 5606 Tablica nacinalne manjine u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva iz 1991.

Broj Židova u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1991. godi

Županija Ukupno Hrvati Muslimani Česi Mađari Nijemci Rusini Slovaci Slov enci Srbi Tali-jani Ost ali i Žido nep ovi znat o Zagrebačka 309696 297868 877 238 158 75 25 47 601 2720 31 8 704 8 Krapinsko - zagorska 142432 140212 61 22 25 34 4 13 439 224 6 0 139 2 Sisačko - moslavačka 185387 152196 1137 670 148 54 11 243 181 21617 192 6 893 2 Karlovačka 141787 119490 892 20 32 34 6 20 340 15651 11 5 528 6 Varaždinska 184769 180474 116 23 56 40 7 13 562 761 17 3 269 7 Koprivničko-križevačka 124467 119450 93 28 108 26 28 10 131 2408 9 9 216 7 Bjelovarsko-bilogorska 133084 109871 66 7098 1188 84 13 46 120 9421 79 11 508 7 Primorsko - goranska 305505 258438 3021 145 516 213 61 125 2883 15005 353 9 27 215 32 Ličko-senjska 53677 46245 88 10 18 6 1 5 39 6193 6 5 106 1 Virovitičko-podravska 93389 83554 69 92 255 18 18 23 67 6612 12 2 266 7 Požeško-slavonska 85831 76118 48 775 221 78 12 120 59 5616 788 1 199 5 Brodsko-posavska 176765 166129 372 109 81 75 25 28 93 5347 40 2 446 4 Zadarska 162045 151188 266 26 89 139 15 43 267 5716 109 4 418 3 Osječko-baranjska 330506 277245 410 61 9784 964 127 2155 480 28866 32 26 103 56 Šibensko-kninska 112891 99838 142 30 Vukovarsko-srijemska 204768 160277 1138 43 44 5 31 143 10229 30 9 232 2 2047 171 179 6 1338 92 31644 5 5 621 2 68 Tablica Nacinalne manjine u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 2001. godine 902

Broj Židova u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 2001. godi

• Ovdje dođe tablica 2011.

Načinili smo grafičke prikaze broja Židova prema popisima stanovništva u pojedinim židovskim općinama od kojih su neke nestale (20), a danas ih postoji svega 10. Vidi se očita razlika između popisa prije i onih poslije Drugoga svjetskog rata, ali i dinamika o kojoj smo ranije govorili.

Broj naselja u Hrvatskoj u kojima su živjeli Židovi prema popisima stanovništva 1900. , 1910. , 1991. i 2001. godine

Broj Židova u Zagrebu prema popisima 1900. , 1910. , 1921. , 1931. 1991. i 2001. godine

Broj Židova u Križevcima prema popisima 1900. , 1910. , 1921. , 1931. 1991. i 2001.

Broj Židova u Varaždinu prema popisima 1900. , 1910. , 1921. , 1931. 1991. i 2001

Broj Židova u Splitu prema popisima 1921, 1931, 1991 i 2001. godine

Broj Židova u Bjelovaru prema popisima 1900, 1910, 1921, 1931, 1991 i 2001. god

Židovi u Zagrebu po starosti i spolu prema popisu 1991. godine Stanovništvo Zagreba po starosti i spolu prema popisu 1991. godine

Stanovništvo Zagreba po starosti i spolu prema popisu 2001. godine

Židovi u Zagrebu prema starosti i spolu 2005. godine

ISTRAŽIVANJA U ŽIDOVSKIM OPĆINAMA Pošto popisi stanovništva daju samo djelomičnu sliku o židovskoj populaciji neke zemlje, veoma je važno da ih se dopuni podacima koje imaju židovske općine o svojem članstvu, raznim istraživanjima i publikacijama, a osobito anketiranjem članstva. Ovdje pokazujemo samo neke rezultate anketiranja provedenog u Židovskoj općini Zagreb 2005. godine.

