Grkokatolici u Hrvatskoj n Sjedinjenje s Rimom biskup

Grkokatolici u Hrvatskoj

n Sjedinjenje s Rimom biskup Simeon Vratanja potpisao je 19. 11. 1611. , ispovjedivši katoličku vjeroispovijest u ruke kardinala Roberta Bellarmina. Tri dana kasnije, papa Pavao V. Svojim apostolskim pismom potvrđuje uniju. Unija traje sve do 17. 6. 1777. kada papa Pio VI. na prijedlog Marije Terezije bulom Charitas illa ukida Marčansku biskupiju i utemeljio Križevačku grkokatoličku biskupiju.

Shematski prikaz svih istočnih katoličkih Crkava 1. Aleksandrijska obredna skupina: n Koptski katolički patrijarhat(Egipat) n Etiopska katolička crkva 2. Antiohijska obredna skupina: Maronitski katolički patrijarhat(Libanon) Sirski katolički patrijarhat Malankarska katolička crkva(zapadna Indija) n

3. Bizantska obredna skupina n n n n Albanska grkokatolička crkva Bjeloruska grkokatolička crkva Bugarska grkokatolička crkva Grčka grkokatolička crkva Hrvatska grkokatolička crkva Italoalbanska grkokatolička crkva Mađarska grkokatolička crkva Makedonska grkokatolička crkva Melkitski grkokatolički patrijarhat(Libanon) Rumunjska grkokatolička crkva Rusinska grkokatolička crkva(Potkarpatje i Srbija) Slovačka grkokatolička crkva Ukrajinska grkokatolička crkva

n n n 4. Armenska obredna skupina: Armenski katolički patrijarhat(Libanon, Sirija) 5. Kaldejska obredna skupina: Kaldejski katolički patrijarhat(Irak) Malabarska katolička crkva(zapadna Indija)

n Dok su rimokatolici zbog razlike u obredu često nepravedno grkokatolike držali drugorazrednima, dotle su ih pravoslavci smatrali izdajicama. To je išlo dotle da su, iako je Drugi vatikanski sabor u svom dekretu o Istočnim katoličkim crkvama(Orientalium Ecclesiarum)1965. biranim riječima pohvale istaknuo vrijednosti istočnih katolika i njihovo mjesto uz bok katolicima rimskog obreda, mnogi katolički i pravoslavni ekumenski djelatnici priželjkivali su ukinuće grkokatolika. Smatrali su ih kamenom spoticanja u ekumenskom dijalogu.

n Katedrala Presvetog Trojstva jednobrodna je crkva s tlorisom i obliku križa. Duga je 38 m, u lađi siroka 8. 5 m, a u križu 15. 5 m. Crkva je visoka 15 m, a toranj 46 m. U zvoniku su 4 zvona.

Marčanski biskupi n n Simeon Vratanja, prvi marčanski biskup. Za svoga boravka u Rimu vladika Simeon zamoli je papu da manastir Marču podigne na čast arhimandrije. Gabriel Mijakić, 1670. bio je uhićen kao sukrivac u uroti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

n n Silvestar Ivanović, najtužniji dan za njega je bio 19. 11. 1735. kada je u Marču provalila grupa konjanika. Provalnici su monahe vezali, bacili u tamnicu i zvjerski mučili. Bazilije Božičković, posljednji marčanski biskup.

Križevački biskupi n n Bazilije Božičković, prvi križevački biskup. Julije Drohobecki, pdigao sirotište “Julianeum”, obnovio biskupsku kuriju u Pribiću i sagradio velebnu crkvicu u spomen 300. godišnjice sjedinjenja.

n n Dionizije Njaradi, izdao molitvenik Gospodu pomolimsja, uveo duhovne vježbe za svećenstvo, brinuo je za misije u župama, u eparhiju doveo časne sestre bazilijanke i službenice, obnovio Provinciju otaca bazilijanaca. Slavomir Miklovš, oformio je Prezbitersko vijeće, Pastoralnokatehetsko vijeće te Ekonomsko i Građevinsko vijeće.

n Nikola Kekić, današnji križevački biskup.

n n n Zaštitnici Križevačke biskupije su Sveta Tri Svetitelja: sv. Bazilije Veliki sv. Grgur Bogoslov sv. Ivan Zlatousti Zajdenički blagdan se slavi 30. 1.

n n n Vikarijati Križevačke Biskupije su: Žumberački vikarijat: Katedralni i žuberački dekanat. Dalmatinski vikarijat Slavonsko-srijemski vikarijat: Slavonski i srijemski dekanat.