RIJEKE I JEZERA HRVATSKE RIJEKE I NJIHOVA OBILJEJA

RIJEKE I JEZERA HRVATSKE

RIJEKE I NJIHOVA OBILJEŽJA � gusta mreža tekućica: ◦ primorske - jadranski slijev (38% površine RH) ◦ kontinentalne - crnomorski slijev (62% površine RH) � SLIJEV - područje s kojeg sve rijeke teku prema nekom moru ili jezeru � PORJEČJE – prostor s kojeg nekoj tekućici pritječu vode površinski i podzemno � RAZVODNICA sljevova � RIJEČNI - granica između dva ili više REŽIM - promjenjivost vodostaja tijekom godine (kišni, snježni ili mješoviti)

RIJEKE CRNOMORSKOG SLIJEVA � obilježja: manji prirodni pad, mirniji tok, meandriraju, bogate vodom, razvoj prometa � DUNAV ◦ najveća rijeka koja protječe RH (188 km) ◦ plovan cijelim tokom (kanal Rajna-Majna-Dunav) � SAVA ◦ plovna od Siska do ušća u Dunav (Beograd) ◦ prirodna granica s Bi. H � DRAVA ◦ prirodna granica sa Slovenijom i Mađarskom ◦ hidroenergetsko iskorištavanje (3 HE: Varaždin, Čakovec i Dubrava)

RIJEKE JADRANSKOG SLIJEVA � obilježja: kraće, česta promjena vodostaja, veliki hidroenergetski potencijal - promjene u nadmorskoj visini toka � NERETVA ◦ utječe u Jadransko more tvoreći deltu (luka Metković) ◦ izuzetna poljoprivredna i turistička važnost � CETINA ◦ hidroenergetski dobro iskorištena (HE Peruča) � ZRMANJA (rafting), KRKA (NP) � ponornice: Pazinčica, Lika, Gacka, Krbava

JEZERA PRIRODNA: � Vransko jezero kod Biograda - najveće prirodno jezero (PP), Vransko jezero na otoku Cresu, Crveno i Modro jezero, Baćinska jezera, Plitvička jezera (NP) � KRIPTODEPRESIJA – udubljenje ispunjeno vodom čija je površina iznad, a dno ispod razine mora UMJETNA: � Peručko (Cetina), Dubravsko, Varaždinsko, Ormoško (Drava), Šoderica, Jarun (Zagreb) � MELIORACIJA – izgradnja sustava navodnjavanja suhih i odvodnjavanja vlažnih područja