Izvori sredstava za život Židova starijih od 65 godina u Zagrebu 2005. godine Muškarci broj Žene Ukupno % broj % Mirovina na osnovi radnog staža 76 95, 0 103 69, 0 179 78, 0 Obiteljska mirovina 0 0, 0 42 28, 0 42 18, 2 Invalidska mirovina 3 4, 0 2 1, 0 5 2, 0 Prihodi od rada 1 1, 0 1 0, 67 2 1, 0 Povremeni prihod 0 0, 0 1 0, 67 1 0, 4 Potpora drugih 0 0, 0 1 0, 67 1 0, 4 Ukupno 80 100, 0 150 100, 0 230 Izvor: Anketa istraživačkog i dokumentacijskog centra Židovske općine Zagreb 2005 100, 0

Udio izvora sredstava za život židovske populacije (starije od 65 godina) u Zagrebu 2005.

Settlements – naselja Grad/općina - Town / municipality Katari – Districts

Census 2001. 4. 437. 4 60 3. 903. 5 51 195. 969 11. 824 10. 569 56. 777 495 969 524 100, 00 4, 42 0, 27 0, 24 1, 28 0, 01 0, 02 0, 01 Census 2011. Share, Number % 4. 284. 8 100, 00 89 3. 697. 1 86, 28 43 190. 143 4, 44 14. 653 0, 34 12. 961 0, 30 62. 977 1, 47 536 0, 01 2. 550 0, 06 2. 555 0, 06 1. 547 98. 376 130. 985 25. 874 0, 03 2, 22 2, 95 0, 58 32. 518 163. 375 93. 018 12. 460 POPULATION, BY RELIGION, 2001. , 2011 CENSUS Share, Number Republic of Croatia Catholics Orthodox Protestants Other Christians Muslims Jews Oriental religions Other religions, movements and life phylosophies Agnostics and sceptics Not religious and atheists Not declared Unknown % 87, 97 0, 76 3, 81 2, 17 0, 29

Židovi u popisima stanovništva prema „vjeri” i prema „narodnosti” Po vjeri Po narodnosti 1953. 1011 413 1961. 406 1981. 316 1991. 633 600 2001. 495 576 2011. 536 509

Census in 1857 Year In the North Croatia and Slavonia Jews has been settled in 330 places In 1840. Jews were granted permission to settle in Croatia, except in mining places. Law regulated establishment of Jewish communities in 1852 They lived together with other inhabitants from different nationalities and religion. . At that time North (Kingdom ) of Croatia and Slavonia was divided into civilian and military part ( Military Frontier) Jews were forbidden to settle in military part until their “demilitarisation” in year 1881. In this period there was forbidden to Jews to have property and land there was no synagogues bulging •

Censuses from years 1880, 1890, 1900 and 1910 (before I. World War) • In year 1860 Jews got permission to own property and land if they cultivated. On February 1906 new Law on the regulation of Israelite communities Affiliation to a Jewish community was obligatory , only one commune exist Jews are recorded only according to religion in Kingdom of Croatia and Slavonia , In this censuses Jews has been registered as “Izraely” Jews in Dalmatia are not included. At that time Jewish “mother tongue” has been German, Hungarian or Croatian . Number of Jews increased because this was period of Jewish settlement in Croatia , grow of population in town Jews came from central Europe (Burgenland) after “tolerant law” issued by the emperor Joseph II on end of the 18 th century. Some refugee Jews from East Europe (Poland, Russia, and Romania) come to Croatia.

