PRIRODNO GEOGRAFSKE ZNAAJKE HRVATSKE Geomorfoloka i hipsometrijska obiljeja

PRIRODNO – GEOGRAFSKE ZNAČAJKE HRVATSKE Geomorfološka i hipsometrijska obilježja

Postanak reljefa Prekambrij Na većem dijelu Europe nalazilo se veliko Tethys more U tom razdoblju nastaju jezgre starih gromadnih gorja Papuka, Psunja, Moslavačke gore Paleozoik Kaledonska pa hercinska orogeneza (“stari život”) Nastaju otoci u moru Tethys – oni danas čine jezgre otočnih planina u panonskom prostoru – Psunj, Papuk, Dilj. . . Mezozoik (“srednji život”) Relativno mirna era Talože se naslage trijaskih, jurskih i krednih vapnenaca Kenozoik Spuštanjem dijelova Zemljine kore nastaje Panonski bazen. (“novi život”) Zbog podvlačenja Afričke ploče pod Euroazijsku izdigli su se Dinaridi – alpska orogeneza Panonski bazen ispunilo je more Paratethys. Zbog velike količine nanosa more je postupno oplićavalo i pretvorilo se u jezero – talože se jezerski sedimenti (7000 m debljine) Vlaška faza alpske orogeneze – dno panonskog jezera se nagnulo od SZ prema JI i glavnina jezerske vode se slijeva u njezin JIdio. Karpatsko-balkanski luk puca i voda počinje istjecati, Panonsko jezero nestaje, a rijeke prate smjer otjecanja

-Tri su glavne geomorfološke cjeline u Hrvatskoj: 1. Panonski bazen – nastao spuštanjem dijelova Zemljine kore (od prije 30 Ma do prije 600 000 godina) 2. Dinaridi – uzdigli se tijekom alpske orogeneze tijekom Kenozoika (Paleogena) bore, rasjedi i navlake 3. Jadranska zavala – nakon posljednjeg ledenog doba (wurm-ski glacijal) koje je završilo prije 11 800 godina morska razina se izdigla za oko 100 m pa nastaju današnja obalna linija i otoci danas 1 mm / godišnje

Geološki sastav Vrsta stijena Udio Vrijeme nastanka Sedimentne stijene (klastične, kemogene i organogene) 96% Mezozoik, kenozoik Uz tekućice panonskog i peripanonskog prostora, Žumberak, Banovina, Kordun, gorski i primorski prostor; flišne naslage u središnjoj Istri, Vinodolu, Ravnim Kotarima, makarskom primorju i Konavlima Metamorfne stijene npr. gnajs, zeleni škriljavac 2 -3% Prekambrij, paleozoik Moslavačka gora, Papuk, Psunj, Medvednica Magmatske stijene npr. granit, andezit 1% Paleozoik Papuk, Psunj, Jabuka, Brusnik, Vis npr. vapnenci , dolomiti i fliš (pješčenjak + lapor) Primjer raširenosti

STIJENSKI CIKLUS - pokazuje međusobnu vezu između Zemljine unutrašnjosti i površinskih procesa i međusobnu povezanost tri skupine stijena

MAGMATSKE ILI ERUPTIVNE STIJENE Nastaju hlađenjem i očvršćivanjem: A)magme – nastaju DUBINSKE ili INTRUZIVNE magmatske stijene (granit) Granit

Nastaju hlađenjem i očvršćivanjem: B)lave– nastaju POVRŠINSKE ili EFUZIVNE magmatske stijene (bazalt i opsidijan – vulkansko staklo (operacije oka)) Bazalt Opsidijan

SEDIMENTNE ILI TALOŽNE STIJENE Čine 95% stijena Hrvatske (75% na površini kopna) Prema postanku se dijele na: 1) KLASTIČNE – nastaju taloženjem istrošenog materijala – pijeska i šljunka npr. pješčenjak, konglomerat, breča, lapor, prapor ili les – otoci Susak i Unije itd.

Breča Konglomerat Pješčenjak

2) KEMOGENE – nastaju taloženjem iz zasićenih otopina npr. dolomit, kuhinjska sol ili halit, gips, sedra u rijekama – sedrene barijere Plitvičkih jezera, sige u špiljama itd. Dolomit Sige (stalaktiti, stalagmiti) Gips Sedra

3) ORGANOGENE – nastaju taloženjem uginulih organizama npr. vapnenac (Hrvatsko primorje), ugljen i nafta Vapnenac s fosilima (Učka) Ugljen

METAMORFNE ILI PREOBRAŽENE STIJENE Nastaju metamorfozom (preobražajem) iz magmatskih, sedimentnih i postojećih metamorfnih stijena pod djelovanjem temperature i tlaka npr. mramor i gnajs

Mramor (nastao od vapnenca) Zeleni škriljavac Gnajs (nastao od granita)

Hipsometrijska obilježja reljefa Hrvatske -Više od polovice površine otpada na nizinska područja panonsko – peripanonska cjelina poljoprivreda i prometnice nafta i plin državna okosnica -4 % otpada na planinska područja viša od 1000 m

-Vertikalna raščlanjenost ili energija reljefa- visinska razlika između najviše i najniže nadmorske visine na jediničnoj površini od 1 km² -Nizine (0 – 5 m/km²) 16% -Slabo raščlanjene ravnice (5 – 30 m/km²) 37% -Umjereno raščlanjen reljef (30 – 300 m/km²) 26% -Izrazito raščlanjen reljef (300 – 800 m/km²) 21%

GEOMORFOLOŠKA I HIPSOMETRIJSKA OBILJEŽJA - zastupljenost stijena prema postanku: a) sedimentne stijene (vapnenac, dolomit, pješčenjak, konglomerat, breča, lapor, fliš, ugljen, sedra, gips, halit – kuhinjska sol) oko 95% površine Hrvatske b) metamorfne stijene oko 2 do 3% (mramor, škriljavci (zeleni škriljavac) i gnajs) c) magmatske stijene oko 1% (granit - intruzivna, bazalt efuzivna) - POSTANAK RELJEFA: a) najstariji dijelovi – paleozoik b)Alpska orogeneza: oblikovanje osnovnih geomorfoloških cjelina Hrvatske (Panonskog bazena – nastao spuštanjem dijelova Zemljine kore (od prije 30 Ma do prije 600 000 godina), Dinarida – uzdigli se tijekom alpske orogeneze tijekom Kenozoika (Paleogena) bore, rasjedi i navlake i Jadranske zavale - nakon posljednjeg ledenog doba (wurm-ski glacijal) koje je završilo prije 11 800 godina morska razina se izdigla za oko 100 m pa nastaju današnja obalna linija i otoci

- Fliš (pješčenjak + lapor) = plodne flišne naslage središnje Istre, Vinodola, Ravnih kotara (sjeverna Dalmacija), makarskog primorja i u Konavlima (kod Dubrovnika) - današnji je oblik reljef dobio prije dva milijuna godina - tijekom pleistocena intenzivno djelovanje vanjskih sila - les ili prapor npr. otoci Unije i Susak koji je kompletno izgrađen od lesa kao i lesni ravnjaci u panonskoj Hrvatskoj - holocen - današnje geološko doba: djelovanje vanjskih i rjeđe unutrašnjih sila nezamjetno oblikuje današnji reljef - hipsometrijska obilježja reljefa (pogledati u udžbeniku) - vertikalna raščlanjenost reljefa (pogledati u udžbeniku)