GEOLOKE I GEOMORFOLOKE ZNAAJKE RELJEFA HRVATSKE GEOLOKE I

GEOLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE RELJEFA HRVATSKE

GEOLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE RELJEFA HRVATSKE prekambrij - metamorfne stijene paleozoik - magmatske i sedimentne stijene mezozoik - organogene i kemogene sedimentne stijene → krški reljef kenozoik - paleogen → fliš; neogen → klastiti i vapnenci; pleistocen → prapor; holocen → fluvijalna akumulacija

prevladavaju sedimentne stijene, mali udio magmatskih i metamorfnih stijena pleistocen/holocen → današnja obalna linija, obalni i podmorski reljef hipsometrijska obilježja → pretežno nizinska zemlja energija reljefa i nagib padina - važni za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje

Geološka karta Hrvatske

Geološki razvoj reljefa Paleozoik – kaledonska i hercinška orogeneza – nastanak gromadnog gorja panonskog prostora Kenozoik – alpska orogeneza Dinaridi, nastanak jadranske i panonske zavale Pleistocen – glacija – ledenjačka erozija (iznad 1500 m) i eolska akumulacija (lesni sedimenti) Holocen – izdizanje razine mora – današnja obalna linija

Postanak reljefa Potresi zadnjih 2400 g. MCS ljestvica

Dinara – najviši vrh Hrvatske (1831 mnm)

Hipsometrijska karta Hrvatske Nizine, do 200 m– 54% Brežuljci i pobrđa, 200500 m – 28% Sredogorja, 500 -1000 m – 15% Viša sredogorja, 10001500 m – 3. 1% Gorja, iznad 1500 m – 0. 1%

Oranica u Jelas polju

Đurđevački pijesci u Podravini

Lesne naslage, Susak

Otvoreni pijesci kod Kalinovca u Podravini

Najviše planine u Hrvatskoj

Krški reljef

Bijele i Samarske stijene na Velikoj Kapeli – strogo zaštićeni rezervat