Klimatska obiljeja Hrvatske Na klimu Hrvatske utjeu razliiti

Klimatska obilježja Hrvatske

• Na klimu Hrvatske utječu različiti klimatski čimbenici među kojim se ističu: • Smještaj Hrvatske u sjevernom umjerenom pojasu • Raspodjela kopna i mora • Smještaj u zoni zapadnih vjetrova (utjecaj islandske i genovske cikone te azorske i sibirske anticiklone) • Reljef

Termometar • Razlike u temperaturi zraka rezultat su utjecaja geografske širine, nadmorske visine, raspodjele kopna i mora te horizontalne izmjene zračnih masa • Temperaturne amplitude ili godišnje razlike temperature u Hrvatskoj su i više od 50° • Najhladnije temperature su u siječnju i prosječno iznose između -4° do -2°C (Gorska Hrvatska), a srpanjske iznose od 22° do 24°C (Primorska Hrvatska)

Srednje temperature zraka u siječnju i srpnju (u °C) u razdoblju 1961. -1990.

• Kišomjer Na godišnji raspored padalina i na njihovu godišnju količinu najveći utjecaj imaju učestalost prolaza ciklona i anticiklona, termička konvekcija i reljef • Tri padalinska područja: 1. Panonska zavala, količina padalina opada od zapada (Karlovac) prema istoku (Ilok) 2. Gorska Hrvatska ima najveću količinu padalina, uglavnom između 1 200 i 2000 mm (Risnjak i do 3 700 mm padalina godišnje!) 3. Dalmacija, većina otoka i Istra, imaju najmanju količinu padalina (posebice Palagruža) koje su česte zimi

• Temperatura zraka ovisi i o insolaciji (osunčanosti) • Insolacija se analizira kroz broj sunčanih sati tijekom godine • U panonskom prostoru insolacija ne prelazi 2000 sati i smanjuje se od istoka prema zapadu (Osijek oko 1900, a Zagreb oko 1800 sati) • Područje s najviše sunčanih sati u godini je Dalmacija (Hvar oko 2700 sati), a zbog česte naoblake najmanje sunčanih sati ima Gorska Hrvatska

• Kiša je najčešća vrsta padalina u Hrvatskoj • Snijeg je česta pojava u gorskoj i panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj • U Hrvatkoj osim utjecaja zapadnih vjetrova pušu i povremeni vjetrovi od kojih su najvažniji bura, jugo i maestral • Bura je mahovit hladan i suh vjetar koji nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske nizine preko Dinarida na obalu • Anticiklonalna bura (donosi vedro vrijeme) i ciklonalna bura (donosi oblake i padaline)

Utjecajem bure stvara se posolica koja je važna za paško ovčarstvo i proizvodnju čuvenog ovčjeg sira

• Jugo je vjetar neujednačene brzine koji najčešće puše iz jugoistočnog smjera - donosi topli kontinentalni zrak iz sjeverne Afrike - izaziva najviše valove zbog otvorene staze puhanja - suhi jugo i vlažni jugo • Maestral je vjetar sjeverozapadnog smjera, puše s mora prema kopnu uglavnom u toplijem dijelu godine • Zmorac je dnevni vjetar koji nastaje zbog različitog zagrijavanja kopna i mora. Noću ga mijenja vjetar kopnenjak koji puše s kopna prema moru • Tramuntana (sjeverni vjetar), levanat (istočni vjetar), oštro (južni vjetar), lebić (jugozapadni vjetar) i punenat (zapadni vjetar)

Klimatska regionalizacija Pet tipova klime prema Köppenovoj klasifikaciji klime a) Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima (Cfb) b) Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa) c) Sredozemna klima s vrućim ljetom (Csa) d) Sredozemna klima s toplim ljetom (Csb) e) Vlažna snježnošumska klima (Df)

PROVJERIMO ZNANJE 1. 2. 3. 4. 5. Koji se klimatski čimbenici ističu u Hrvatskoj? U kojim dijelovima Hrvatske je najveća insolacija? Nabroji i ukratko opiši tri padalinske zone u Hrvatskoj? Pokaži na karti Hrvatske gdje prolazi tzv. crta kontinentalnosti. Koji su najpoznatiji vjetrovi koji pušu u Hrvatskoj? Koji vjetar je najčešći u kraju gdje ti živiš?