Egzogeni procesi i oblici fluvijalni i marinski reljef

Egzogeni procesi i oblici – fluvijalni i marinski reljef

Egzogene sile Sunčeva energija i sila gravitacije a)Sunčeva energija kruženje vode, kretanje leda i vjetra b)Sila gravitacije plima i oseka, padinski procesi Najvažniji procesi: erozija (trošenje) transport akumulacija -Denudacija (ogoličavanje) je zajednički naziv za sve vidove razaralačkog djelovanja na reljef -Denudacija ovisi o nagibu, vrsti stijena, klimi i tlu

- Tri tipa trošenja stijena: a) mehaničko – drobljenje materijala bez promjene mineralnog sastava npr. smrzavanje vode u pukotinama c) kemijsko – otapanje stijena s promjenom mineralnog sastava pod utjecajem H₂O i CO₂ npr. otapanje vapnenaca (koji reljef? ) c) organogeno – posredstvom biljnih i životinjskih organizama poput korijenja bilja i mikroorganizama

Egzogeni procesi agensi tipovi reljefa

PADINSKI PROCESI Padine – nagnuti dijelovi Zemljine površine stalno se mijenjaju -Procesi na padinama: a)Spiranje – najaktivniji odnošenje materijala kišom b)Odronjavanje – naglo pomicanje stjenske mase niz padinu c)Klizanje – kretanje stijena i njenih dijelova niz padinu na kliznoj plohi uslijed gravitacije uvijek vodonepropusna glinena podloga npr. sedimentna stijena lapor

Odronjavanje Klizanje

FLUVIJALNI PROCESI I DOLINSKI RELJEF -lat. fluvius = rijeka 1) Riječna erozija – odnošenje materijala rijekama produbljavanje korita gornji dio toka je strmiji dubinska erozija

Dubinska erozija u gornjem dijelu riječnog toka

proširenje korita srednji i donji dio toka koji je manje nagnut bočna erozija - - Snaga bočne erozije ovisi o: količini nošenog materijala, brzini toka, korozivnom djelovanju vode i vrsti podloge Bočna erozija srednji dio toka meandri (vijugavi zavoji) potkovasta jezera ili mrtvaje (nastaju presjecanjem meandara) Vodopad – mjesto gdje se voda ruši s više razine na nižu regresivna erozija – rijeka potkopava prag vodopada koji se ruši i pomiče unatrag Slap – stepeničasto spuštanje vode

Vodopad na rijeci Niagari Slapovi Iguazu

2) Transport – prenošenje erodiranih čestica koje se na tom putu zaobljuju pa nastaju valutice 3) Akumulacija – na mjestima gdje prestaje transportna moć vode taloži se sitniji materijal (pijesak i šljunak) RIJEČNE DOLINE nastale dugotrajnim radom rijeke; sastoje se od: korita, poloja i dolinskih strana -Poloji – naplavne nizine ili ravnice uz rijeku -Riječna terasa – povišeni dio iznad naplavne ravni, nastaje kad se riječni tok usijeca u vlastitu naplavnu ravan

Bočna erozija u srednjem dijelu toka i elementi riječne doline

Vrste dolina po obliku: 1. Jednostavne – prvocrtno se šire od izvora prema ušću, kratke su i veoma rijetke 2. Složene ili kompozitne – sastoje se od suženja (kanjoni) i proširenja (kotline) Vrste dolina po pružanju reljefa: 1. Transverzalne – okomite na crte reljefa prometno važne jer povezuju prostore odvojene planinama 2. Longitudinalne – paralelne s crtama reljefa prostrane, naseljenije

OBALNI RELJEF Obala = kontaktno područje kopna i mora -Oblikuju je valovi, morske mijene, morske struje, rijeke, led i vjetar -Abrazija proces oblikovanja obale pod utjecajem morskih valova i struja

strme obale valovi potkopavaju stijene potkapine stijene iznad se ruše klif ili strmac

-niske obale abrazijom sve manji nagib usitnjavanje nanesenog materijala taloženje

-Lido – pješčani otok nastao taloženjem pijeska uz obalu s kojom je najčešće paralelan Venecija

-Laguna – plitki dijelovi mora odvojeni od otvorenog mora lidom ili koraljnim grebenom (atolom) npr. Venecijanska laguna -Atol – prstenasti koraljni greben u otvorenom moru u sredini se nalazi plitka laguna; nastaje postupnim tonjenjem neaktivnog vulkana i rastom koraljnog grebena tropski dio Pacifika

-Tombolo ili primošten – nastaje ukoliko do taloženja dolazi u zaleđu priobalnog otočića i na taj način se povezuje s obalom npr. Medulin u južnoj Istri

-Delta – razgranato riječno ušće u obliku grčkog slova delta (Δ) -uvjeti nastanka: snažna akumulacija materijala, plitko more, slabe morske mijene i struje -npr. delta rijeke Mississippi koja raste brzinom od 100 m/godišnje, delta Nila, Dunava i Neretve

-Estuarij – ljevkasto riječno ušće oblikovan jakom erozijom plime i oseke pogodan za izgradnju luka zbog zaštite od valova i vjetra npr. London na Temzi, Hamburg na Elbi i Rotterdam na Rajni

-Fjord – dugi, uski, strmi zaljevi potopljene ledenjačke doline okomiti na pružanje kopna (“norveški tip obale”)

- Rijas – potopljeno riječno ušće npr. Chesapeake u SAD-u i Šibenski zaljev

Obala s otocima i hridima daje razvedenost obale Koeficijent razvedenosti = stvarna dužina obale / zračna dužina Hrvatska ima 1246 otoka, otočića, hridi i grebena (kr=11 ili 3, 4) Razvedena istočna obala Jadranskog mora za razliku od zapadne

Egzogeni procesi i oblici – fluvijalni i marinski reljef - egzogeno modeliranje - oblikovanje reljefa pod utjecajem vanjskih sila (trošenje stijena, transport i akumulacija materijala) - egzogene ili vanjske sile: Sunčeva energija i sila gravitacije - egzogeni čimbenici: kiša, snijeg, vjetar, led, rijeke, morski valovi, mijene i struje Padinski procesi - utjecaj nagiba, gravitacije, sastava stijena, klime, čovjeka - spiranje (odnošenje materijala kišom-najaktivniji proces), klizanje, odronjavanje - fluvijalna erozija, transport i akumulacija - dubinska erozija = korito, gornji dio riječnog toka; riječna dolina oblik V - bočna erozija = meandri, potkovasta jezera (mrtvaje) - regresivna erozija vodopada – rijeka potkopava prag vodopada koji se ruši i pomiče unatrag - riječna dolina: naplavna ravan, korito, dolinske strane (riječna terasa) - vrste dolina: jednostavne, složene(kanjoni i kotline); longitudinalne – paralelne s crtama reljefa, transverzalne – okomite na crte reljefa

Obalni reljef - strme obale abrazija - klifovi - niske obale - lagune, lido - ostali oblici: atoli, delte, estuariji, fjordovi, rijasi, tombolo ili primošten (tombolo = do taloženja dolazi u zaleđu priobalnog otočića i na taj način se povezuje s obalom ) -koeficijent obalne razvedenosti: stvarna/zračna dužina