Censuses between two World Wars, in years 1921 and 1931 • Jews has been recorded according religion, there was no question “nationality” New territorial and political division in Kingdom of the Serbs, Croates and Slovenes) New internal division on districts and ban’s (banovine), iintensive migrations. New rules and new Law on religious communities was proclaimed in 1929. There was 114 Jewish communities comprising 73. 267 Jews (Yugoslavia) Jews recorded in censuses only on the level of districts, communes and towns Union of the communities of Jewish Faith (Savez) was established in Belgrade Collect data about “members” -men and “souls” (duša)- family –Communities divided ( in 1931) on “Ashkenazim” - 39. 010 Jews in 70 communities; Sephardim”- 26. 168 (38 communities); “Religious”. (Orthodox) 3. 277 in 6 comm • Total 68. 405 Jews lived in Yugoslavia ; 77% lived in town 1929/30 in Yugoslavia : 6. 636 members and 24, 972 “souls” (with wife and children). 30 synagogues, 22 Hevra caddish society, 22 rabbis and 30 cantors. In Croatia 1931 census 21. 505 Jews, in the eve of the War 25. 000 Jews ( refugee).

Number of Jews according religion in censuses from year 1880 till 1931

Censuses After Second War II • We analysed censuses in 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001 and last census in 2011. Jews can be registered according nationality, religion and according mother tongue In the first census after World War II, in year 1948, Jews are registered as “others” In 1948 was registered 6. 538 Jews , but in Jewish communities numbered 11. 934 1953 offer possibility oto declare by nationality and by religion. At that time in Yugoslavia was 2. 307 Jews according nationality and 2. 563 according religion. ( Alias between 1948. and 1 952. when 7. 739 members migrate to Israel). In Croatia has been 1. 011 Jews according religion and 413 according nationality 1953 persons of “Moses faith” (Jews) declared 61, 2% as Croat, 4, 3 as “Yugoslav” and 27, 5 as “other non-Slavic” nationality. 1961 In Croatia was only 406 Jews according nationality (no religion) I 1981 data was recorded only according nationality (only 316) i n 37 settlement I 1991 there was registered 633 Jews according nationality and 600 according religion. . 2001 registered 576 Jews according nationality and 495 according religion 2011 was registered 509 Jews according nationality and 511 according religion . They lived in 57 town in counties , only 18 on villages In years 2001 and 2011 Jews registered only in towns, counties and district, not registered places with less than 100 inhabitants , or nationality with less than 10 member

Jews in censuses 1880 -2011 Godine popisa year 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Obilježje popisivanja Nationality or (and)religion religion reliion Nationalitxy, Jews as „others) Nationality and religion nationality Nationality and religion Razina popisivanja Izvor: Knjige popisa stanovništva methodology po naseljima- places of living po naseljima according places of living po katarevima - district po katarevima -district Place of living (Jews in Croatia) po naseljima - places of living In town and communes

Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema narodnosti u popisima 1971. do 2011. Izvor: Knjige popisa stanovništva 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Broj naselja Broj općina (gradova) Broj Židova 717 37 53 - 88 41 41 49 55 2845 316 600 576 509

Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima 1900. do 2011 Godine popisa 1900 1910 1991. 2001. 2011. Broj naselja 781 701 51 47 57 . Broj Židova 20 131 21 831 633 495 529 Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima 1900. do 2011. Izvor: Knjige popisa stanovništva

Tablica stanovništvo prema vjeri u RH 2001. i 2011. godine. Izvor: Republika Hrvatska Katolici Pravoslavci Protestanti Ostali kršćani Muslimani Židovi Istočne religije Ostale religije, pokreti i svjetonazori Agnostici i skeptici Nisu vjernici i ateisti Ne izjašnjavaju se Nepoznato Popis 2001. Broj % 4. 437. 4 100, 00 60 3. 903. 5 87, 97 51 195. 969 4, 42 11. 824 0, 27 10. 569 0, 24 56. 777 1, 28 495 0, 01 969 0, 02 524 0, 01 1. 547 0, 03 98. 376 2, 22 130. 985 2, 95 25. 874 0, 58 Popis 2011. Broj % 4. 284. 8 100, 00 89 3. 697. 1 86, 28 43 190. 143 4, 44 14. 653 0, 34 12. 961 0, 30 62. 977 1, 47 536 0, 01 2. 550 0, 06 2. 555 0, 06 32. 518 0, 76 163. 375 3, 81 93. 018 2, 17 12. 460 0, 29